Potresno svedočenje žena izbeglih iz Bosne i Hercegovine

Suci i tužitelji Haškog tribunala o njujorškom suđenju Radovanu Karadžiću

Federalni sud u Njujorku osudio (u odsustvu) bivšeg vođu bosanskih Srba za nasilja nad 10 tužilja tokom rata u BiH - Aida Daidžić: "Presuda za primer da se to nasilje više nikad i nigde ne ponovi"

Ili se ovoga puta hapšenje bivšeg vođe bosanskih Srba zaista sprema, ili su, u vrijeme ljetne nestašice, zapadnim medijima ponovo potrebne tiražne priče?

Klinton naredio svojim vojnim komandantima da intenziviraju potjeru i želi da bivši vođa bosanskih Srba bude uhapšen prije isteka njegovog predsjedničkog mandata u novembru ove godine, tvrdi londonski Tajms

Nova presuda Okružnog suda u Njujorku usledila za zločine protiv 39 žrtava rata u Bosni i Hercegovini - Bivšem vođi bosanskih Srba suđeno u odsustvu

U maju 2000., kada je očekivalo skoro hapšenje Radovana Karadžića, tužilaštvo "konsolidovalo" dve optužnice protiv njega, kako bi omogućilo spajanje njegovog slučaja sa Krajišnikovim i brzo zajedničko suđenje. Dve i po godine kasnije, pošto je optuženi i dalje na slobodi, skinut pečat sa izmenjene optužnice kojom se bivši lider bosanskih Srba sa "samo" 11 tačaka tereti za genocid i ostale zločine u nadležnosti tribunala

Uticajni britanski list Tajms/The Times u današnjem broju prenosi izjavu zamjenika glavnog tužioca Haškog tribunala Grema Bluita, koji smatra da je malo vjerovatno da će se Radovanu Karadžiću ikada suditi za genocid

Predstavnica za štampu tužilaštva izbegla direktan odgovor na pitanje da li Karla del Ponte i dalje - kao što je izjavila pre desetak dana - "ima dobre razloge da veruje da će bivši lider bosanskih Srba biti u rukama Tribunala do 29. juna ove godine."

Ukazujući da je Karadžić punih 13 godina izbegavao suočenje sa odgovornošću za zločine za koje je optužen, glavni tužilac Serž Bramerc ocenjuje da njegovo hapšenje predstavlja “važan dan za žrtve i međunarodnu pravdu, jer jasno pokazuje da niko nije izvan domašaja zakona i da će pre ili kasnije svi begunci biti privedeni pravdi”

U maju 2000. godine – nadajući se njegovom "skorom hapšenju" – tadašnji glavni tužilac Karla del Ponte je dve optužnice protiv Radovana Karadžića spojila u jednu, kako bi mu se sudilo zajedno sa Momčilom Krajišnikom koji je mesec dana ranije stigao u pritvor Tribunala

Bivši politički lider bosanskih Srba, koji je u proteklih 13 godina bio jedan od najtraženijih begunaca od međunarodne pravde, prebačen jutros u Pritvorsku jedinicu UN. Glavni tužilac Bramerc će se danas u podne tim povodom obratiti novinarima, a Karadžić će najverovatnije sutra biti izveden pred sudiju Tribunala

Prvo pojavljivanje optuženog pred sudijom Tribunala zakazano za četvrtak 31. jula u 16.00 časova. Predmet Radovana Karadžića vodiće Pretresno veće kojim će poredsedavati holandski sudija Ori, a u čijem su sastavu još i sudije Van der Vajngart iz Belgije i Moloto iz Južne Afrike

Glavni tužilac Haškog tribunala ne sumnja da će njegov tim učiniti sve što je u njegovoj moći da osigura osuđujuću presudu za Radovana Karadžića, kako bi "žrtve videle da je pravda izvršena". Međutim, dodaje, krajna odluka o tome je na sudijama

Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić na prvom pojavljivanju pred sudijom Tribunala najavio da će se zastupati sam, ali sa "nevidljivim savjetnikom". Izjašnjavanje o navodima optužnice odloženo za 29. avgust ove godine. Karadžić tvrdi da je 1996., 1997. i 1998. razmišljao o dolasku u Hag, ali je od toga odustao u strahu da će biti likvidiran zbog navodnog sporazuma sa Holbrukom

Pošto nije uspeo da mu obezbedi imunitet od krivičnog gonjenja, na šta se obavezao u sporazumu iz juna 1996. godine, Ričard Holbruk je – tvrdi se u prvom podnesku optuženog Haškom tribunalu, "prešao na plan B – likvidaciju Radovana Karadžića"

Zahtev za izuzeće holandskog sudije Alfonsa Orija, optuženi Radovan Karadžić uputio u predraspravnoj umesto raspravnoj fazi postupka, predsedniku Tribunala umesto predsedniku Pretresnog veća kojem je dodeljen njegov predmet

Predmet bivšeg političkog lidera bosanskih Srba, optuženog za genocid i druge teške zločine u BiH, preraspodeljen Pretresnom veću III koje čine sudije Robinson, Bonomi i Antoneti. Odluka nije motivisana Karadžićevom zahtevom za izuzeće sudije Orija, koji je time postao bespredmetan

O navodima optužnice koja ga tereti za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini, Radovan Karadžić će se izjasniti pred sudijom Ijenom Bonomijem koji je određen za predraspravnog sudiju u njegovom predmetu

U najnovijem podnesku Radovan Karadžić tvrdi da mu preti kako "fizička" tako i "sudska likvidacija" i ukazuje na "demonizaciju" u medijima i "zastrašivanje" od strane Tribunala i američke administracije

Pošto je na drugom pojavljivanju pred Tribunalom Radovan Karadžić odbio da se izjasni o optužnici, sudija Bonomi se "po službenoj dužnosti" u njegovo ime izjasnio da "nije kriv" po svim tačkama optužnice za genocid i druge zločine u BiH. Ukazujući da je on "prestao da se lažno predstavlja", Karadžić pozvao Tribunal da prestane da se "lažno predstavlja kao sud međunarodne zajednice a u stvari je sud NATO." Sudija "vrlo začuđen" kašnjenjem izmenjene optužnice

Strategija odbrane Radovana Karadžića – kako se jasno videlo na današnjoj konferenciji o stanju u postupku – jeste da iskoristi svaku priliku da rasteže postupak u nadi da će Tribunal biti zatvoren pre nego što se mu se suđenje završi, ili čak pre nego što i počne. Karadžićeva optužnica protiv Holbruka "proširena" na Kontakt grupu i Savet bezbednosti

U predlogu izmenjene optužnice Radovan Karadžić se tereti za dvostruki genocid: prvi počinjen u deset opština BiH od 31. marta do kraja 1992. godine i drugi u Srebrenici u leto 1995. godine. Tužilaštvo smatra da će predložene izmene omogućiti efikasniju i bržu prezentaciju dokaza

Zahtev za obelodanjivanje informacija neophodnih za pripremu odbrane koja će se, kako se navodi u Karadžićevom podnesku, zasnivati na Holbrukovom obećanju imuniteta i na činjenici da se to obećanje može "pripisati Tribunalu", pošto je dato "u ime, ili u konsultacijama, sa zemljama članicama Saveta bezbednosti UN

Odbačen zahtev Radovana Karadžića da mu se omogući inspekcija arhive tužilaštva i obelodane informacije koje su, kako tvrdi, značajne za njegovu odbranu. Po mišljenju veća, zahtev za inspekciju je preuranjen i upućen na pogrešnu adresu a zahtev za obelodanjivanje - neutemeljen

Nakon što je Pretresno veće zaključilo da je njegov zahtev za inspekciju arhive i obelodanjivanje informacija u posedu tužilaštva upućen na "pogrešnu adresu", Radovan Karadžić se obratio direktno tužilaštvu tražeći materijal od "ključnog značaja za pripremu njegove odbrane"

Radovan Karadžić će se u sudnici pojaviti prvo 28. oktobra ove godine na konferenciji o stanju u postupku, zatim od 3. do 5. novembra kao svedok odbrane u žalbenom postupku Momčila Krajišnika, a ako Pretresno veće odobri predložene izmene optužnice biće pozvan da se izjasniti o krivici po novim tačkama

Odbačen zahtev Radovana Karadžića da se konferencija o stanju u postupku zakazana za utorak, 28. oktobar u 9 ujutro, "odloži za neki drugi dan". Karadžić primetio da se "konferencije održavaju daleko pre roka" i to u vreme kad mu je porodica u poseti a on se priprema za svedočenje u žalbenom postupku Momčila Krajišnika

Dok optuženi Karadžić smatra da se njegov postupak odvija "nezapamćenom brzinom", sudija ukazuje da u tri meseca koliko je proteklo od njegovog hapšenja i transfera u Hag, predmet nije odmakao dalje od početka

Radovan Karadžić zatražio od Veća da odbaci zahtev tužilaštva za izmenu optužnice zbog prekoračenja dozvoljenog broja reči za podneske; umesto u 3.000 reči, tužilaštvo je izmenu optužnice zatražilo u podnesku od 4.077 reči

Da bi odgovorio na "medijsku demonizaciju" kojoj je bio izložen proteklih godina, a u kojoj su po njemu prednjačili tužioci Tribunala i bivši američki ambasador Ričard Holbruk, Radovan Karadžić traži od predsednika suda da poništi odluku Sekretarijata kojom mu je zabranjen kontakt sa novinarkom jedne holandske revije

Tužilaštvo traži da se odbaci zahtev Radovana Karadžića da se pretraže arhive i obelodane informacije u vezi sa njegovim navodnim sporazumom sa Ričardom Holbrukom. "Čak i da je takav sporazum postojao, on ne bi imao uticaja na trenutni postupak", navodi se u podnesku tužilaštva

Radovan Karadžić podržava spajanje njegovog predmeta sa slučajem Stojana Župljanina i Miće Stanišića pošto bi mu to "olakšalo odbranu". Tužilaštvo se protivi spajanju i tvrdi da zajedničko suđenje "ne služi interesima pravde, pravima optuženih i produžava postupak"

Pretresno vijeće naložilo tužilaštvu da Radovanu Karadžiću omogući djelimičan uvid u dokumente u vezi sa "sporazumom o imunitetu" koji je navodno zaključio sa Ričardom Holbrukom u julu 1996. godine, ali naglašava da takvi sporazumi nisu validni u slučajevima u kojima se optuženi tereti za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti

Radovan Karadžić traži dozvolu da uloži žalbu na odluku Veća po kojoj navodni sporazum o imunitetu sa Ričardom Holbrukom ne obavezuje sud i tužilaštvo i nije važeći za najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Takva odluka, smatra optuženi, može da "izazove sumnju da je Tribunal zainteresovan da prikrije prave činjenice"

Pretresno veće odobrilo Karadžiću da uloži žalbu na odluku iz decembra prošle godine kojom je odbačena većina njegovih zahteva za "inspekciju" arhive tužilaštva i obelodanjivanje svih dokumenata o navodnom sporazumu sa Holbrukom. Na konferenciji o stanju u postupku optuženi se žalio i na "prepad NATO" na njegovu porodicu

Nakon što mu je juče dozvoljeno da se žali na odluku Pretresnog veća po kojoj eventualna Holbrukova obećanja imuniteta ni na koji način ne obavezuju Tribunal ni tužilaštvo, Radovan Karadžić traži dozvolu da uloži žalbu i na odluku kojom je odbačen zahtev Stojana Župljanina za zajedničkim suđenjem

Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić se, "u principu", ne protivi predloženim izmenama optužnice ali smatra da bi, zarad ekonomičnosti postupka, bilo najbolje da mu se prvo sudi po jednoj od grupa optužbi, a posle da se vidi šta sa preostale tri...

Potpredsednik Tribunala odobrio je zahtev Radovana Karadžića da razgovara sa novinarkom holandskog magazina Revu. Da li će ovaj presedan dovesti do lavine sličnih zahteva ostalih optuženih, kao i medija koji žele da intervjuišu optužene?

Pretresno veće odobrilo zahtev tužilaštva za izmenu optužnice protiv Radovana Karadžića, sa izuzetkom tri incidenta navodnih ubistava za koja sudije smatraju da optužba nije priložila dovoljno potkrepljujućih dokaza. Karadžić će se o novoj optužnici izjasniti u petak 20. februara

Tužilaštvo traži od Veća da utvrdi da bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić "razume engleski jezik" dovoljno dobro da mu se transkripti ranijih iskaza svedoka optužbe dostavljaju na engleskom jeziku

Umjesto izjašnjavanja bivšeg predsjednika Republike Srpske o navodima izmijenjene optužnice koja ga između ostalog tereti za dvostruki genocid u BiH povela se rasprava o tome da li se Karadžić sam zastupa pred sudom ili se "samo pretvara"

Pretresno vijeće odobrilo zahtjev tužioca da u optužnicu protiv bivšeg lidera bosanskih Srba uvrsti navode o ubistvu 140 ljudi u logoru Sušica kod Vlasenice. Karadžićevo izjašnjavanje o trećoj dopunjenoj optužnici zakazano za 3. mart ove godine

Bivši predsednik Republike Srpske odbio da se izjasni o izmenjenoj optužnici koju, kako je rekao, "osporava po osnovi sporazuma sa međunarodnom zajednicom čiji je predstavnik bio Ričard Holbruk". Sudija Bonomi se u ime Karadžića izjasnio da nije kriv ni po jednoj od 11 tačaka optužnice i pozvao sekretara suda da zakaže početak suđenja

Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić traži da se sve rasprave u njegovom predmetu odvijaju "u sudnici" i pred očima javnosti a ne na "privatnim konferencijama" u sali za sastanke Tribunala

Nakon što je "pažljivo analiziralo" dokaze koje je tužilaštvo dostavilo, Pretresno veće koje Radovanu Karadžiću sudi za dvostruki genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini", utvrdilo da optuženi "razume engleski jezik dovoljno dobro za potrebe Pravilnika o postupku i dokazima"

Radovan Karadžić prigovara na oblik optužnice po dva osnova, osporava nadležnost Tribunala da mu sudi za neke od zločina i traži da se jedan od oblika odgovornosti isključi iz optužbi za genocid i progone

Na konferenciji o stanju u postupku, Radovan Karadžić najavio da će na predstojećem suđenju osporavati sve – uključujući i takozvane nesporne činjenice koje predlaže tužilaštvo – sa izuzetkom "klimatskih prilika". "Ako kažu da je bilo sunčano, prihvatiću da je bilo sunčano", rekao je Karadžić

Objavljen "plan rada" Pretresnog veća sa rokovima za preostali deo predraspravne faze postupka protiv bivšeg predsednika Republike Srpske. Suđenje Karadžiću bi najranije moglo da počne krajem avgusta ili početkom septembra 2009.

Ocenjujući "bespredmetnim" pitanja koja je pokrenuo optuženi, Žalbeno veće je u celosti odbacilo žalbu Radovana Karadžića na odluku o obelodanjivanju materijala o sporazumu o imunitetu sa Holbrukom

Kao predsednica Veća za ljudska prava BiH, formiranog od strane Saveta Evrope, sutkinja Mišel Pikar se, smatra Karadžić, "zalagala za muslimanske žrtve a protiv srpskog entiteta", što može stvoriti utisak o njenoj pristrasnosti. Karadžić će osporavati legitimnost Dejtonskih sporazuma kojima je uspostavljena Republika Srpska

Radovan Karadžić traži da Veće primeni princip jednakosti oružja i kontakte tužilaštva sa medijima ograniči na pisanu komunikaciju koja neće biti duža od 2.500 reči, ili da u suprotnom ukine ograničenja koja su njemu nametnuta od strane Sekretarijata suda

Odgovor tužioca na podnesak kojim je optuženi, u ime "jednakosti oružja", tražio da Pretresno veće naloži predstavnicima tužilaštva da ubuduće sa medijima komuniciraju isključivo pisanim putem

Na konferenciji o stanju u postupku u predmetu bivšeg predsednika Republike Srpske, sudija Bonomi najavio da će se Pretresno veće ubrzo izjasniti o nerešenim prigovorima optuženog na nadležnosti i oblik optužnice. Karadžiću određen rok da do 25. maja dostavi novi podnesak o "imunitetu"

"Kada optuženom nedostaje potrebno znanje prava ili pravne procedure u meri da time ometa ispravno i ekspeditivno vođenje postupka" – navodi se u odluci Žalbenog veća – "rešenje nije u plaćanju visoko kvalifikovanih pravnih savetnika već u ograničavanju prava optuženog da se sam zastupa"

Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić osporava izveštaje eksperata tužilaštva i traži od Pretresnog veća da mu omogući unakrsno ispitivanje svakog od njih

Odbačen zahtev Radovana Karadžića za obustavu postupka zbog navodnih zloupotreba tokom pretresa kuća supruge optuženog i jedne njegove rođake u decembru prošle i martu ove godine

Odbačeni prigovori bivšeg lidera bosanskih Srba na koncept višestrukog udruženog zločinačkog poduhvata i način na koji se u optužnici identifikuju njegovi članovi u ostali učesnici

Odbacujući zahtev Radovana Karadžića za diskvalifikaciju francuske sutkinje Mišel Pikar, potpredsednik tribunala O-Gon Kwon ukazao da nema dokaza koji ukazuju na njenu pristrasnost

Bivši predsednik Republike Srpske traži od Pretresnog veća da ne prihvati svedočenja ratnih izveštača koji su navedeni na listi svedoka tužilaštva. Rad ratnih izveštača je "već opasan" a ako bi pojedincima bilo dozvoljeno da svedoče, ugrozili bi živote kolega koji žele da se pozovu na zagarantovano pravo da odbiju svedočenje

Ratni izveštači ostaju na listi potencijalnih svedoka optužbe za predstojeće suđenje Radovanu Karadžiću budući da je Pretresno veće odbacilo zahtev optuženog da se, radi njihove "lične bezbednosti", oni ne pozivaju da svedoče pred međunarodnim sudom

Na improvizovanoj konferenciji za novinare Karadžićev pravni savetnik Piter Robinson saopštio da je jutros predat podnesak kojim se osporava nadležnost Tribunala i traži zakazivanje rasprave na kojoj će se izvoditi dokazi o tome da je Karadžiću – u zamenu za povlačenje iz politike i javnosti - obećan imunitet od krivičnog gonjenja

Kako je Ričard Holbruk u julu 1996. godine, pregovarajući u Beogradu o uklanjanju Radovana Karadžića iz političkog i javnog života, Momčila Krajišnika i Aleksu Buhu "naveo da veruju" da će Haški tribunal jednostavno "iščeznuti" nakon izbora u BiH u septembru te godine?

Pored četiri "zvanična" pravna savetnika, plaćena od strane Sekretarijata Tribunala, Radovan Karadžić ima još tridesetak "nezvaničnih" savetnika i pomoćnika sa pravnih fakulteta širom sveta - od Holandije do Novog Zelanda i Australije – koji pro bono učestvuju u istraživanjima i pisanjima podnesaka kojima optuženi svakodnevno "zatrpava" Pretresno veće

Pošto mu je tužilaštvo obelodanilo 175.000 stranica "potencijalno oslobađajućeg materijala", Karadžić izrazio čuđenje zašto je uopšte optužen. Švedski ambasador obavestio veće da ministar Bilt "ne raspolaže nikakvim informacijama o navodnom sporazumu o imunitetu", ali sudija Bonomi smatra da bi, uprkos tome, "bilo korisno" da ministar prihvati razgovor sa Karadžićevim saradnicima na tu temu

Odbačena žalba bivšeg predsednika RS Radovana Karadžića na odluku prema kojoj razume engleski u dovoljno meri da mu se na tom jeziku dostavlja materijal relevantan za njegov predmet

Tužilaštvo je zatražilo od sudija da lorda Dejvida Oven pozovu kao svedoka veća u predmetu Radovana Karadžića. Lord Oven okleva da svedoči na poziv tužilaštva kako "ne bi ugrozio buduću nezavisnost i nepristrasnost međunarodnih pregovarača"

Odbačene tri žalbe Radovana Karadžića na odluke prvostepenog veća koje je zaključilo da se njegovim preliminarnim prigovorima na oblike odgovornosti kojima ga tereti optužnica, ne osporava nadležnost suda

Na konferenciji o stanju u postupku bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića tužilaštvo najavilo da će za izvođenje dokaza optužbe biti potrebno oko 490 sati, odnosno više od godinu dana. Predraspravna konferencija odložena za septembar ove godine kada se očekuje i početak suđenja

U razmatranju Karadžićevog prigovora na nadležnost Tribunala na bazi navodnog sporazuma o imunitetu, Pretresno veće se nije upuštalo u utvrđivanje šta je, ako išta, Holbruk obećao optuženom, već se – polazeći od pretpostavke da takav sporazum postoji – bavilo njegovim eventualnim pravnim posledicama

U odgovoru na izveštaje da je predraspravni sudija u predmetu Radovana Karadžića "pozvao tužilaštvo da odustane od tačaka optužnice za Srebrenicu ili Sarajevo", predstavnica za štampu Tribunala ukazala da je sudija samo "ohrabrio tužilaštvo da razmisli kako će smanjiti dužinu trajanja svog postupka", a ne da odustane od krivičnog gonjenja za zločine u Sarajevu i Srebrenici

Bivši lider bosanskih Srba zatražio od Veća obavezujući nalog Norveškoj za dostavljanje dokumenata koji, po njemu, potvrđuju da su SAD naoružavale ABiH. Takođe traži potvrdu norveške obaveštajne službe da je za obe eksplozije na Markalama odgovorna Armija BiH a ne VRS

Žalbeno veće potvrdilo odluku kojom je odbačen zahtev Radovana Karadžića da se iz optužnice povuče tačka 11 koja ga tereti za uzimanje 200 pripadnika mirovnih snaga i vojnih posmatrača UN za taoce u maju i junu 1995. godine

Sudije odbacile zahtev tužilaštva da lorda Dejvida Ovena pozovu kao svedoka Veća u predmetu bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića. Ako tužilaštvo odluči da lorda Ovena doda na svoju listu svedoka, veće će razmotriti da li da mu na početku svedočenja omogući da kaže nešto o "nezavisnosti i neutralnosti" međunarodnih pregovarača

Tužilaštvo ne namerava da odustane od bilo koje tačke optužnice kojom se Radovan Karadžić tereti za dvostruki genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini, rekla je predstavnica za štampu tužilaštva Olga Kavran na današnjoj konferenciji za novinare u Tribunalu

Predraspravno veće odobrilo Radovanu Karadžiću da uloži žalbu na odluku kojom je odbačen njegov zahtev za obustavljanje postupka na bazi sporazuma o imunitetu, navodno zaključenim sa Ričardom Holbrukom

U podnesku kojim traži izdavanje obavezujućeg naloga Belgiji za dostavljanje dokumenata njene obaveštajne službe, Radovan Karadžić tvrdi da je za eksplozije na pijaci Markale 1994. i 1995. godine odgovorna Armija BiH, koju su naoružavali pripadnici UNPROFOR iz Turske, Malezije, Bangladeša i Malte

Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić najavio da će, tokom predstojećeg suđenja čiji se početak očekuje u septembru "razjasniti šta se dogodilo u BiH a posebno u Srebrenici". Veštaci odbrane će DNK analizama osporavati sve u vezi sa srebreničkim žrtvama: njihov broj, identitet, vreme i mesto smrti

Predsedavajući sudija Ijen Bonomi najavio da je predmet Radovana Karadžića spreman za suđenje. Karadžić ukazuje da će osporavati sve presuđene činjenice uključujući odgovornost bosanskih Srba za masakr na pijaci Markale i traži kompletnu dokumentaciju o SDA i presretnute razgovore Alije Izetbegovića

Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić traži da veće izda obavezujući nalog iranskoj vladi za dostavljanje dokumentacije koja će, kako veruje, potvrditi da je Bosna dobijala oružje iz Irana uprkos embargu na uvoz oružja u države bivše Jugoslavije koji je uspostavljen Rezolucijom 713 SB UN

Odbačen zahtev Radovana Karadžića za naknadu štete koja mu je, kako tvrdi, pričinjena prilikom "nelegalnog hapšenja" u Srbiji u julu prošle godine. Zahtev je, smatra Veće, "preuranjen" jer zavisi od ishoda postupka i odnosi se na pravni lek koji bi usledio tek nakon izrečene presude

Veće pred kojim će se odvijati suđenje Radovanu Karadžiću predsedavaće sudija O–Gon Kvon iz Koreje koji je zamenio dosadašnjeg predsedavajućeg Ijena Bonomija iz Škotske

U skladu sa nalogom Predraspravnog veća Tužilaštvo podnelo predlog za smanjivanje opsega predmeta protiv bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Tužilac ne odustaje ni od jedne tačke optužnice upozoravajući da bi to bilo "nepoželjno, nepotrebno i u suprotnosti sa interesima pravičnog i ekspeditivnog suđenja"

Radovan Karadžić tvrdi da mu je, zbog obimnosti i složenosti predmeta, potrebno još 10 meseci za pripremu odbrane. Zbog toga traži odlaganje suđenja čiji je početak najavljivan za kraj septembra ove godine

U veću koje će suditi Radovanu Karadžiću za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini se, pored predsedavajućeg sudije O-Gon Kvona, nalaze još i sudije Hauard Morison, Melvil Berd i Flavia Latanci

Na prvoj konferenciji o stanju u postupku kojom je predsedavao sudija O-Gon Kvon saopšteno da će suđenje bivšem predsedniku Republike Srpske početi 19. oktobra ove godine. Karadžić tvrdi da "ne može biti spreman" za suđenje u tako kratkom roku. Veće traži od tužioca da predloži dalje redukcije obima predmeta, kako bi se suđenje moglo okončati u predviđenom roku od dve i po godine

Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić traži dozvolu da uloži žalbu na odluku prema kojoj bi njegovo suđenje trebalo da počne 19. oktobra. Upozorava da "ne može da prihvati da učestvuje u postupku koji će biti nepravičan od samog početka" jer mu nije dodeljeno dovoljno vremena da pripremi odbranu

Tužilac se ne protivi zahtevu Radovana Karadžića da mu se dozvoli ulaganje žalbe na odluku da njegovo suđenje počne 19. oktobra ove godine ali smatra da optuženi treba da nastavi sa pripremama za suđenje kao da će postupak početi u zakazanom terminu. Karadžićevi zahtevi za preinačenje odluka Sekretarijata o ograničavanju njegove komunikacije sa novinarima

Pretresno veće sudije Kvona odobrilo Karadžiću da uloži žalbu na odluku da suđenje počne 19. oktobra ove godine, ali je odbilo njegov zahtev za prekid postupka do odluke Žalbenog veća

Nakon pažljivog razmatranja sudijskih sugestija za dalje "sažimanje" optužnice protiv Radovana Karadžića, tužilaštvo je zaključilo da bi se predloženim redukcijama dobilo malo na vremenu a izgubilo mnogo na pravičnoj prezentaciji jednog od slučajeva zbog kojih je, kako se podseća, Haški tribunal i osnovan

Budući da je sudija Melvil Berd star 70 godina a da prema zakonu Trinidada i Tobaga ličnosti na najvišim pravosudnim funkcijama moraju da se penzionišu sa 65 godina starosti, Karadžić traži da se poštuje zakon Trinidada i Tobaga i da se sudija Berd izuzme iz Veća koje će mu suditi za genocid i druge zločine u BiH

Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić podneo žalbu na odluku da njegovo suđenje počne 19. oktobra ove godine. Žalbeno veće je, navodi se u žalbi, njegova "poslednja nada da se suđenje sačuva"

U odgovoru na podnesak od 18. septembra kojim je tužilaštvo odbilo da izvrši dodatnu redukciju njegove optužnice, Karadžić sugeriše da se tužilac rukovodio političkim a ne pravnim razlozima i da je podlegao pritisku "sarajevskih ulica", zbog čega bi "trebalo da ga je sram"

Tužilaštvo i Radovan Karadžić predložili veću kako bi, po njima, trebalo da se odvija suđenje. Optuženi traži da njegov pravni savetnik i referenti za predmet budu prisutni u sudnici kao i da se sa zaštićenim svedocima proveri da li i dalje žele taj status. Karadžić će izneti uvodnu reč na početku suđenja

Na predraspravnoj konferenciji u predmetu Radovana Karadžića najavljeno da će suđenje početi 21. oktobra ove godine, pod uslovom da Žalbeno veće do 14. oktobra odbaci žalbu optuženog. Ako do tog datuma ne bude odluke, suđenje će se odgoditi. Sudije se uzdržale od dodatnog skraćenja optužnice protiv Karadžića, ali su umesto toga striktno ograničile vreme za izvođenje dokaza optužbe

Piteru Robinsonu, pravnom savetniku Radovana Karadžića, dozvoljeno da se obraća veću po pravnim pitanjima ali tek nakon što optuženi koji se sam brani uloži formalni zahtev i nakon što sudije taj zahtev odobre

Navodni sporazum o imunitetu, po Žalbenom veću, ne bi ni na koji način obavezivao Tribunal čak i ako bi se dokazalo da je Holbruk delovao u ime Saveta bezbednosti ili haškog tužilaštva. Da bi bio obavezujući, taj sporazum bi u prvom slučaju morao da bude ratifikovan rezolucijom Saveta bezbednosti, a u drugom saglasnošću sudija ili Pretresnog veća, bez čega tužilac ne može da povuče već potvrđenu optužnicu

Odbacujući žalbu optuženog na odluku Pretresnog veća kojom je početak suđenja zakazan za 21. oktobar, Žalbeno veće je naložilo da proces protiv bivšeg predsednika Republike Srpske može da počne sedam dana nakon što se optuženom dostavi konačna verzija optužnice. Kako je tužilaštvu još ranije naloženo da to učini do 19. oktobra, suđenje bi konačno moglo početi u ponedeljak 26. oktobra

Pretresno vijeće korejskog sudije O-Gon Kvota zakazalo početak suđenja Radovanu Karadžiću za ponedjeljak, 26. oktobra u devet časova ujutro. Tužilaštvo će najprije izvoditi dokazi o tačkama optužnice koje se odnose na zločine počinjene u Sarajevu

Tužilaštvo dostavilo operativnu optužnicu protiv Radovana Karadžića po kojoj će mu se suditi za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Time je ispunjen nalog Žalbenog veća da se konačna verzija optužnice dostavi optuženom sedam dana pre početka suđenja, zakazanog za 26. oktobra ove godine

Zahtev Radovana Karadžića da se diskvalifikuje sudija Melvil Berd iz Trinidada i Tobaga "nema pravni osnov", zaključio je tročlani sudijski panel kojim je predsedavao sudija Karmel Ađius

U podnesku upućenom Pretresnom veću Radovan Karadžić najavio da se neće pojaviti u sudnici u ponedeljak 26. oktobra, na zakazani početak suđenja. Direktna najava bojkota, međutim, pojavljuje se samo u engleskom prevodu podneska, a ne i u originalu pisanom na ćirilici. Tribunal: "trenutno nema indicija da se postupak neće odvijati prema zakazanom rasporedu"

Potvrđujući da će suđenje početi u zakazanom terminu uprkos Karadžićevoj pretnji bojkotom, sudije su pokazale da nemaju nameru da optuženima daju pravo da diktiraju kada će im se, i da li će im se uopšte, suditi pred međunarodnim Tribunalom

Izostanak Radovana Karadžića sa današnjeg početka suđenja za genocid i druge zločine u BiH, sudije i tužioci kvalifikuju kao "suštinsku i upornu opstrukciju primerenog i ekspeditivnog odvijanja suđenja", što je jedan od uslova da se optuženom ograniči ili oduzme pravo na samozastupanje. Sutra uvodna reč tužioca

Pretresno veće odlučilo da se današnja rasprava održi bez prisustva optuženog, upozoravajući Karadžića da bi – ukoliko se sledećeg ponedeljka ne pojavi na zaključenju uvodne reči tužioca – sudije mogle odlučiti da se postupak nastavi u njegovom odsustvu i dodeliti mu branioca

Tužilac je uvodnu reč počeo samoinkriminišućim izjavama Radovana Karadžića koje ukazuju na stanje svesti i nameru optuženog, kao i izjavama u kojima on veliča svoju ulogu predsednika i vrhovnog komandanta koji donosi odluke, izdaje naređenja i "drži sve u svojim rukama"

Osim što je kao vrhovni komandant VRS naredio napad na Srebrenicu, Karadžić je - tvrdi tužilac u uvodnoj reči – redovno izveštavan o toku operacije, deportaciji žena i dece i zarobljavanju, zatvaranju i pogubljenju muškaraca. Novo sudijsko upozorenje Karadžiću pred sutrašnju raspravu o tome kako nastaviti suđenje ukoliko optuženi nastavi da ga bojkotuje

Na raspravi o modalitetima nastavka suđenja u slučaju produženog bojkota optuženog, Radovan Karadžić ponovio argumente o "nedovoljnom vremenu za pripremu odbrane" koje su već odbacili i Pretresno i Žalbeno veće, dok tužilac predlaže imenovanje "branioca u pripravnosti" ili "nametnutog branioca", kao mogućnost da se optuženi primora da prisustvuje suđenju, "ako treba i silom"

Pretresno veće naložilo sekretaru Tribunala da imenuje branioca koji će zastupati interes optuženog, u slučaju da Karadžić na bilo koji način ponovo pokuša da ometa prikladno i ekspeditivno vođenje suđenja, čiji je nastavak zakazan za 1. mart 2010. godine

Radovan Karadžić traži dozvolu da se žali na odluku od 5. novembra ove godine kojom je Veće naložilo da mu se imenuje branilac koji će preuzeti zastupanje u slučaju da optuženi ponovo pokuša da ometa prikladno i ekspeditivno vođenje suđenja, čiji je nastavak zakazan za 1. mart 2010. godine

Postupajući po nalogu Pretresnog Veća, Sekretarijat je imenovao britanskog advokata Ričarda Harvija za branioca bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića. Harvi će preuzeti Karadžićevu odbranu ukoliko optuženi nastavi da "ometa dolično i ekspeditivno vođenje suđenja"

Pretresno Veće ocenilo "preuranjenim" Karadžićev zahtev da mu se dozvoli ulaganje žalbe na odluku da mu se imenuje branilac. Sudije ukazale da optuženom još nije "dodeljen branilac" već je samo imenovan advokat koji bi "mogao da bude dodeljen" Karadžiću ako nastavi sa "ometajućim ponašanjem"

U najnovijem podnesku u čijem mu je sastavljanju, kako se navodi, pomogao akademik Kosta Čavoški, Radovan Karadžić ukazuje da je osnivanjem Tribunala Savet bezbednosti "nedozvoljeno prekoračio svoje izričito utvrđene nadležnosti"

Na improvizovanoj konferenciji za novinare Karadžićev pravni savetnik Piter Robinson nagovestio da – zbog problema sa finansiranjem tima odbrane i zato što mu nije omogućeno da učestvuje u izboru "branioca u pripravnosti", optuženi neće biti spreman za nastavak suđenja 1. marta 2010. Zahtev da se poništi odluka o imenovanju Ričarda Harveja

Sudije iskoristile priliku da još jednom podsete Karadžića da bi - umesto što iz "osećanja moralne dužnosti" piše podneske za koje unapred zna da će biti odbačeni - bilo bolje kada bi svoje napore i sredstva kojima raspolaže usmerio na pripremu za nastavak suđenja, zakazan za 1. mart 2009. godine

Pošto nije dobio odgovor na prvo pismo, iz oktobra ove godine, Karadžić ponovo pisao Savet bezbednosti sa zahtevom da mu se rezolucijom osigura imunitet od krivičnog gonjenja za genocid i ratne zločine

Predsednik Tribunala Patrik Robinson odobrio Karadžićev zahtev da mu se dodeli ukupno 165.000 eura za 7.500 sati koje će njegov tim savetnika i istražitelja utrošiti u predraspravnoj fazi postupka

Pretresno veće odbacilo Karadžićev zahtev za poništavanje odluke sekretara suda o imenovanju Ričarda Harvija za branioca u pripravnosti, koji će preuzeti odbranu ukoliko optuženi u nastavku suđenja – zakazanom za 1. mart sledeće godine – nastavi sa opstrukcionističkim ponašanjem

U žalbi na odluku o imenovanju branioca u pripravnosti Radovan Karadžić na primeru Vojislava Šešelja dokazuje da se u Tribunalu opstrukcija, nepoštovanje pravila, neposlušnost i vulgarnost isplate – jer optuženi tako dobijaju više prava

Bivši predsednik Republike Srpske, optužen za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini, tvrdi da se položaj njegove odbrane dodatno pogoršao od prekida postupka u novembru prošle godine, te najavljuje zahtev za odlaganje nastavka suđenja, planiranog za 1. mart ove godine

Zahtev za odlaganje je podnet sa "zadrškom": Karadžić, naime, smatra da Pretresno veće ne treba da se o njemu izjašnjava dok predsednik suda i Žalbeno veće ne odluče o njegovim žalbama na odluke sekretara suda o finansiranju odbrane i imenovanju branioca. Ukoliko predsednik suda ne poništi odluku sekretara o finansijama, Karadžić preti odbijanjem "učešća u suđenju... koje bi bilo farsa"

Minimalna garantovana prava optuženih, ukazuje se u današnjoj odluci Žalbenog veća, uključuju mogućnost da se zastupaju sami ili putem pravnog zastupnika po vlastitom izboru. Karadžić bi, međutim, hteo i jedno i drugo: i da se sam zastupa i da bira pravnog zastupnika koji će mu biti dodeljen ukoliko nastavi sa opstrukcijom postupka

Radovan Karadžić traži dokumente o naoružavanju Armije BiH kako bi pokazao da "ništa nije bilo onako kako je izgledalo". Predstavnici Nemačke, Francuske, Hrvatske i Irana ukazali da nemaju dokumente koje traži optuženi ili ne mogu da ih obelodane iz razloga nacionalne bezbednosti. Bosna i Hercegovina zbog "tehničkih poteškoća" nije poslala predstavnika na današnju raspravu

Mada još nije rešeno o Karadžićevim zahtevima za odlaganje suđenja i odobravanje dodatnih sredstava sa tim njegovih pravnih savetnika, Pretresno veće naložilo da se postupak nastavi 1. marta ove godine uvodnom rečju optuženog. Moguće dodatno odlaganje izvođenja dokaza

Predsednik Tribunala prihvatio gotovo sve zahteve optuženog i značajno povisio broj plaćenih sati timu njegovih pravnih saradnika kao i visinu honorara Karadžićevom savetniku za pravna pitanja Piteru Robinsonu

Pošto su prihvaćeni gotovo svi zahtevi optuženog za povećanje sredstava njegovom timu odbrane, bivši predsednik Republike Srpske je voljan da iznese svoje uvodne reči 1. i 2. marta, ali traži rok od "tri meseca i tri sedmice" kako bi se pripremio za početak dokaznog postupka optužbe, što znači da bi suđenje trebalo odložiti do 17. juna ove godine

Pretresno veće naložilo da se suđenje nastavi 1. i 2. marta uvodnom rečju optuženog, a da 3. marta tužilaštvo izvede svoje prve svedoke. Branilac u pripravnosti pozvan da prisustvuje uvodnoj reči optuženog, nakon čega će biti odlučeno o njegovoj daljoj ulozi u suđenju

Bivši predsednik Republike Srpske, optužen za genocid i druge zločine u BiH, priznaje da je bio "važan" i da je obavljao "neke funkcije", ali negira bilo kakvu odgovornost za rat i zločine koji su u njemu počinjeni, optužujući za njih "zavereničko jezgro" muslimanske SDA na čelu sa Izetbegovićem

Kako su bosanski Srbi uspeli da prežive uprkos "muslimanskom teroru", "trojnom paktu" Tuđman-Kučan-Izetbegović i intervenciji NATO i Zapada na strani njihovih neprijatelja? Suđenje odloženo do odluke Žalbenog veća o Karadžićevom zahtevu da mu se odobri dodatno vreme za pripremu odbrane

Optuženi uložio žalbu na odluku Pretresnog veća od 26. februara ove godine kojom je odbijen njegov zahtev da se početak izvođenja dokaza optužbe na suđenju za genocid i druge zločine počinjene u BiH odloži do 17. juna ove godine

Pretresno veće naložilo Karadžiću da "odmah" dostavi spisak 300 identifikovanih žrtava za koje traži proveru rezultata DNK analize ako namerava da, kako je najavio, osporava broj i identifikaciju srebreničkih žrtava

Žalbeno veće u celosti odbacilo žalbu bivšeg predsednika Republike Srpske na odluku prvostepenog veća kojom je odbijen njegov zahtev da se početak izvođenja dokaza optužbe na suđenju za genocid i druge zločine počinjene u BiH odloži do 17. juna ove godine

Prema današnjem nalogu Pretresnog veća, optužba će 13. aprila započeti izvođenje dokaza protiv bivšeg predsednika Republike Srpske, koji se tereti za genocid i druge zločine u BiH od 1992. do 1995. godine

Nakon neuspelog pokušaja da izbori dalje odlaganje suđenja, Radovan Karadžić traži obustavu postupka zbog "kumulativnog efekta" odluka Pretresnog veća o primanju k znanju presuđenih činjenica i prihvatanju izjava i iskaza svedoka iz drugih predmeta što ga, smatra optuženi, "lišava prava na pravično suđenje"

Tvrdnja optuženog da se putem prihvaćenih presuđenih činjenica i izjava ili transkripata sa prethodnih suđenja u sudske spise uvode "neprovereni dokazi", koji će u "odlučujućoj meri" uticati na buduću presudu je, smatraju sudije, "u potpunosti neosnovana"

Optuženi obavestio Pretresno veće da će prvih 12 svedoka, čije bi glavno ispitivanje prema najavi tužilaštva trebalo da traje ukupno 25 sati, unakrsno ispitivati čitavih 155 sati. Ukoliko mu veće udovolji, ispitivanje "aprilskih svedoka" ne bi bilo okončano do letnje sudske pauze, u drugoj polovini jula ove godine

Tužilaštvo je, iz trećeg pokušaja, konačno uspelo da izvede svog prvog svedoka na suđenju bivšem predsedniku Republike Srpske optuženom za genocid i druge zločine u BiH. Prvi pokušaj, krajem oktobra prošle godine, propao je zbog opstrukcije odnosno odbijanja optuženog da se pojavi u sudnici, dok je drugi, početkom marta ove godine, osujećen Karadžićevom žalbom kojom je tražio odlaganje suđenja

U unakrsnom ispitivanju prvog svedoka optužbe, Radovan Karadžić tvrdio da srpske vlasti "nisu terale Muslimane da napuste Sanski Most već su, naprotiv, Muslimani terali srpske vlasti da im omoguće da odu." A srpske vlasti su ih "raznim procedurama obeshrabrivale" da napuštaju grad. "Procedura" je uključivala i potpisivanje izjave o prepuštanju kuća i ostale imovine srpskim vlastima

Sulejman Crnčalo, drugi svjedok optužbe na suđenju Radovanu Karadžiću, tvrdi da je u junu 1992. godine pred Doma kulture na Palama slušao optuženog kako srpskim izbjeglicama iz Žepe poručuje da su napadi na muslimanske kuće "najbolji način da se odbrane srpske kuće"

Unakrsno ispitujući Sulejmana Crnčala optuženi je tvrdio da su srpske vlasti bile "veoma odgovorne i brižne" prema Muslimanima koji su svojom voljom otišli sa Pala. Pitao je Crnčala da li između njih dvojice ima ikakvih "rasnih razlika" na što mu je svjedok odgovorio da očiglednih razlika nema i dodao: "A šta u kome od nas leži unutra - to svak’ od nas zna"

Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno iskazom zaštićenog svjedoka koji je u julu 1995. godine preživio masovno pogubljenje Srebreničana u Orahovcu. Na sugestiju optuženog da su se Muslimani pripremali za rat protiv Srba, a ne obrnuto, te da "niko ne bi poginuo" da nije bilo otpora, svjedok uzvratio da su to "gluposti"

Po bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću zaštićeni svjedok optužbe KDZ 064 je "izmislio" strijeljanje u Orahovcu u julu 1995. godine. Osim toga on tvrdi da je Srebrenica "prepuštena" srpskim snagama, a da Srebreničane niko nije natjerao da odu nego su tako "sami" odlučili. "Ja sam bio tamo sto odsto, a vi možete i dalje tvrditi da sve što jeste nije, a ono što nije jeste" – odgovorio mu je svjedok

Bivši američki diplomata Herbert Okun kaže da je Karadžić bio opsjednut genocidom nad Srbima u Drugom svjetskom ratu i da je stalno govorio o tome. Optužba u dokaze uvela 16 svjedokovih bilježnica u kojima su zapisane Karadžićeve izjave da "različite nacionalnosti u BiH ne mogu živjeti zajedno", da gotovo nikada nije negirao optužbe za etničko čišćenje, da su snage bosanskih Srba bile pod njegovom kontrolom i da je zagovarao podjelu BiH čiji bi najveći dio pripao Srbima

Na Karadžićevu sugestiju u unakrsnom ispitivanju Herberta Okuna da je Alija Izetbegović, u skladu sa Islamskom deklaracijom, izlagao patnjama i stradanjima vlastiti narod kako bi podstakao njegovo "osvješćenje", svjedok se složio da su Muslimani patili... ali "zato što ste ih vi istjerali iz kuća, zatvarali u logore, ubijali i proganjali"

Američki Ambasador Herbert Okun odgovarajući na unakrsna pitanja Radovana Karadžića kaže da "u BiH nije bilo anđela", da su "svi lagali" i ponašali se podjednako loše, ali da su Srbi prednjačili u "kvantitetu groznih djela". Karadžić, pak, uvjerava svjedoka i sudije da je Republika Srpska bila "država prava i čovječnosti"

Dokumenti koji po Radovanu Karadžiću pokazuju da su se vlasti Republike Srpske zalagale za mir i poštivanje međunarodnih konvencija po ambasadoru Herbertu Okunu pokazuju samo da je postojao "raskorak između riječi i djela" pošto je situacija u realnosti bila potpuno drugačija. Karadžićeva teza da je Zapad "pomoću Srba i Hrvata htio da neutrališe Muslimane" po Okunu je "ne samo besmislena nego i smiješna"

Bivša glavna sestra na Odjeljenju dječije hirurgije bolnice "Koševo" opisala užasne efekte artiljerijskog i snajperskog terora vojske bosanskih Srba na najmlađe stanovnike Sarajeva. Na Karadžićeve tvrdnje da je Koševo bilo "veliki vojni logor", a sama bolnica "mučilište za Srbe" svjedokinja je odgovorila pitanjem:"Imate li vi uopšte savjesti"

Ignorišući iskaz Fatime Zaimović o sarajevskoj djeci liječenoj u bolnici Koševo od rana zadobijenih u artiljerijskim i snajperskim napadima vojske bosanskih Srba, Radovan Karadžić insistirao da su Sarajevo i bolnica Koševo bili "vojna uporišta", da su srpski ljekari progonjeni i da su "muslimanski vojnici ubijali svoje ljude". Na poziv svjedokinje da se pokaje optuženi je odgovorio: "Za sve je kriva Islamska deklaracija"

Opisujući situaciju u ratnom Sarajevu, službenik UN Dejvid Harland rekao da je teror nad gradom varirao u zavisnosti od jačine pritiska međunarodne zajednice na rukovodstvo bosanskih Srba što, po njemu, ukazuje na to da je "slavina terora" nad sarajevskim civilima kontrolisana iz samog vrha vlasti

Iako se složio sa tvrdnjom Radovana Karadžića da je Armija BiH na pojedinim mestima u Sarajevu držala "dominantne" položaje u odnosu na vojsku bosanskih Srba, bivši visoki službenik misije UN u BiH Dejvid Harland naglasio da su stotine hiljada civila u gradu bili izloženi artiljerijskom i snajperskom teroru Sarajevsko-romanijskog korpusa i da bi prebacivanje odgovornosti na drugu stranu bila "inverzija stvarnosti"

Radovan Karadžić nastoji da dokaže da Vojske Republike Srpske nije u leto 1995. godine imala nameru da zauzme Srebrenicu i Žepu ali da je na to na koncu bila primorana zbog stalnih napada iz tih enklava. Tvrdi i da "u Sarajevu nema nijedne zgrade koju su srušili Srbi", čemu se suprotstavio svedok optužbe Dejvid Harland

Odgovarajući na pitanja optuženog Radovana Karadžića, Dejvid Harland primetio da su teze odbrane o prvom masakru na pijaci Markale u februaru 1994. godine "kontradiktorne", jer se u isto vreme tvrdi da je incident "insceniran" i da nije bilo nikakve eksplozije, a da je granata ispaljena sa teritorije pod kontrolom Armije BiH a ne sa srpskih položaja

Pretresno vijeće odbacilo ponovljeni zahtjev Radovana Karadžića da se sa spiska svjedoka optužbe brišu ratni izvještači, među kojima i ratni dopisnik Skaj Njuza Ernaut van Linden i izrazilo zabrinutost zbog "rastrošnosti" optuženog

U sedmom svjedočenju pred Tribunalom ratni izvještač Sky Newsa Aernout Van Linden ispričao kako mu je optuženi jedne večeri u septembru 1992. godine rekao da je "Sarajevo srpski grad", da su Muslimani Turci i da je "s njima nemoguće" živjeti, te da bi se taj problem mogao riješiti tako što bi se između srpskog i muslimanskog dijela izgradio zid po uzoru na onaj u Berlinu

Pretresno veće naložilo Nemačkoj da do 18. juna Karadžiću dostavi dokumenate koje je tražio a koji se, najvećim delom, odnose na naoružavanje Armije BiH 1994. i 1995. godine. Sudija Kvon u izdvojenom mišljenju ukazuje da ti dokumenti "nisu ni relevantni ni potrebni"

Unakrsno ispitujući svjedoka optužbe Aernouta Van Lyndena bivši predsjednik Republike Srpske je nastojao pokazati da su zapadni mediji cijeli svijet "tendenciozno i pogrešno" izvijestili o događajima u Sarajevu i tako stvorili "krivu sliku na štetu Srba"

U završnici unakrsnog ispitivanja ratnog izvještača iz Sarajeva Ernauta Van Lindena Radovan Karadžić je svoje teze začinio citatima iz knjige generala Majkla Rouza. Optužba je putem novog svjedoka Kolma Dojla u dokaze uvela video-snimak Karadžićevog obraćanja Skupštini bosanskih Srba u kojem je suživot sa Muslimanima uporedio sa zajedničkim životom psa i mačke

Tužilaštvo traži dozvolu da listu svedoka dopuni Almirom Begićem čiji je pokojni otac Ćamil bio vlasnik proteze za nogu zabeležene na video snimku kojim Radovan Karadžić nastoji da dokaže da je masakr na Markalama u februaru 1994. godine bio "namešten" i da je proteza "podmetnuta"

Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju Kolma Dojla nastojao dokazati da su se bosanski Muslimani prvi naoružali i izazvali konflikt sa Srbima tvrdeći da je Izetbegović početkom 1991. godine najprije formirao tajni komitet za odbranu Muslimana, da je polovinom te godine sa Kučanom i Tuđmanom sklopio "tajni ratni savez" protiv Jugoslavije i JNA, te da je u novu 1992. godinu ušao s "tajnom armijom" od preko 120.000 naoružanih ljudi

Radovan Karadžić traži da se, nakon iskaza sadašnjeg svedoka, suđenje obustavi na 30 dana kako bi mogao da "pročita, sažme i organizuje" 18 beležnica Ratka Mladića i proceni da li će se protiviti njihovom korišćenju u sudnici

Karadžić je još jednom pokušao promijeniti mišljenje Kolma Dojla o tome ko je počeo rat u BiH, navodeći da je "muslimansko rukovodstvo" na njegove "mirovne platforme" odgovaralo direktivama za "totalni rat". Svjedok se, međutim, nije s tim saglasio

Pretresno veće je odbacilo zahtev Radovana Karadžića da se njegovo suđenje odvija samo tri dana sedmično i potvrdilo prethodnu odluku da se nakon 31. maja prelazi na četvorodnevnu radnu sedmicu

U završnici unakrsnog ispitivanja Kolma Dojla, optuženi Karadžić svojim pismima i Mladićevim direktivama nastojao pokazati da su se vođe bosanskih Srba "zalagale za mir i branili", dok su Muslimani "kršili sporazume i napadali". Uvrijeđena reakcija Karadžića na Dojlovu tvrdnju da su bosanski Srbi pristali da sarajevski aerodrom prepuste snagama UN zbog međunarodnih reakcija nakon masakra u redu za hljeb

Strpljenje sudija je na izmaku i optuženi je u petak upozoren da će, ukoliko ne shvati ozbiljno njihove savete i nastavi da rasipa dragoceno sudsko vreme, veće biti prinuđeno da mu nametne vremenska ograničenja za unakrsno ispitivanje svedoka optužbe. U suprotnom, suđenje bi moglo da potraje i do 2020. godine!

Radovan Karadžić u završnici unakrsnog ispitivanja ratnog dopisnika Skaj Njuza nastojao da dokaže da su za loš imidž bosanskih Srba krivi zapadni novinari koji su bili "podložni šarmu mladih Bosanki" koje im je bosanska vlada "podmetala" kao prevodioce. Novi svjedok optužbe američki istoričar Robert Donia

Ekspert tužilaštva Robert Donja na suđenju Radovanu Karadžiću govorio o strateškim ciljevima bosanskih Srba, "izgubljenoj bici" SDS da spriječi nezavisnosti BiH i prekrajanja granica opština. Prvi dio unakrsnog ispitivanja protekao u znaku Karadžićevih lekcija iz istorije i pritužbi da su Bošnjaci "uzurpirali" bosanstvo, Hrvati "ukrali jezik" a Amerikanci iznevjerili obećanje o izlazu Srba na more

Unakrsno ispitujući američkog istoričara Roberta Donju bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić priredio je pravi čas istorije - od prapostanka Jugoslavije do njenog raspada devedesetih godina - iznoseći uglavnom već poznate teze koje su do sada u više navrata prezentirane na različitim suđenjima pred Tribunalom

Nakon što je jučer rekao da se i on osjeća Bošnjakom ali da ne može tako da se identifikuje jer su to "uzurpirali Muslimani", Karadžić je danas ukazao da se – mada je rođen u Crnoj Gori - smatra Hercegovcem i, između ostalog, opisao kako se rodila njegova "ljubav prema Sarajevu"

Radovan Karadžić traži od sudija da preispitaju usmenu odluku kojom mu ove sedmice nije dopušteno da američkog istoričara Roberta Donju ispituje o visini naknade isplaćene od tužilaštva za pisanje ekspertskih izveštaja

Ekspert tužilaštva Robert Donja u nastavku unakrsnog ispitivanja od strane Radovana Karadžića ukazao da je rukovodstvo bosanskih Srba vodilo separatističku politiku "puno prije nego što je nestalo mogućnosti za očuvanje Jugoslavije"

Nezadovoljan epitetom "boga rata" kako ga je oktobra 1991. godine nazvao jedan hrvatski poslanik u Skupštini BiH, Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja eksperta tužilaštva Roberta Donje nastojao pokazati da je on zapravo bio "miroljubiv", a da su riječi koje su drugi tumačili kao prijetnje predstavljale zapravo "upozorenja" kojima je Muslimane nastojao da "odvrati od rata"

Šestog dana unakrsnog ispitivanja američkog istoričara Karadžić tvrdio da je SDS poduzimao samo"defanzivno-protektivne mjere" za odbranu srpskog naroda. Kada se svjedok nije s tim složio, ocjenjujući poteze SDS "ofanizivnim", optuženi je uvrijeđeno uzvratio da mu "to više liči na optužbu i klevetu, nego na odgovor"

Radovan Karadžić je u završnici unakrsnog ispitivanja američkog istoričara Roberta Donje tražio da se svjedokov izvještaj o nastanku Republike Srpske i stavovima njenog rukovodstva odbaci pošto je "nestručan, pristrasan, politički i nije ekspertiza"

Nasuprot tvrdnji vojnog analitičara tužilaštva Ričarda Filipsa da je Sarajevsko-romanijski korpus VRS formiran od "ostataka IV Korpusa JNA" Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju tvrdi da je linije fronta u Sarajevu uspostavio i držao "naoružani narod" koji se "samoorganizovao" po "komšilucima" kako bi se suprotstavio "muslimanskoj vojsci", kako on naziva Armiju BiH

Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić u završnici unakrsnog ispitivanja vojnog vještaka Ričarda Filipsa nastojao srušiti "zabludu" da je SRK bio "ogromna sila naspram nenaoružanog grada" i pokušao dokazati da se radilo o "narodnoj vojsci" koju je bilo teško kontrolisati

U iskazu na suđenju Radovanu Karadžiću bivši šef posmatrača UN u Sarajevu Džon Vilson artiljerijsku i snajpersku vatru po Sarajevu opisao kao "neselektivnu, rasprostranjenu i neprimjerenu". Na Karadžićevo pitanje da li je svjedok primijetio "da se on uvijek trudio da se izbjegne bilo kakvo stradanje civila u Sarajevu" Vilson je odgovorio "da nije"

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja Džona Vilson pokušao dokazati da je prijetnja generala Ratka Mladića da će "sravniti Sarajevo sa zemljom" 25. maja 1992. godine bila "običan blef", a da je "fabrikovan" snimak presretnutog razgovora u kojem Mladić tri dana kasnije izdaje naredbe da se tuku Velešeći i Pofalići i drugi dijelovi Sarajeva

U završnom dijelu unakrsnog ispitivanja australijskog generala Džona Vilsona Karadžić je ukazivao na "sto važnih činjenica" koje je, po njemu, svjedok "morao znati" u vrijeme dok je obavljao funkcije šefa posmatrača UN i vojnog savjetnika međunarodnih mirovnih pregovarača

Bivši pripadnik mirovnih snaga UN koji na suđenju Radovanu Karadžiću svjedoči pod pseudonimom i zaštitnim mjerama izmjene glasa i lika opisao kako su snage bosanskih Srba uz prosječno oko 1.200 granata dnevno "održavale klimu terora" nad Sarajevom i njegovim stanovnicima

Uz pomoć "tajnih" dokumenata Sarajevsko-romanijskog korpusa i srpskog MUP, koji su po njemu "akuratni i iscrpni", Karadžić nastoji dokazati da su "Muslimani katkad bombardovali svoje teritorije, narod i jedinice"

U završnici unakrsnog ispitivanja bivšeg francuskog pripadnika UNPROFOR Karadžić je tvrdio da je u Sarajevu "vladao haos" a ne "idila kako se nastoji pokazati" u sudnici. Grad je, po Karadžićevim riječima, bio "pun vojske, oružja i kriminalaca" i u njemu je vladao "teror" nad građanima svih nacionalnosti što je "značajno utjecalo na ponašanje" srpske strane u sukobu. Počelo svjedočenje Momčila Mandića

U svom trećem nastupu pred Tribunalom Momčilo Mandić se našao u situaciji da koriguje neke od izjava datih u prethodnom svjedočenjima u predmetima Krajišnika, Stanišića i Župljanina. Na primjer, nakon što je ranije tvrdio da su se ekstremisti SDS "udvarali Karadžiću" danas kaže da su se, zapravo, dodvoravali Krajišniku

U nastavku iskaza na suđenju Radovanu Karadžiću Momčilo Mandić je tvrdio da se on nije bavio poslovima razmjene zarobljenika jer je bio "zauzet stvaranjem pravne države". Za sva zla okrivljuje Biljanu Plavšić - "doktorku za puževe" koja je u Republiku Srpsku pozvala "divlje zvijeri" kao što su bili Arkanovi "Tigrovi", "Beli orlovi" i druge paravojne formacije

Tužilac je u finišu glavnog ispitivanja Momčila Mandića ukazivao da su se, osim Biljane Plavšić, sa "arkanovcima" i raznim paravojnim formacijama voljeli slikati i drugi lideri bosanskih Srba, među kojima i optuženi Radovan Karadžić. Na početku unakrsnog ispitivanja Karadžić svjedoka pozdravio sa "gospodine ministre", a Mandić mu uzvratio sa "gospodine predsjedniče"

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja Momčila Mandića pokušao pokazati da je srpska strana poštovala zakone i željela očuvati mir, za razliku od SDA koja se bavila "ilegalnim aktivnostima" usmjerenim protiv Srba i Jugoslavije. Formiranje paralelnih institucija bosanskih Srba je bio "odgovor na kršenja njihovih ustavnih prava", odnosno – kako Mandić objašnjava – "utuk na utuk"

Po Radovanu Karadžiću, optužbe protiv njega "vise o končiću" optužbe za trajno i nasilno uklanjanje bosanskih Muslimana i Hrvata sa teritorije BiH na koji su Srbi polagali pravo. Uz pomoć svjedoka Momčila Mandića nastoji osporiti odgovornost za podjelu MUP BiH tvrdeći da je za to kriva druga strana

Po Radovanu Karadžiću i svjedoku Momčilu Mandiću bosanski Srbi "nisu težili odvajanju" od ostala dva naroda u BiH radi stvaranja "etnički čiste srpske države", već su se zalagali za takvo rješenje u kojem oni neće biti manjina. Po Mandiću, to je bio "prijedlog međunarodne zajednice i Kutiljera"

Radovan Karadžić u nastavku ispitivanja Momčila Mandića rekao da na snimku koji je prikazao tužilac pripadnici Srpske dobrovoljačke garde njemu izgledaju "prilično disciplinovano i opremljeno" i sugerisao da protiv Arkana u periodu od 1991. do 1995. godine nije podnesena nijedna krivična prijava. Optužnica protiv Arkana, međutim, pokazuje da su baš te 1995. godine "Tigrovi" počinili teške zločine u Sanskom Mostu

Po Radovanu Karadžiću dolazak novih ljudi na vlast, rat, prekid komunikacija i nedjelotvornost vlade 1992. godine su "dali privid haosa koji se nije mogao kontrolisati". Omarska i Keraterm po njemu nisu bili koncentracioni logori već prihvatni centri a u Trnopolje su se ljudi sami smještali i odlazili kad su htjeli

Momčilo Mandić je u finišu svjedočenja objasnio da Radovan Karadžić ipak nije mogao kontrolisati vojsku kako je tvrdio u svom ranijem iskazu u predmetu Krajišnik. Nakon što je Mandić poželio sreću "gospodinu predsjedniku", kako se proteklih dana obraćao optuženom, na klupu za svjedoke je sjeo doktor Milan Mandilović, načelnik hirurgije na Odjeljenju za uho, grlo i nos Državne bolnice u Sarajevu

Na pitanje Radovana Karadžića "ko je izvršio agresiju" na Sarajevo i njegove stanovnike doktor Milan Mandilović odgovara: "Ako vas neko 44 mjeseca drži u okruženju i ne da vam izaći, onda ne treba biti mnogo pametan..." Na pitanja "šta bi rekao da je znao" da su "muslimanske" a ne srpske snage odgovorne za patnje Sarajlija, svjedok je odgovorio: "Ne bih vam vjerovao"

Egipatski general Husein Ali Abdel-Razek ocijenio da je političko i vojno rukovodstvo bosanskih Srba imalo identične ciljeve, da su međusobno "tijesno sarađivali", ali da su političari, uključujući i Karadžića, vodili "glavnu riječ" na sastancima na kojima je bilo riječi o granatiranju Sarajeva i protjerivanju Muslimana. Karadžić je, pak, uz pomoć lorda Ovena, nastojao pokazati da u BiH nije bilo "dobrih i loših momaka"

Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju generala Abdel-Razeka tvrdio da su Srbi u Sarajevu bili "etnički taoci" bosanskih vlasti. Na pitanje tužioca u dodatnom ispitivanju čega su se navodni "etnički taoci" zapravo bojali, svjedok odgovara: "Stalnog granatiranja grada, snajperskog djelovanja, nestašica..." Novi svjedok optužbe Ekrem Suljević iz Sarajeva

U jednom od naređenja VRS koje je tužilac uz pomoć svjedoka Ekrema Suljevića uveo u dokaze protiv Radovana Karadžića se navodi da se prilikom upotrebe modifikovanih avio-bombi poznatih kao "krmače", izabere "najunosniji cilj gdje bi bile najveće ljudske žrtve"…

Bivši predsednik Republike Srpske tvrdi da su njegovi predratni telefonski razgovori prisluškivani "nezakonito", čime je narušeno "pravo na privatnost" njega kao "građanina BiH", te traži da se snimci i transkripti tih razgovora izuzmu iz dokaznog materijala na suđenju za genocid i druge ratne zločine

Neselektivno granatiranje s položaja VRS tokom druge polovine 1992. godine je, prema iskazu višeg vojnog posmatrača UN Ričarda Mola, "Sarajevo činilo mjestom opasnim po život". Nije bilo dana da nisu padale granate, a u njihovim eksplozijama i od posljedica snajperskog djelovanja dnevno je ginulo petnaestak civila

Britanac Ričard Mol se sjeća da su vojni posmatrači "osjećali" da bi tvrdnje da je Armija BiH otvarala paljbu po vlastitom narodu "mogle biti istinite", ali je "zaboravio detalje". Tužilac na takve teze odgovorio iskazom drugog Britanca – eksperta za minobacače Ričarda Higsa - koji je analizirajući neke od incidenata granatiranja zaključio da su projektili stizali za srpskih položaja

Bivši predsednik bosanskih Srba veruje da Kanada poseduje izveštaje o odgovornosti muslimanske strane u oba napada na sarajevsku pijacu Markale, kao i da belgijske vlasti imaju dokumente o švercu oružja iz Irana u Hrvatsku i BiH. Zato traži izdavanje obavezujućih naloga tim državama za dostavljanje pomenute dokumentacije

Unakrsno ispitujući eksperta optužbe za minobacačke projektile Radovan Karadžić tvrdio da su incidenti granatiranja građana Sarajeva "dizajnirani da se srpska strana dovede u težak položaj i izazovu simpatije svijeta i međunarodna intervencija". Istragu tih incidenata Karadžić je nazvao "improvizacijom" i "šlamperajem" namijenjenim javnosti

Tužilac u predmetu Radovana Karadžića je u dokaze uveo dnevnike Ratka Mladića koji su zaplijenjeni u decembru 2008. i februaru ove godine u stanu Mladićeve supruge u Beogradu. Sam Karadžić je nakon kratkog unakrsnog ispitivanja tokom kojeg se bavio prevodom dnevnika i situacijom svoje i Mladićeve porodice koje su "maltretirane više od brata Osame bin Ladena" na koncu rekao da ne spori njihovu autentičnost

Prvostepena presuda Radovanu Karadžiću, koja je prema ranijim proračunima bila planirana za decembar 2012. godine bi, prema najnovijim procjenama Pretresnog vijeća, mogla biti izrečena između avgusta 2013. i aprila 2014. godine – rečeno na statusnoj konferenciji na kojoj je razmatrano kako osigurati da se postupak "ne otrgne kontroli", što bi ugrozilo njegovu ekspeditivnost i pravičnost

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja Ekrema Suljevića, koji je tokom rata učestvovao u istragama teških incidenata granatiranja u kojima su stradali sarajevski civili, tvrdio da svi veliki incidenti granatiranja "inscenirani", istrage vođene "šlampavo" i u "propagandne svrhe kako bi se za njih okrivili Srbi". Između ostalog zanimalo ga je i "jel' Sarajevo gdje je nekad bilo"

Pretresno vijeće je za 15. oktobar zakazalo javnu raspravu koju su pozvani predstavnici Bosne i Hercegovine povodom zahtjeva Radovana Karadžića da mu se dostavi dokumentacija kojom će poduprijeti teze odbrane, između ostalog i to da su u BiH bile četiri sukobljene strane – Srbi, Hrvati, Muslimani i međunarodna zajednica koja je BiH snabdijevala oružjem u vrijeme dok je na snazi bio embargo

Nakon što se sasluša troje svjedoka koji su već u Hagu, suđenje Radovanu Karadžiću se ponovo obustavlja do 27. septembra ove godine. U pauzi suđenja Karadžić će proučavati dokumentaciju koja – po njemu – podržava tezu odbrane da je VRS gađala "legitimne vojne mete" u Sarajevu

Svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću bivši direktor Državne bolnice u Sarajevu dr. Bakir Nakaš je rekao da je Državna bolnica u Sarajevu bilo toliko izrešetana mecima i granatama da su je stranci zvali "bolnica švajcarski sir"…

[Alma Mulaosmanović Čehajić, svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću] Radovan Karadžić je u nastavku suđenja nastojao dokazati da je svjedokinja Alma Mulaosmanović Čehajić žrtva "razmjene vatre", a ne "zločinačkog pucanja" s položaja VRS. Karadžićeve tvrdnje da je Sarajevo bilo puno legitimnih vojnih meta osporavao je sljedeći svjedok tužilaštva Francis Roy Thomas, bivši šef vojnih posmatrača UN, koji "nije vidio nikakve vojne svrhe" granatiranja Sarajeva

U završnici unakrsnog ispitivanja kanadski oficir Frensis Roj Tomas je rekao da Armija BiH u Sarajevu tokom devet mjeseci koliko je on kao vojni posmatrač UN proveo u tom gradu 1993. i 1994. godine, nije koristila tenkove i drugo teško naoružanje prema položajima bosanskih Srba. Nastavak suđenja Radovanu Karadžiću 27. septembra

Po mišljenju holandskog stručnjaka za snajpere Patrika Van der Vajdena koji svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću snajpersko djelovanje po civilima nije dozvoljeno, a mjera koja se primjenjuje protiv onih koji prekrše to pravilo je – vojni sud

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju holandskog eksperta za snajpere Van der Vajdena tvrdio da je tužilaštvo svjedoka "dovelo u zabludu" pružajući mu nepotpune ili netačne podatke o snajperskim incidentima u Sarajevu. On, između ostalog, tvrdi da u vrijeme kada je svjedok radio analizu snajperskih incidenata ni tramvajske tračnice nisu izgledale isto kao za vrijeme rata

U osporavanju ekspertske analize o snajperskim incidentima u Sarajevu koju je za potrebe tužilaštva uradio holandski kapetan Patrik Van der Vajden, Radovan Karadžić je između ostalog tvrdio da u januaru u Sarajevu mrak pada već oko četiri popodne

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio nekadašnji pripadnik Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Milomir Šoja koji je 1995. godine dao svoj doprinos modifikovanju avio-bombi. Pošto se optuženi ne osjeća dobro otkazani iskazi ostalih svjedoka predviđenih za ovu sedmicu a nastavak suđenja zakazan za utorak, 5. oktobra

Odbačen zahtjev Radovana Karadžića da se iz dokaza izuzmu svi presretnuti razgovori koje su organi bezbjednosti BiH snimili do 6. aprila 1992. godine. Po mišljenju sudija fundamentalno pravo na privatnost – na koje se optuženi poziva – nije apsolutno

Svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću britanski general ser Majkl Rouz je za optuženog rekao da je " čovjek od riječi" jer je održao obećanje da srpske snage neće pucati po Sarajevu u vrijeme održavanja fudbalske utakmice između FK Sarajevo i pripadnika mirovnih snaga UN. Za optužbu, to je dokaz da je Karadžić imao "efektivnu kontrolu" nad snagama koje su terorisale Sarajevo

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja britanskog generala Majkla Rouza rekao da u BiH "nema pomirenja" ako se tvrdi da su srpske snage odgovorne za masakr na Markalama u februaru 1994. godine, kao i da on "ima dokaze" da Srbi nisu to uradili

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja generala Majkla Rouza sugerisao da je NATO bio "brz na obaraču" kada su u pitanju Srbi te da – nasuprot generalovim tvrdnjama – srpske snage nisu bili protiv dopremanja humanitarne pomoći u zaštićene zone. Karadžićevu tvrdnju da je samo tri do pet posto humanitarnih konvoja imalo problema prilikom prolaska kroz srpske linije Rouz je nazvao "besmislenom"

Radovan Karadžić se u završnici unakrsnog ispitivana generala Majkla Rouza požalio da je UN griješio u tretmanu sukobljenih strana u BiH, smatrajući srpsku vojsku "pobunjeničkom" a "muslimansku" legitimnom. U dodatnom ispitivanju svjedok je rekao da je po njegovom mišljenju sa stanovišta efektivne kontrole Karadžićeva moć bila "apsolutna"

Dvostruka žrtva snajperskog i artiljerijskog terora nad Sarajevom na suđenju Radovanu Karadžiću govorila o posljedicama "hiljadu dana provedenih u teškoj neizvjesnosti". Nakon njega iskaz počeo balističar sarajevskog CSB koji je, između ostalog, učestvovao u istrazi incidenta na Markalama, 5. februara 1994. godine

Balističar sarajevskog Centra službi bezbjednosti Mirza Sabljica na zahtjev sudija objasnio metodologiju kojom su se on i drugi članovi istražnih timova koristili kako bi odredili pravac iz kojeg su stizali artiljerijski i snajperski projektili koji su ubijali ili ranjavali sarajevske civile. Optuženi tvrdi da su te istrage rađene "šlampavo"

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja Mirze Sabljice nastojao da "napravi pregled svih nedosljednosti" koje su pratile istrage snajperskih i artiljerijskih incidenata, kako bi "posijao razumnu sumnju" u rezultate tih istraga i dokazao šta se, po njemu, zaista dogodilo

Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju apelovao na "čast i profesionalizam" svjedoka Mirze Sabljice, nastojeći da od njega dobije potvrdu teze koju uporno ponavlja: da bi "pogrešno utvrđeno stanje i lažno pripisivanje odgovornosti" za zločin na Markalama onemogućilo ili barem odložilo pomirenje u Bosni i Hercegovini

U Tribunalu održana rasprava o zahtjevu Radovana Karadžića da mu BiH dostavi dokumente koje smatra relevantnim za svoju odbranu. Predstavnica BiH ukazala da je BiH učinila sve što je mogla na pronalaženju dokumenata i naglasila da potragu otežavaju Karadžićevi neprecizni i preširoki zahtjevi. Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon rekao da se od Bosne i Hercegovine očekuje "dobrovoljna saradnja" sa svim stranama u postupku

Kanadski general Dejvid Frejzer/David Fraser, vojni asistent komandanta UNPROFOR u sektoru Sarajevo od aprila 1994. do maja 1995. godine, na suđenju Radovanu Karadžiću svjedoči o "užasu i teroru" koje su snage VRS provodile nad civilnim stanovništvom grada

Sudije danas pozvale vlasti Bosne i Hercegovine da do 15. novembra dostave izveštaj o rezultatima potrage za dokumentima koje potražuje bivši predsednik Republike Srpske, a odbrana uputila zahtev za izdavanje obavezujućeg naloga Evropskoj Uniji za dostavljanje određene dokumentacije

Bivši predsjednik Republike Srpske je unakrsnom ispitivanju kanadskog generala Dejvida Frejzera tvrdio da su za "krizu talaca" iz 1995. godine krivi Armija BiH i NATO

Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju Bogdana Vidovića tvrdio da je "sve falsifikovano" u izvještajima sarajevskih istražnih timova koji su radili uviđaje na mjestima snajperskih i artiljerijskih incidenata u Sarajevu. Počelo svjedočenje još jednog kriminalističkog tehničara iz Sarajeva

Zaštićeni svjedok KDZ-166 na suđenju Radovanu Karadžiću opisao "mjesta užasa" na kojima su u eksplozijama granata i modifikovanih avio-bombi ginuli sarajevski civili.

Holandski general Adrijan van Bal na suđenju Radovanu Karadžiću rekao da je bivši načelnik štaba VRS Manojlo Milovanović protestovao zbog obnove tramvajskog saobraćaja u Sarajevu 1994. godine i zaprijetio da će se on lično "pobrinuti da tramvaji postanu meta" ukoliko nastave da voze. Karadžić tvrdi da je odnos holandskog i srpskog generala tokom rata bio mnogo bolji nego što svjedok danas tvrdi

U nastavku unakrsnog ispitivanja generala Adrijana van Bala, Radovan Karadžić je nastojao da pokaže da je VRS - za razliku od Armije BiH - željela mir i nastojala provesti sporazume o prekidu vatre. Novi svjedok, sarajevski policajac Dragan Mioković, kaže da nikad nije imao sumnje u to da je za snajperske i artiljerijske incidente odgovorna srpska strana

Sarajevski policajac srpske nacionalnosti Dragan Mioković odbacio tvrdnje Radovana Karadžića da je sarajevski Centar službi bezbjednosti "mijenjao" mjesta zločina i falsifikovao dokaze kako bi se za snajperske i artiljerijske incidente optužile srpska strana. Počeo iskaz Norvežanina Antona Pera Brenskaga, bivšeg vojnog posmatrača UN

U unakrsnom ispitivanju nekadašnjeg vojnog posmatrača UN Antona Per Brenskaga, Karadžić tvrdio da je Armija BiH znala da na srpske položaje oko Sarajeva ispali dnevno i po "hiljadu, dvije pa čak i tri hiljade granata"

Fahra Mujanović is sarajevskog naselja Barice na suđenju Radovanu Karadžiću ispričala da se sa srpskih položaja u vrijeme granatiranja po Sarajevu orila pjesma – "slušaj Aljo kako praga lupa, neće biti ni Otesa ni Stupa". Počelo svjedočenje dr. Jusefa Hadžira, hirurga improvizovane ratne bolnice na Dobrinji

Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju dr. Jusefa Hadždira osporavao podatke o 16.000 povrijeđenih i hiljadu poginulih stanovnika Dobrinje tvrdeći da se u svjedokovoj izjavi navodi mnogo ličnih "utisaka" a ne stvarnih podataka. Po svjedoku, ne radi se o utiscima nego "realnosti" sarajevske opsade, a posebno Dobrinje gdje je bilo slučajeva da su djeca od sedam ili osam godina ubijena snajperskim hicima ravno u srce

Pretresno vijeće naložilo jednomjesečni prekid suđenja Radovanu Karadžiću kako bi optuženi mogao da pregleda dokazni materijal koji mu je tužilaštvo objelodanilo sa zakašnjenjem. U toku iskaz još jednog sarajevskog policajca koji je učestvovao u istragama snajperskih i artiljerijskih incidenata

Bivši pripadnik Odjeljenja za kontra-diverzionu zaštitu republičkog MUP Emir Turkušić je svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću rekao da je od scena snimljenih na Markalama 28. avgusta 1995. godine monstruoznija jedino "špekulacija" optuženog da je "cijela priča o Markalama I i II smišljena i podmetnuta" od strane bosanskih vlasti kako bi obezbijedili udare NATO po srpskim snagama

Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju bivšeg pripadnika Odjeljenja za kontra-diverzionu zaštitu republičkog MUP Emira Turkušića tvrdio da su modifikovane avio-bombe poznate kao "krmače" bile "precizne"…Po svjedoku, to samo znači da su snage bosanskih Srba "namjerno" gađale gusto naseljena stambena naselja poput Alipašinog polja. Odlazeći iz sudnice svjedok poručio – "neka bude pravda, makar propao svijet"

Radovan Karadžić traži od Pretresnog vijeća da izda obavezujući nalog francuskom general-majoru Gi d Enenu koji bi – kako navodi – mogao potvrditi da su bosanski Muslimani "pucali na svoje civile i UNPROFOR u namjeri da za to optuže Srbe"

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić traži da Pretresno vijeće naloži tužilaštvu da pribavi i dostavi mu sve prethodne izjave svih svojih svjedoka, date u postupcima za ratne zločine pred lokalnim sudovima u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

Bivši pripadnik Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio o protjerivanju hrvatskog i muslimanskog stanovništva od strane srpske vojske i policije. Po svjedoku, propaganda koju su širili Karadžić i drugi srpski političari da su Hrvati i Muslimani "prijetnja Srbima" te da je"suživot nemoguć" je značajno doprinijela jačanju međunacionalne mržnje

Bivši vojni posmatrač UN Hari Konings na suđenju Radovanu Karadžiću potvrdio da su u periodu od aprila do oktobra 1995. godine civilna područja Sarajeva gađana "nasumičnom" artiljerijskom i snajperskom paljbom s položaja vojske bosanskih Srba

U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću prikazani video-snimci incidenata na sarajevskoj pijaci Markale, kao i fotografije koje je sa sobom u Hag donio kriminalistički tehničar Sarajevskog CSB Sead Bešić. Karadžić se pita kako su geleri "samo jedne granate" mogli ubiti ili raniti gotovo 300 ljudi

Krim-tehničar sarajevskog Centra službi bezbjednosti Sead Bešić odbacio tvrdnje Radovana Karadžića da je Armija BiH "inscenirala" oba masakra na Markalama. Počelo svjedočenje sarajevskog policajca Nedžiba Đoze koji je učestvovao u istragama snajperskih i artiljerijskih napada u Sarajevu i koji je i sam bio žrtva jednog napada

Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju sarajevskog policajca Nedžiba Đoze nastojao pokazati da njegova vojska nije ubijala civile na Sedreniku i drugim dijelovima Sarajeva nego da je, naprotiv, opština Stari Grad bila "mučilište za Srbe"

Ismet Svraka iz Sarajeva u nastavku svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću opisao "svoje posljednje hodanje"do pijace Markale 28. avgusta 1995. godine kada je u eksploziji minobacačke granate zadobio teške tjelesne povrede

Na suđenju Radovanu Karadžiću britanski novinar Martin Bel svjedočio o patnjama i stradanjima civila u opkoljenom Sarajevu iz kojeg je, s manjim prekidima, izvještavao tokom cijelog rata. Za razliku od njega i drugih ratnih izvještača koji su povremeno "dolazili u Sarajevo i odlazili iz njega", rekao je Bel, stanovnici grada su živjeli stalno u "u klopci rata čiji se kraj nije nazirao"

Radovan Karadžić je unakrsno ispitujući ratnog izvještača BBC iz Sarajeva Martina Bela tvrdio da je srpska strana bila žrtva "igre ocrnjivanja". Bel se, pak, u priličnoj mjeri slagao sa tezama optuženog, ocjenjujući svoje posljednje haško iskustvo "prosvjetljujućim". Svjedoči sin Ćamila Begića, jedne od žrtava prvog masakra na Markalama, kome je pripadala proteza noge za koju Karadžić tvrdi da je "podmetnuta"

Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju nastojao osporiti iskaz Almira Begića koji je potvrdio da je plastična proteza koja se vidi na snimcima posljedica prvog masakra na Markalama 5. februara 1994. godine pripadala njegovom ocu Ćamilu koji je tom prilikom poginuo

Prema izveštaju norveškog majora Overgarda, modifikovana avio bomba koja je u aprilu 1995. godine eksplodirala u sarajevskom naselju Hrasnica, ispaljena je sa položaja pod kontrolom VRS. Da li su fragmenti raketa, delovi mašinerije i geleri bombe od koristi za istragu?

Odbacujući zahtjev Radovana Karadžića da mu tužilaštvo pribavi i dostavi izjave svjedoka date u postupcima za ratne zločine pred lokalnim sudovima u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sudije konstatatovale da optuženi umjesto da sam pokuša pribaviti potrebne materijale, od tužilaštva traži da sprovede njegovu vlastitu istragu

Svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću britanski novinar Džeremi Bouven opisao kako je obrazac etničkog čišćenja u dijelu BiH pod kontrolom bosanskih Srba postao "institucionalizovan" i opisao jedan od dana sarajevske opsade u kojem je ubijeno dvoje sarajevske djece, štićenika Doma za nezbrinutu djecu "Ljubica Ivezić"

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja britanskog novinara Džeremi Bouvena tvrdio da Sarajevo nije bilo pod opsadom srpskih snaga nego da je, naprotiv, bosanska vlada bila ta koja je "iznutra vršila opsadu grada", sprečavajući civile da iz njega izađu

Radovan Karadžić ponovio zahtjev za tromjesečnim prekidom suđenja zbog navodnog propusta tužilaštva da blagovremeno objelodani dokumente za koje optuženi smatra da su potencijalno oslobađajuće prirode. Radi se o pet dokumenata UN koji su – po Karadžiću – "u suprotnosti sa ključnim navodima optužnice"

Nakon što je svjedok "KDZ-026" okončao iskaz na sjednici u cjelosti zatvorenoj za javnost, počelo je svjedočenje francuskog oficira koji je 1995. godine, kako je rekao, bio "na odgovornom položaju" u UNPROFOR. On je potvrdio da su artiljerijska dejstva srpskih snaga po Sarajevu bila "strogo kontrolisana", a tužilac je to ilustrovao naređenjem generala Miloševića da "oruđa većeg kalibra treba koristiti isključivo za gađanje rentabilnih ciljeva"

Visokopozicionirani francuski oficir UNPROFOR koji je na dužnosti u Sarajevu bio 1995. godine u nastavku unakrsnog ispitivanja rekao da su srpske snage poduzimale različite mjere "kako bi se ugušio narod u Sarajevu". Nakon njega na klupu za svjedoke pozvan je još jedan francuski oficir koji je u Sarajevu bio krajem 1993. i tokom 1994. godine koji je, također, potvrdio da su Sarajlije bile na meti nasumične artiljerijske i snajperske vatre VRS

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja visokorangiranog francuskog oficira UNPROFOR tvrdio da srpska vojska nije" namjerno" pucala na civile nego da su oni ginuli tokom borbi koje je nametala Armija BiH koja je "uvije prva napadala"

Dokazni postupak optužbe na suđenju Radovanu Karadžiću nastavljen iskazima dvojice bivših pripadnika mirovnih snaga UN koje su snage bosanskih Srba zarobile i držale kao taoce u maju i junu 1995. godine

Bivši vojni posmatrač iz Holandije Markus Helgers na suđenju Radovanu Karadžiću opisao kako su njega i druge pripadnike UN srpske snage držale kao taoce i koristile kao živi štit od udara NATO na radarsku stanicu na Jahorini. Britanski general Džonaton Rajli svjedočio o zarobljavanju 33 njegova vojnika u vrijeme "krize sa taocima" u maju i junu 1995. godine

Bivši vojni posmatrač UN u BiH na suđenju Radovanu Karadžiću opisao dane zatočeništva u rukama vojske bosanskih Srba koja je njega i druge pripadnike mirovnih snaga UN koristila kao "živi štit" od NATO udara u maju i junu 1995. godine. Karadžić: nije se radilo o taocima već o ratnim zarobljenicima pošto su snage UN bile "zaraćena strana" u BiH

Radovan Karadžić traži od predsednika Tribunala da preinači odluku sekretara suda o snimanju i praćenju njegovih telefonskih razgovora. Povod za takav zahtev je nedavno obelodanjivanje na Vikiliksu izveštaja američkih diplomata o razgovoru sa bivšim upravnikom tribunalove Pritvorske jedinice UN

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedoči još jedan kriminalistički tehničar sarajevskog CSB koji je učestvovao u istragama artiljerijskih i snajperskih incidenata u Sarajevu. Optuženi ukazuje na "manjkavost" sarajevskih istraga čiji se nalazi, po njemu, ne mogu koristiti u postupku pred međunarodnim sudom

Kao i sa ranijim svjedocima koji su učestvovali u istragama artiljerijskih i snajperskih incidenata u Sarajevu, Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja svjedoka "KDZ-477" tvrdio da su istrage "vođene uz pomoć štapa i kanapa", odnosno sa namjerom da se krivica prebaci na Srbe

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio Kanađanin Patrik Rekner kojeg su srpske snage zajedno sa oko 200 drugih vojnih posmatrača UN i pripadnika UNPROFOR zarobile u maju 1995. godine i koristile kao živi štit od zračnih udara NATO. Karadžić nastojao dokazati da su UN u BiH bile "ratujuće a ne mirovne snage"

U završnici izvođenja dokaza o stradanju sarajevskih civila tužilaštvo u predmetu Radovana Karadžića ispitalo istražitelja Berija Hogana koji je u pripremi suđenja nekadašnjim komandantima Sarajevsko-romanijskog korpusa obišao lokacije snajperskih i artiljerijskih incidenata

Britanski general Rupert Smit, poslednji komandant UNPROFOR u Bosni i Hercegovini, na početku svedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću opisao kako su u prvoj polovini 1995. godine zaoštravani odnosi između političkog i vojnog vođstva bosanskih Srba i Ujedinjenih nacija

Na početku napada Mladićevih snaga na Srebrenicu, početkom jula 1995. godine, u štabu snaga UN u Sarajevu su procenili da je u pitanju "lokalni sukob", odnosno srpski odgovor na prethodne napade muslimanskih snaga iz enklave. "Mislim da ljudi u mom štabu nisu shvatili da će taj napad dovesti do potpunog kraha enklave" – priznao je tadašnji komandant UNPROFOR, Rupert Smit, u nastavku svedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću

U unakrsnom ispitivanju Ruperta Smita, bivšeg komandanta UNPROFOR u BiH, Radovan Karadžić tvrdio da je britanski general bio "fasciniran" ličnošću vojskovođe bosanskih Srba, te je zato hteo da ga "porazi i ponizi"

Glavni izvor "nesporazuma" između srpske strane i UNPROFOR je, po Karadžiću, bio taj što mirovne snage nisu ispunile svoju obavezu da demilitarizuju zaštićene zone, pa su one postala "vojna uporišta" muslimanskih snaga iz kojih su napadana srpska sela i položaji. Kako je general Smit vidio i opisao "3K" s kojima se sastajao na Palama

Osporavajući iskaz Sanije Dževlan, žrtve jednog od snajperskih incidenata navedenih u optužnici, Radovan Karadžić je tvrdio da je u januaru u četiri sata popodne u Sarajevu već mrak, budući da se grad nalazi u kotlini i budući da je dan kada je svedokinja ranjena bio oblačan

Tihomir Glavaš, svedok optužbe na suđenju Radovanu Karadžiću, kaže da je Krizni štab bio "zakonodavna i izvršna vlast" bez čije odluke on, kao načelnik policije, ništa nije mogao a ni hteo da uradi. "To je bilo rovito i teško vreme i ljudi su nerado prihvatali obaveze na sebe. Nisam hteo ići grlom u jagode nego sam tražio odluku crno na belo", rekao je Glavaš

U nastavku unakrsnog ispitivanja britanskog generala Ruperta Smita, Radovan Karadžić ukazao na nastojanja Slobodana Miloševića i nekih međunarodnih faktora da ga "marginalizuju", kao i na odluku "moćnih igrača" iz leta 1995. godine da po svaku cenu bombarduju bosanske Srbe, koji "nisu mogli ništa da učine da to spreče"

U unakrsnom ispitivanju Tihomira Glavaša, bivšeg načelnika policije u sarajevskim opštinama Hadžići i Ilidža, Radovan Karadžić dokazivao da nije bilo koordinacije lokalnog i centralnog rukovodstva, da su tvrdnje o vezi lokalnih organa i paravojske bile obično "olajavanje", a da je radna obaveza nametnuta nesrpskom stanovništvu bila "pozitivna a ne negativna diskriminacija"

Na suđenju Radovanu Karadžiću svedočio preživeli iz masakra od 14. juna 1992. godine, kada je vatrom iz raketnih bacača, pešadijskog oružja i ručnim bombama, ubijeno oko 50 Bošnjaka zatvorenih u autobusu. Optuženi tvrdi da su za napad odgovorne muslimanske snage jer, kako je rekao, "Srbi ne bi uništavali svoj autobus"

Uprkos prigovorima Karadžićeve odbrane na stručnost i pristrasnost profesora Berka Zečevića, u dokaze su prihvaćeni njegovi ekspertski izveštaji o eksploziji na Markalama u februaru 1994. godine, kao i o proizvodnji i korišćenju takozvanih modifikovanih avio bombi tokom opsade Sarajeva. Karadžiću je za unakrsno ispitivanje veštaka optužbe odobreno ukupno šest sati

Radovan Karadžić nastoji da ospori stručnost profesora Berka Zečevića, eksperta tužilaštva za balistiku koji svedoči o karakteristikama, dejstvu i posledicama delovanja različitih raketnih sistema upotrebljenih za granatiranje Sarajeva. "Moj se integritet zasniva na zakonima fizike" – rekao je u jednom trenutku profesor Zečević

Radovan Karadžić optužuje profesora Zečevića da je svojim nalazima o eksploziji na Markalama pokušao da odgovornost sa Armije BiH prebaci na Vojsku RS. Zečević odgovara da je njegova komisija u februaru 1994. godine identifikovala šest mogućih lokacija ispaljenja projektila, od kojih je jedna na teritoriji Armije BiH, zbog čega mu je "glava bila na meti". Naknadnom analizom Zečević je, na osnovu novih saznanja, broj mogućih lokacija sa 6 sveo na 3 – sve tri na teritoriji pod kontrolom VRS

Na suđenju Radovanu Karadžiću, svedok tužilaštva Ramiz Mujkić opisao zločine "vikend četnika" u Planjinoj kući, i patnje koje je sam proživeo. Za "prolivenu krv u Bosni" krivi optuženog Karadžića, kojeg opisuje kao "krvoločnog lava sa televizije kojem je istina jednačina sa više nepoznatih"

Radovan Karadžić optužio bivšeg sarajevskog policajca da je bio član "udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem cepanja Bosne". Svedok je odgovorio da su građani 1. marta 1992. godine "glasali da se BiH isključi iz Jugoslavije" a potom je optuženom čestitao Dan nezavisnosti budući da je Karadžić, kako je rekao, "na žalost i dalje građanin Bosne i Hercegovine"

Nakon primedbe bivšeg policajca sa pseudonimom KDZ 020 da mu Karadžić citira "pamflet srbo-četničke opštine Vogošća", optuženi je svedoka nazvao "opasnim muslimanskim ekstremistom". Da li su Srbi noću napuštali domove u selu Svrake "is straha" ili sledeći "vatrene govore" i "pesničku" retoriku Radovana Karadžića?

Kada je rekao da će Srbima zabraniti da prodaju imanja Muslimanima kao i da će "svaki muslimanski temelj leteti u vazduh", Karadžić je, tvrdi, mislio na "imigrante iz Turske a ne na domaće Muslimane". Svedok Eset Muračević odgovara da ne može da nagađa na koga je optuženi mislio

U unakrsnom ispitivanju Mehmeda Musića, Karadžić nastojao da dokaže da su se pre napada srpskih snaga, meštani sela Musići naoružali i pripremali za borbu zbog čega su evakuisali žene i decu. Svedok je dobacio Karadžiću da će, "ako tako nastavi", na kraju ispasti da su meštani Musića raspolagali i "tenkovima i topovima". Sudijske opomene optuženom i svedoku zbog "neprimerenih" komentara

Tokom ispitivanja bivšeg predsjednika Kriznog štaba Ilidže Neđeljka Prstojevića tužilac sugerisao da je svjedok bio i ostao jedan od glavnih "obožavaoca i podržavaoca" Radovana Karadžića. Prstojević to negira i kaže da je "on čovjek od zakona". Iako priznaje da nakon lakšeg izljeva krvi u mozak 1996. godine "ponekad jedno misli a drugo govori", Prstojević neslaganja između onoga što je govorio na suđenju Krajišniku 2005. godine i onoga što sada tvrdi pripisuje lošim prevodima i "nepotpunim" transkriptima presretnutih razgovora

Prema riječima visokog oficira UNPROFOR, koji na suđenju Radovanu Karadžiću svjedoči pod zaštitnim mjerama, napadi na sarajevske civile su bili dio globalne strategije da se među civilima "stvori klima straha i terora". General Ratko Mladić je, po svjedoku, bio "glavni strateg", a general Dragomir Milošević "tehničar" zadužen za sprovođenje te strategije na području Sarajeva 1994. i 1995. godine

Nakon što je Radovan Karadžić u nastavku unakrsnog ispitivanja francuskog oficira UNPROFOR proširio svoju "listu trikova" kojima se tokom rata služila Armija BiH kako bi "ocrnila Srbe", na klupu za svjedoke pozvana Sarajka koja je 1992. godine bila brutalno pretučena i silovana od strane Veselina Vlahovića Batka

Sarajka koju je u junu 1992. godine brutalno pretukao i silovao Veselin Vlahović Batko poznat pod nadimkom "Monstrum sa Grbavice" na kraju iskaza na suđenju Radovanu Karadžiću poručila da će "strpljivo čekati pravdu. Nevoljni svjedok optužbe Neđeljko Prstojević se konačno uvjerio da su njegovi ratni presretnuti razgovori dobro transkribovani i da sitne zamjerke koje je imao na umu "ne utiču bitnije na sadržaj"

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedok Entoni Banberi govori o teroru nad Sarajevom, etničkom čišćenju Banjaluke, Sanskog mosta i Bijeljine i ograničenoj slobodi kretanja pripadnika mirovnih snaga UN. U unakrsnom ispitivanju Karadžić tvrdi suprotno – da su Srbi bili miroljubivi i da su se uzdržavali od neprijateljstva između ostalog i zato što im je Akaši bio "neodoljiv", pa su popuštali njegovim zahtjevima

Vazdušni udari NATO na srpske ciljeve u ljeto1994. godine bili su rezultat "muslimanske ratne propagande", tvrdi Radovan Karadžić u nastavku unakrsnog ispitivanja Entoni Banberija koji je 1994. i 1995. godine bio politički savjetnik najprije Viktora Andrejeva, šefa civilnih poslova UN u Sarajevu, a potom Jasušija Akašija, specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju

Prema bilježnici svjedoka Entoni Banberija Unprofor je u ljeto 1995. godine razmatrao bombardovanje položaja ne samo srpskih snaga nego i Armije BiH. Na klupu za svjedoke se vratio nevoljni svjedok optužbe Neđeljko Prstojević koji je, prema transkriptu presretnutog razgovora od 25. juna 1992. godine na koji je ukazivao tužilac, između ostalog rekao: "Što je muslimansko - sve potrati"

Ratni predsjednik opštinskog Kriznog štaba sarajevske opštine Ilidža Neđeljko Prstojević se u unakrsnom ispitivanju "apsolutno saglašavao" sa svim tvrdnjama bivšeg predsjednika Republike Srpske, Radovana Karadžića

Optuženi Radovan Karadžić i svjedok optužbe Neđeljko Prstojević tvrde da nije bilo masovnog iseljavanja Muslimana sa Ilidže i da su informacije o protjerivanju zapravo bile "glasine i olajavanja". Dvomjesečna pauza u suđenju kako bi Karadžić proučio materijale koji su mu objelodanjeni sa zakašnjenjem

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić traži da se Dražen Erdemović - čiji je iskaz sa suđenja "Srebreničkoj sedmorki" prihvaćen u dokaze u njegovom predmetu – pozove u Hag na unakrsno ispitivanje jer je odbrana došla do "novih informacija potencijalno oslobađajućeg karaktera"

Radovan Karadžić traži od Pretresnog vijeća da prije okončanja dokaznog postupka optužbe donese odluku kojom bi ga oslobodilo optužbe za granatiranje Buvlje pijace u Sarajevu 22. decembra 1994. godine jer smatra da u slučaju tog incidenta "nema šta da pobija"

Radovan Karadžić traži da Pretresno vijeće izda obavezujući nalog Sjedinjenim državama za dostavljanje svih dokumenata koji se odnose na "crne letove" za Tuzlu i navodne tajne isporuke oružja i vojne opreme Armiji BiH u februaru i martu 1995.

Radovan Karadžić traži od Vijeća da naloži peti prekid suđenja u trajanju od još dva mjeseca kako bi imao vremena da prouči novi set dokumenata koje mu je Tužilaštvo objelodanilo u martu ove godine. U tom slučaju suđenje bi se nastavilo tek 15. avgusta ove godine, po isteku ljetnje sudske pauze

Rasprava o zahtjevu Radovana Karadžića da se Venecueli i UN izdaju obavezujući nalozi za dostavljanje dokumenata koje bi koristio u unakrsnom ispitivanju bivšeg venecuelanskog diplomate Diega Arije. Odlukom Pretresnog vijeća dvomjesečna pauza u suđenju produžena za još sedam dana

Pretresno veće odbacilo zahtev optuženog za oslobađanje od optužbi za granatiranje Buvlje pijace u Sarajevu 22. decembra 1994. Sudije smatraju da je takav zahtev "preuranjen" budući da tužilaštvo nije završilo sa izvođenjem svojih dokaza

Raspravno veće koje sudi Radovanu Karadžiću u petodnevnoj poseti Sarajevu i okolnim područjima tokom koje će obići lokacije koje se navode u optužnici protiv bivšeg predsednika Republike Srpske

Radovan Karadžić traži da mu se dostavi ratna dokumentacija UNHCR i tvrdi da će mu ti dokumenti pomoći da ospori navode optužbe o uskraćivanju slobode kretanja ljudi i humanitarnih konvoja, kao i o deportaciji i prisilnom premještanju nesrpskog stanovništva sa područja pod kontrolom bosanskih Srba

Prvi predsjednik srpske opštine Ilidža Radomir Kezunović je svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću potvrdio da su u prvim mjesecima rata na Ilidžu dolazili pripadnici paravojnih formacija, među kojima "Šešeljevci" Brneta Gavrilovića, Arkanovi "Tigrovi" predvođeni Miloradom Lukovićem Legijom kao i Bokanove grupe. Bilo je to, kaže svjedok, "vrijeme apsolutnog nereda i haosa na Ilidži"

Po ocjeni političkog eksperta tužilaštva Patrika Trejnora, Radovan Karadžić se kao glavnokomandujući VRS "veoma aktivno koristio svojim ovlašćenjima". Karadžić je, također, "vrlo aktivno pratio" provedbu upustva poznatog kao "Varijanta A i B" na što ukazuju i presretnuti razgovori kojima raspolaže tužilaštvo

Izmjenjujući imena aktera i geografskih pojmova Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja političkog eksperta tužilaštva Patrika Trejnora plasirao tezu suprotnu tužiočevoj – da su Tuđman i Izetbegović, a ne on, vodili dvostruku politiku uključivši se u pregovore o ostanku u bivšoj Jugoslaviji dok su istovremeno pripremali teren "za etničko odvajanje silom"

Zbog novog kašnjenja objelodanjivanja dokumenata potencijalno oslobađajućeg karaktera prekinut iskaz političkog eksperta tužilaštva Patrika Trejnora. Suđenje se nastavlja u ponedjeljak svjedočenjem Radomira Neškovića, bivšeg potpredsjednika Izvršnog odbora SDS

Bivši potpredsjednik Izvršnog odbora SDS Radomir Nešković kaže da je Radovan Karadžić bio "nesporni autoritet", da je zajedno sa Momčilom Krajišnikom predstavljao vrhovnu vlast u srpskom pokretu u BiH

Bivši potpredsjednik Izvršnog odbora SDS Radomir Nešković je u unakrsnom ispitivanju odbacio tvrdnju Radovana Karadžića da su počinioci zločina nad Muslimanima na Grbavici hapšeni i procesuirani. Ilustrovao je to primjerom Veselina Vlahovića Batka kojeg je opisao kao "naoružano čudovište"

U završnici unakrsnog ispitivanja političkog eksperta tužilaštva Patrika Trejnora bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je prezentirao svoju, već poznatu, verziju istorije po kojoj su se srpski rukovodioci "radovali zajedničkom životu sa Hrvatima i Muslimanima" i uradili sve da se održi mir, te se u to ime čak odrekli i svog zahtjeva da BiH ostane u sastavu Jugoslavije

Ekspert tužilaštva Dorotea Hansen je svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i druge zločine počinjene u BiH, rekla da su krizni štabovi provodili politiku raseljavanja nesrpskog stanovništva

U nastavku unakrsnog ispitivanja eksperta tužilaštva za krizne štabove Radovan Karadžić tvrdio da je iseljavanje Hrvata i Muslimana iz Kotor Varoši bilo "dobrovoljno", da je u gradu vladao ratni haos, te da su krizni štabovi i ratna predsjedništva imali "obavezu i pravo" da evakuišu ugroženo stanovništvo

Srpski krizni štabovi su, po Karadžiću, nastali na temelju Zakona o opštenarodnoj odbrani bivše SFRJ i SR BiH, a ne Uputstvu Glavnog odbora SDS iz decembra 1991. godine kojim je predviđeno preuzimanje vlasti u opštinama sa srpskom većinom, kako to tvrdi ekspert tužilaštva Dorotea Hansen. Prema optuženom, sve je bilo "po zakonu"

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić nastojao osporiti nalaze ekspertskog izvještaja Dorotee Hansen da su krizni štabovi u srpskim opštinama u BiH, u skladu sa odlukama tadašnjeg rukovodstva Republike Srpske,provodili politiku iseljavanja nesrpskog stanovništva

Nakon okončanog iskaza eksperta tužilaštva Dorotee Hansen koja je svjedočila o kriznim štabovima u Republici Srpskoj na klupu za svjedoke izveden je Dragan Kezunović, bivši načelnik veze i kriptozaštite u MUP Republike Srpske. Uz njegovu pomoć optužba ukazuje na razvijen i redovan sistem izvještavanja i komunikacije u RS, što Karadžić negira

U izjavi koju je dao istražiteljima tužilaštva bivši šef Komunikacijskog centra RS na Palama rekao da je sistem veze tokom rata funkcionisao dobro i da je Karadžić mogao komunicirati s kim god je htio. U unakrsnom ispitivanju se malo korigovao i potvrdio Karadžićevu tvrdnju da je u informisanju vladalo "šarenilo", posebno 1992. godine

Asim Džambasović, bivši načelnik štaba 216. brdske brigade JNA, a kasnije i Prvog korpusa Armije BiH, na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio o "bratskom odnosu" između srpskih oficira bivše JNA i predstavnika SDS BiH. Karadžić u unakrsnom ispitivanju nastoji potkrijepiti tvrdnje da su srpske snage gađale "legitimne vojne mete" u Sarajevu, a da su "muslimanske snage" napadale srpska područja grada i terorisale svoje stanovništvo

Hajrudin Karić je svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću opisao teška prebijanja i druge vrste zlostavljanja kojima je zajedno sa još oko stotinjak Muslimana bio izložen u zatočeništvu najprije na Palama, a potom i u zatvoru "Kula". Zatvorenike je na Palama jednom prilikom posjetio i tadašnji načelnik policije Malko Koroman koji je nehajno primijetio da sala u kojoj su zatočeni izgleda "kao da je kuga zavladala". U "Kuli" ih je, pak, posjetio lično Karadžić

Nebojša Ristić, ratni i poratni lični pratilac Radovana Karadžića, rekao da su kabinet predsjednika Republike Srpske na Palama posjećivali predstavnici civilne i vojne vlasti, uključujući i Miroslava Deronjića, predsjednika Kriznog štaba u Bratuncu koji je pred Tribunalom izjavio da je Karadžić naredio ubistva nakon zauzimanja Srebrenice. Karadžić se distancira od Deronjića i kaže da je bio "ljubazan" prema njemu jednako kao i prema svima drugima. Počeo iskaz Milorada Davidovića, bivšeg inspektora u Saveznom SUP Jugoslavije

Milorad Davidović svjedoči o Karadžićevim saznanjima o prisustvu paravojnih jedinica u Republici Srpskoj, njihovom finansiranju i učešću u protjerivanju nesrpskog stanovništva u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom. Tvrdnje da su se Muslimani dobrovoljno iseljavali svjedok je nazvao "običnom glupošću". Po njemu, radilo se o "spašavanju žive glave" iz "pakla" koji je osmislio SDS

Radovana Karadžić u nastavku unakrsnog ispitivanja Milorada Davidovića pokušao da dokaže da je svjedok u ljeto 1992. godine razoružavao i hapsio pripadnike paravojnih formacija "po njegovom nalogu". Svjedok, međutim, kaže da ih je Karadžić, zajedno sa Krajišnikom, u to vrijeme oslobađao, u skladu sa tezom da "Srbi ne treba da se hapse i procesuiraju"

Radovan Karadžić u nastavku ispitivanja Milorada Davidovića nastojao dokazati da je njegovo rukovodstvo pokušavalo zavesti red i da je vodilo "borbu protiv haosa a ne za haos". Optuženi negira tvrdnje da je štitio glavnog "etničkog čistača" iz Bijeljine Vojkana Đurkovića i da je od njega primao novac otet od prognanih Muslimana

Optužba u dodatnom ispitivanju Milorada Davidovića ukazala na dokumente u kojima obavještajna grupa "Tajfun" iz službe Državne bezbjednosti Republike Srpske informiše Franka Simatovića u beogradskoj "centrali" tajne policije o tome da je "etnički čistač" Bijeljine Vojkan Đurković pod patronatom Radovana Karadžića, kome daje dio novca uzetog od protjeranih Muslimana

Pretresno vijeće koje sudi Radovanu Karadžiću izdalo obavezujući nalog bivšim zapovjednicima Armije BiH Seadu Deliću i Refiku Brđanoviću da se sastanu sa pravnim savjetnicima optuženog najkasnije do 31. avgusta ove godine

Nakon što je zaključen trodnevni iskaz zaštićenog svjedoka KDZ-240 koji je bio potpuno zatvoren za javnost na suđenju Radovanu Karadžiću počelo svjedočenje eksperta tužilaštva, autora analize o podijeli policije BiH i stvaranju srpskog MUP

Ekspert tužilaštva Kristijan Nilsen u glavnom iskazu na suđenju Radovanu Karadžiću opisao "rođenje" srpskog MUP u BiH 1992. godine i ukazao na njegove prve rezultate među kojima su bile hiljade zatočenih ljudi nesrpske nacionalnosti u logorima. Karadžićeva naređenja da se prema zatvorenicima postupa u skladu za Ženevskim konvencijama odnosila su se samo na "civilno stanovništvo koje ne ispoljava agresivna borbena dejstva prema našoj vojsci i civilima"

U nastavku unakrsnog ispitivanja Kristijana Nilsena koji je proučavao nastanak i rad srpske policije Radovan Karadžić nastojao dokazati da su se srpska strana zalagala za "očuvanje mira po svaku cijenu" i tvrdio da "ilegalni" rad MUP RS na naoružavanju Srba zapravo ima "pozitivnu konotaciju"…

Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju eksperta optužbe svoju tezu da je trebalo vremena da se pokaže ko je sklon zločinima ilustrovao narodnom poslovicom: "Ne pada sneg da prekrije breg, nego da svaka zverka pokaze svoj trag". Svjedok je na solidnom srpskom jeziku uzvratio drugom poslovicom koja, po njemu, bolje odslikava rad policije bosanskih Srba: "Baba se češlja dok selo gori"

Isak Gaši, nekadašnji jugoslovenski reprezentativac u veslanju, svedoči na suđenju Radovanu Karadžiću o zatočeništvu u logoru Luka 1992. godine. Šta su Srbi u Brčkom mislili o dugogodišnjim komšijama i šta Gaši misli o "stvaranju države samo za Srbe"

Pošto su iscrpljeni svi pokušaji da se bivši šef hrvatske tajne službe i sin nekadašnjeg hrvatskog predsednika ubedi da dobrovoljno pristane na intervju sa predstavnicima Karadžićeve odbrane u vezi sa navodnim švercom oružja iz Irana preko Hrvatske u Srebrenicu i Žepu, Pretresno veće izdalo nalog kojim se on pod pretnjom zatvorske i/ili novčane kazne obavezuje da to učini

Radovan Karadžić ponovo upozoren da troši vreme na "marginalna pitanja". Kako je Isak Gaši od Jugoslovena postao "musliman, Bošnjak, ekstremista". Koje je korake preduzelo Ratno predsedništvo opštine Brčko da istraži zločine u logoru Luka

Đorđe Ristanić, bivši predsjednik Ratnog predsjedništva opštine Brčko u unakrsnom ispitivanju tvrdio da su civilne vlasti u tom gradu bile u "začaranom krugu" pošto su njihovi pokušaji da saznaju ko upravlja logorom "Luka" bili bezuspješni, a "vojska se pravila da ništa ne zna". Počeo iskaz vojnog vještaka Rejnoa Tunensa

Vojni vještak optužbe Rejno Tunens u svom ekspertskom izvještaju sačinjenom za potrebe suđenja Radovanu Karadžiću između ostalog navodi da je SDS preuzeo vlast u Bijeljini uz pomoć snaga Željka Ražnatovića Arkana i lokalne srpske teritorijalne odbrane. Karadžić nastojao dokazati da je "neko nezvaničan" poslao poziv Arkanu za pomoć nakon što su "muslimanski ekstremisti" postavili barikade i pucali na Srbe

Radovan Karadžić u nastavku unakrsnog ispitivanja vojnog vještaka optužbe Rejnoa Tunensa tvrdio da je prema zamišljenoj transformaciji opština za koju se zalagala srpska strana Brčko trebalo izgledati kao Brisel. Karadžić se trudio da pokaže da su strateški ciljevi bosanskih Srba pogrešno protumačen, baš kao i odnos Srba i Hrvata tokom rata koji su, kako tvrdi, sarađivali i po principu "mi njima struju, oni nama naftu"

Optuženi Karadžić nastojao pobiti tvrdnje vojnog vještaka optužbe da je svojim naređenjima doprinio onemogućavanju kretanja humanitarnih konvoja, tvrdeći da se zbog previše obaveza u ta pitanja miješao isključivo na zahtjev međunarodne zajednice, kao i da je srpska strana ionako bila "previše popustljiva"

Tužilaštvo je u dodatnom ispitivanju ukazivalo da strateški ciljeva bosanskih Srba nisu služili isključivo kao "politička platforma" za pregovaračkim stolom, kako tvrdi Karadžić, nego su i "operacionalizovani" na terenu. Suđenje Karadžiću se nastavlja po okončanju ljetne sudske pauze, 16. avgusta

Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno iskazom srpskog policajca iz Zvornika koji između ostalog tvrdi da su lokalne vlasti bile nemoćne da se obračunaju sa dobrovoljačkim grupama. Odmetnuti dobrovoljci su se, tvrdi svjedok, u jednom trenutku toliko osilili da je Zvornik umalo promijenio ime u "Žućin grad"

Svjedok optužbe, bivši srpski zvaničnik iz Zvornika, se u unakrsnom ispitivanju složio sa brojnim Karadžićevim tezama o organizovanju i naoružavanju Muslimana, tajnim planovima "Džamijskih golubova", "Kobri" i "Crnih labudova"o dizanju brana i mostova na Drini i strahu koji je to izazvalo kod srpskog stanovništva, koje su na kraju "odbranili" Arkanovi "Tigrovi"

Bivši srpski zvaničnik iz Zvornika na suđenju Radovanu Karadžiću tvrdi da članovi srpskog Kriznog štaba u tom gradu na počeku rata nisu uspjeli "da razluče ko je ko" među dobrovoljačkim grupama. Naivno su -"kao ovce" - vjerovali svakom ko je došao i ponudio pomoć

Bivši pripadnik "Žutih osa" iz Zvornika na suđenju Radovanu Karadžiću u dijelu iskaza otvorenom za javnost rekao da se početkom aprila 1992. godine sukob u tom gradu "mogao osjetiti u zraku"

Mušan Talović iz Glogove u opštini Bratunac na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio o strijeljanju koje je preživio prilikom napada srpskih snaga 9. maja 1992. godine. U tom incidentu ubijeno je dvadesetak muslimanskih muškaraca među kojima i dvoje djece. Ukupni bilans ubijenih u Glogovi tog dana iznosi 68 ljudi. Karadžić nastojao dokazati da se radilo o "lokalnom" incidentu koji nije naređen "iz centrale"

Radovan Karadžić podnio zahtjev da se preispita odluka Službe za pravnu pomoć Sekretarijata o finansiranju njegovog tima odbrane i da se broj plaćenih sati članovima tima poveća za oko 30 odsto. Karadžić neće tražiti da se njegov predmeta spoji sa Mladićevim

Izet Redžić iz Vlasenice na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio o tome kako je ta opština podijeljena na srpsku i muslimansku uz prijetnje da će u suprotnom "granice biti povučene krvlju", kao i hapšenjima i ubistvima vlaseničkih Muslimana koja su uslijedila nakon toga. Iskaz dao i bivši stražar zatvora u tehničkoj školi u Karakaju i Pilici, Dragan Vidović

Bivši predsjednik SDA iz Bratunca Dževad Gušić kaže da je Radovan Karadžić zaslužan za imenovanje Miroslava Deronjića na mjesto predsjednika SDS u toj opštini. Po njemu Deronjić je bio Karadžićeva "desna ruka". Karadžić to osporava i tvrdi da je sve što je svjedok rekao "laž", te da su njegovi odnosi sa Deronjićem bili "hladni i daleki"

Iskazom zaštićenog svjedoka "KDZ-605" koji je opisao zlostavljanje i ubijanje zatočenih muslimana, tužilac je na suđenju Radovanu Karadžiću nastavio izvođenje dokaza o zločinima počinjenim u Bratuncu. Izvjesni "arkanovac" Bane i drugi srpski vojnici su u dvorani škole napravili krug u kojem su tukli zatvorenike, neke do smrti

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić traži dodatno unakrsno ispitivanje 11 tužiočevih svjedoka čiji se iskazi odnose na Sarajevo, među kojima američkog diplomate Herbeta Okuna, generala Majkl Rouza i Ruperta Smita i još nekih dužnosnika UN, kao i britanskog novinara Martina Bela…

Ibro Osmanović iz Vlasenice na suđenju Radovanu Karadžiću opisao torturu kroz koju je prošao u zatvorima u Vlasenici i logorima u Sušici i Batkoviću, kao i kakav je osjećaj ostati bez većine članova obitelji od kojih se većina i dalje vode kao nestali. Glavu jednog brata je pronašao 25 kilometara od njegovog tijela, a "od sestre samo sedam i po posto" kostiju

Na suđenju Radovanu Karadžiću iskaze dali očevidac likvidacija Muslimana u selu Drum kod Vlasenice u junu 1992. godine i Suad Džafić iz Vitkovića kod Bratunca koji je u maju iste godine preživio masovno strijeljanje nadomak Nove Kasabe

U nastavku suđenja bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću Šefik Hurko iz Rogatice opisao surovo maltretiranje kojem je, zajedno sa ocem i ujakom, bio izložen nakon hapšenja polovinom avgusta 1992. godine. Nakon što su njegovom ocu "zasjekli uši" srpski vojnici su natjerali svjedoka da pojede nekoliko metaka, nožem mu izboli ruke i surovo ga prebili

Nakon što je Radovan Karadžić unakrsno ispitao Šefika Hurku koji je zajedno sa članovima porodice zlostavljan u selu Kosovo kraj Rogatice na klupu za svjedoke pozvan Armin Baždar koji je imao samo petnaest godina kada je u avgustu 1992. godine priključen grupi zatočenika određenih za strijeljanje

Nakon što je zaključen iskaz Armina Baždara iz Rogatice, optužba je na klupu za svjedoke izvela Seada Hodžića, jednog od preživjelih masakra u vlaseničkom selu Zaklopače 16. maja 1992. godine kada je u napadu srpskih snaga ubijeno više od 60 ljudi, među kojima je bilo i djece mlađe od deset godina. Počeo iskaz zaštićenog svjedoka "KDZ-607"

Munira Selmanović iz Novoseoca na Sokocu na suđenju Radovanu Karadžiću opisala kako su srpske snage 22. septembra 1992. godine prognale žene, djecu i starije osobe iz Novoseoca kraj Sokoca, a njihove muževe, očeve i djecu pobile. Na kraju je poručila onome ko je razdvojio te porodice da javno kaže za čiju ljubav je to uradio – svoju ili Karadžićevu

Bivši pripadnik policijskih snaga bosanskih Srba u Sarajevu na suđenju Radovanu Karadžiću pod zaštitnim mjerama svjedoči o zatočeničkim objektima u Lukavici i na Palama, te o učešću pripadnika grupe Branislava Gavrilovića "Brneta", "Oljačinih četnika" i drugih paravojnih formacija u operacijama bosanskih Srba na sarajevskom ratištu

Mirzet Karabeg iz Sanskog Mosta na suđenju Radovanu Karadžiću kaže da je glavni "razbijač" dobrosusjedskih odnosa i suživota između Srba, Muslimana i Hrvata bio kandidat SDS na mjesto predsjednika te opštine Nedjeljko Rašula

Pretresno veće pozvalo Hrvatsku da se izjasni da li je i pod kojim uslovima spremna da Miroslava Tuđmana oslobodi čuvanja državne tajne za potrebe intervjua sa saradnicima Radovanu Karadžiću, a u svojstvu budućeg svedoka odbrane

Radovan Karadžić u nastavku unakrsnog ispitivanja Mirzeta Karabega između ostalog tvrdio da se u nazivu opštine Sanski Most koristio prefiks "srpski" samo zato da bi se ukazalo da se radi samo o "srpskom dijelu" opštine, što je po njemu podrazumijevalo da postoji i muslimanski dio. Kao suprotan primjer naveo je Srbac u kojem je živjelo pretežno srpsko stanovništvo pa nije bilo potrebe da se dijeli na dvije opštine, ni da se dodaje taj prefiks

Tokom iskaza zaštićenog svjedoka KDZ-379 optužba emitovala intervju u kojem se Miroslav Stanić hvali svojim zaslugama u "oslobađanju" Foče i podsjeća da je na osnivačkoj Skupštini SDS 1990. godine rečeno da "Drina nikad neće bit međa, već dušnik između dva plućna krila". Počeo iskaz još jednog Fočaka koji svjedoči sa zaštitnim mjerama i pod pseudonimom KDZ-239

Nakon svjedoka koji je govorio o premlaćivanju i ubijanju zatočenika u KP Domu u Foči tužilaštvo u predmetu Radovana Karadžića nastavilo izvođenje dokaza o zločinima srpskih snaga u Ključu, još jednoj od osam opština u kojoj je, po optužnici, kampanja etničkog čišćenja dosegla razmjere genocida. Svjedoči preživjeli strijeljanja grupe od 144 muškaraca u selu Biljani 10. jula 1992. godine

Na suđenja Radovanu Karadžiću pod pseudonimom KDZ-052 svjedočio preživjeli incidenta u kojem je 27. juna 1992. godine u Blaževićima kod Sanskog Mosta ubijeno 18 muslimanskih muškarca. Nakon njega počeo iskaz srpskog policajca iz Zvornika Petka Panića

Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju Petka Panića iz Zvornika nastojao da dokaže da opština nije imala dovoljno novaca da plati Arkanove "usluge", te da je taj grad u prvim mjesecima rata bio pod kontrolom "odmetnutih" paravojnih snaga kojima se niko nije usuđivao suprotstaviti

Zaštićeni svjedok KDZ-051 na suđenju Radovanu Karadžiću opisao boli roditelja kojemu su srpske snage u Rogatici 1992. godine silovale kćerku od sedam i po godina i trinaestogodišnjeg sina. Svjedok, koji je i sam bio žrtva silovanja, kaže da ga dan danas proganja pomisao da su ta zlodjela počinili ljudi koje poznaje, njegovi bivši prijatelji i komšije

Bivši policajac i snimatelj iz Prijedora Nusret Sivac na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio o "zidu plača" u logoru Omarska gdje je, prema optužnici, oko 20. jula 1992. godine ubijeno oko 150 mještana iz područja Brda. Karadžić u unakrsnom ispitivanju ukazivao na dijelove knjige u kojoj ga je Sivac nazvao "vukodlakom s Durmitora", sugerišući da je anti-srpski nastrojen i da ga to diskvalifikuje kao svjedoka

Na suđenju Radovanu Karadžiću optužba nastavila izvođenje dokaza o zločinima srpskih snaga u bosanskohercegovačkim opštinama. Putem vido-linka svjedočio Atif Džafić, bivši komandir policije u Ključu koji je 1992. godine oko sedam mjeseci bio zatočen u logoru Manjača. Karadžić tvrdi da je u Manjači bilo zatočeno "samo" 1.163 od oko 17.000 Bošnjaka koliko ih je do rata živjelo u Ključu

Na suđenju Radovanu Karadžiću Grgo Stojić iz Sanskog Mosta svjedočio o incidentu u kojem je 2. novembra 1992. godine strijeljana grupa civila hrvatske nacionalnosti. Karadžić zločin pripisuje paravojnim formacijama koje su bile "van kontrole" i ubjeđuje svjedoka da u banjalučkoj bolnici nije držan kao zarobljenik već kao "svjedok zločina"

Prema iskazu bivšeg logoraša ‘Omarske" Kerima Mešanovića spisku za likvidaciju koji su logorski stražari zvali "lista za lađenje", nalazili su se mahom pravnici, doktori, inžinjeri i drugi "viđeniji" Prijedorčani nesrpske nacionalnosti. Nakon Mešanovića počeo iskaz bivšeg zatočenika Kazneno-popravnog doma u Foči koji svjedoči pod pseudonimom KDZ-017

Na tvrdnje Radovana Karadžića da su srpske vlasti u Ključu istražile masovno ubistvo nesrba u Velagićima i kaznile počinioce, bivši zatočenik logora Manjača i Batković Asim Egrlić je odgovorio da je čuo da su neki ljudi uhapšeni, ali da su u zatvoru ostali tek osamnaest dana. "Da je toliko kokoši pobijeno počinioci bili osuđeni na više od osamnaest dana", kaže svjedok

Odgovarajući na pitanja Radovana Karadžića svjedok Asim Egrlić između ostalog naveo da je u Ključu ubijeno oko 600 ljudi uništeno oko 3.550 kuća, srušeno 17 džamija, a 17.000 osoba iseljeno. Za tolike zločine, kaže svjedok, "nema opravdanja"

Nakon za javnost potpuno zatvorenih iskaza dvojice zaštićenih svjedoka na suđenju Radovanu Karadžiću, na klupu za svjedoke je pred kraj današnje rasprave pozvan bosanski Hrvat iz Prijedora Ivo Atlija koji svjedoči o zločinima srpskih snaga nad stanovnicima hrvatskih sela i zaselaka u području Prijedora

Nakon što je iskaz Ive Atlije zaključen u nastavku suđenja Radovanu Karadžiću svjedoči bivša zatočenica logora Omarska koja, između ostalog, kaže da joj je dan počinjao brojanjem mrtvih tijela razbacanih ispred zloglasne "bijele kuće". Zatočenici Omarske su, kaže, najčešće umirali od posljedica torture koja je bila toliko strašna da je i "metak ponekad bio nagrada"

Nakon što je Karadžić završio unakrsno ispitivanje zaštićene svjedokinje KDZ-080 suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske nastavljeno iskazom još jednog logoraša iz Omarske – Mevludina Sejmenovića. Uslove u tom logoru – koji je novinar srpske televizije nazvao "divnim centrom" – svjedok je opisao kao "jezive"

U unakrsnom ispitivanju bivšeg funkcionera SDA Mevludina Sejmenovića Radovan Karadžić nastojao dokazati da su se Muslimani u Prijedoru tajno pripremali za rat protiv Srba

Bivši predsjednik SDA u Prijedoru Mirsad Mujadžić na suđenju Radovanu Karadžiću, između ostalog, naveo da je bivši predsjednik Kriznog štaba Autonomne regije Krajina Radoslav Brđanin u svojim javnim govorima iznosio "neukusne šale"na račun Bošnjaka i otvoreno govorio da ih u banjalučkoj regiji ima previše i da ih treba ostaviti taman toliko da Srbima "ima ko praviti ćevape"

U unakrsnom ispitivanju doktora Mirsada Mujadžića iz Prijedora Radovan Karadžić između ostalog tvrdio da se "njegov branjenik" ne može smatrati odgovornim za zločine počinjen u dolini rijeke Sane pošto se, kako je objasnio, "ljudi tamo ubijaju otkako postoje dvije vjere". Savjet sudije Morisona Karadžiću da izostavi "taj shizofreni odnos optuženog i advokata odbrane"

Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju svjedoka optužbe KDZ-163 tvrdio da su incidenti na terenu potekli "iz samovolje, nekulture i društvene patologije" pojedinaca. Svjedok je uglavnom potvrđivao Karadžićeve tvrdnje, uključujući i to da zatočenici koji su izvođeni iz logora i više se nisu vraćali - odvođeni u razmjenu ili puštani na slobodu, a ne ubijani

Na suđenju Radovanu Karadžiću optužba izvodi dokaze o strijeljanju 200 Muslimana i Hrvata na Korićanskim stijenama, na planini Vlašić 21. avgusta 1992. godine. O tom incidentu svjedočio je Nenad Krejić, bivši načelnik SJB Skender Vakufa, opštine koje su srpske vlasti na početku sukoba preimenovale u Kneževo. Počeo iskaz i tadašnjeg predsjednika Kriznog štaba Kneževa, Milana Komljenovića

Milan Komljenović u unakrsnom ispitivanju potvrdio sugestiju optuženog Karadžića da je masakr nad oko 200 Hrvata i Muslimana na Korićanskim stijenama u avgustu 1992. godine bio motivisan pljačkom, te da su lokalne vlasti bile "šokirane" tim incidentom i odlučne da se zločin istraži a počinioci kazne, ali da se čekao "povoljniji trenutak"

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio Ed Vulijami koji je početkom avgusta 1992. godine bio u grupi britanskih novinara koji su, na poziv optuženog predsjednika Republike Srpske, obišli logore Omarska i Trnopolje. Na Karadžićevu sugestiju da je "pristrasan protiv Srba", Vulijami kaže da "ne želi da bude neutralan" kada se radi o rasističkom nasilju

Na suđenju Radovanu Karadžiću zaštićeni svjedok KDZ-011 govorio o prisilnom iseljavanju nesrpskog stanovništva iz područja Bosanskog Novog u maju i junu 1992. godine. Počeo iskaz bivšeg zvaničnika UN Čarlsa Kiruđe

Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju Čarlsa Kiruđe nastojao da dokaže da je nesrpsko stanovništvo iz Bosanskog Novog i drugih gradova u sjeverozapadnoj BiH domove napuštalo "dobrovoljno". Kiruđa je, međutim, odbacio Karadžićevu tezu da iseljavanje bilo u skladu sa zakonom i željama civilnog stanovništva i potvrdio svoj raniji zaključak da se radilo o etničkom čišćenju

Radovan Karadžić traži obustavu postupka u trajanju od mjesec dana prije nego što tužilaštvo pređe na izvođenje dokaza o njegovoj odgovornosti za genocid u Srebrenici 1995. godine

Doktor Idriz Merdžanić iz Prijedora kaže da je Radovan Karadžić, nakon poziva stranim novinarima da dođu i posjete logore kako bi se na licu mjesta uvjerili da oni zapravo ne postoje, izdao naredbu koja je značila "smrtnu presudu" za stotine logoraša u Keratermu, Omarskoj i Trnopolju

Nakon što je zaključen iskaz dr Idriza Merdžanića, koji je svjedočio o prijedorskim logorima, suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno iskazom vojnog vještaka optužbe o tome kako su vojno realizovani strateški ciljevi bosanskih Srba u BiH

Vojni vještak tužilaštva Juen Braun u nastavku svjedočenja na suđenje Radovanu Karadžiću rekao da su logori Manjača, Omarska, Keraterm i Trnopolje bili "dio politike razdvajanja" Srba od ostalih naroda u BiH

U nastavku unakrsnog ispitivanja vojnog vještaka optužbe Radovan Karadžić ukazivao da je on lično tokom 1992. godine izdavao apele i naređenja da se zaštiti civilno stanovništvo nesrpske nacionalnosti. Po svjedoku, "slanje dokumenata je jedna, a njihovo sprovođenje u djelo sasvim druga stvar". Odbačen Karadžićev zahtjev za jednomjesečni prekid suđenja

Radovan Karadžić u nastavku unakrsnog ispitivanja vojnog vještaka optužbe Juena Brauna nastojao dokazati da su nesrbi iz Bosanske Krajine "evakuisani" radi njihove bezbjednosti a ne iseljavani. Za sutra najavljen iskaz preživjelog masakra u Orahovcu, kojim optužba ulazi u završnu - srebreničku fazu suđenja Karadžiću

Radovan Karadžić je u završnom dijelu unakrsnog ispitivanja vojnog vještaka optužbe tvrdio da vlasti Republike Srpske nisu prisilno iseljavale stanovništvo nesrpske nacionalnosti i ukazivao da je postojala razlika između ljudi "koji su pobjegli, koji su bili prognani i koji su bili dovoljno očajni da sami odu". "Za mene je to sve jedno te isto", uzvratio je svjedok

Svjedok sa pseudonimom KDZ-039 na suđenju Radovanu Karadžiću opisao tri dana zatočeništva u Potočarima i Bratuncu te strijeljanje u Orahovcu 14. jula 1992. godine kada je prema optužnici protiv Radovana Karadžića ubijeno oko hiljadu Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice.. Kada se smračilo, strijeljanje je nastavljeno pod svjetlima rovokopača

Nakon što je zaključen iskaz svjedoka KDZ-039, suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno svjedočenjem holandskog oficira Johanesa Rutena. Karadžić tvrdio da su Muslimani zarobljeni u "bijeloj kući" u Potočarima sami bacali dokumenta i palili ih kako ih srpske vlasti ne bi mogle identifikovati, kao i da su isto činili sa novcem "kako ne bi pao u ruke Srbima"

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedoči oficir Holandskog bataljona koji je 11. i 12. jula 1995. godine bio prisutan na sva tri sastanka koje je general Ratko Mladić održao sa predstavnicima mirovnih snaga UN i izbjeglica okupljenih u Potočarima. Na povratku u bazu UN svjedok i njegov komandant Karemans zaključili da, zbog prijevoda, nisu baš najbolje shvatili šta je Mladić tražio od njih i od izbjeglica i šta je zapravo na sastanku zaključeno

U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću prikazani snimci prva dva sastanka koje je Ratko Mladić održao neposredno nakon ulaska srpskih snaga u Srebrenicu 11. Jula 1995. godine. Novi svjedok optužbe Evert Rafe kaže da je sve što se događalo u Srebrenici, uključujući i deportacija muslimanskog stanovništva, bilo "unaprijed organizovano"

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio australijski arheolog Ričard Rajt koji je u srebreničkoj istraži Haškog tribunala predvodio tim čiji je zadatak bio lociranje i ekshumacija masovnih grobnica

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio forenzički antropolog iz Perua Joze Barajbar koji je objasnio postupak i metode utvrđivanja broja, uzrasta i spola kao i uzroka smrti ekshumiranih žrtava u srebreničkim masovnim grobnicama

Australijski patolog dr Kristofer Lorens se ne slaže sa tezom Radovana Karadžića da su ljudi ekshumirani iz srebreničkih masovnih grobnica bili borci, koji su poginuli u borbama a ne u egzekucijama. Na to, po svjedoku, ukazuje i to što su mnoge žrtve pronađene sa povezima na očima i rukama, što je među njima je bilo starijih ljudi i maloljetnika kao i pokušaji prikrivanja masovnih grobnica. Počeo iskaz eksperta za otomansko kulturno nasljeđe Andrasa Ridlmajera

Američki ekspert za otomansko kulturno nasljeđe Andras Ridlmajer na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio o razaranju muslimanskih i katoličkih kulturno-vjerskih objekata tokom rata u BiH. Mjesta gdje su se nalazile džamije i crkve pretvorena su u parkirališta, buvlje pijace, odlagališta smeća ili starih automobila. Po Karadžiću, za razaranja nisu krive vlasti bosanskih Srba već "haos građanskog rata koji se sam oplođava"

Suđenje Radovanu Karadžiću nakon zimske sudske pauze nastavljeno iskazom svjedoka koji je preživio strijeljanje oko hiljadu muslimanskih muškaraca i dječaka na brani kod Petkovaca u noći između 14. i 15. jula 1995. godine. Nakon njega svjedočenje je započeo britanski patolog Džon Klark koji je od 1999. do 2001. godine predvodio obdukcije posmrtnih ostataka žrtava ekshumiranih iz srebreničkih masovnih grobnica

U unakrsnom ispitivanju britanskog patologa Džona Klarka i antropologa iz Gvatemale Fredija Pećerelija Radovan Karadžić tvrdio da su srebreničke žrtve stradale u borbama a ne masovnim egzekucijama. Svjedoci tu mogućnost ne isključuju u potpunosti, ali dodaju da je ona malo vjerovatna ukoliko se uzmu obzir svi nalazi prikupljeni tokom istrage o zločinima u Srebrenici

U najnovijem zahtevu, Radovan Karadžić traži od sudija da "zanemare" dokaze o zločinima počinjenim u Srebrenici 1993. godine koji su deo objedinjene izjave pukovnika Takera, na listi tužiočevih svedoka za narednu sedmicu

Pukovnik Džozef Kingori u nastavku svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću rekao da su visoki oficiri VRS s kojima su on i drugi vojni posmatrači UN bili u kontaktu jasno kazali da "žele Srebrenicu samo za Srbe" i da su će je "očistiti" od Muslimana. A to je, kako je svjedok objasnio, podrazumijevalo i "ubijanje"

Radovan Karadžić tvrdi da su muškarci koje su srpske snage u Potočarima odvojile od žena i djece i zatočile u "bijelu kuću" bili ratni zarobljenici, da je stanovništvo Srebrenice "dobrovoljno" napustilo enklavu po "naređenju"muslimanskih vlasti, te da je on lično "čuvao leđa" Pandureviću koji je odlučio da 16. jula otvori koridor za prolazak kolone vojnika i civila prema Tuzli. Svjedoci se uglavnom ne slažu sa Karadžićevim tvrdnjama

Bivši pripadnik Holandskog bataljona UN u Srebrenici Rodžer Patelski opisao kako su srpski vojnici koji su izgledali kao "Rambo tipovi" na putu ka bazi u Potočarima "čistili teren" uz eksplozije bombi i vrisku ljudi. Bivši zamjenik komandanta Holandskog bataljona Robert Franken svjedoči o "terorisanju konvoja"...Karadžić sve osporava i tvrdi da Srbi nisu bili planirali ući u Srebrenicu i da su to učinili jer su je civili i vojska napustili

Optuženi traži da mu se omogući uvid u dokumenta koje je tužilac ranije dostavio odbrani generala Stanislava Galića, ali je blokirao pristup Radovanu Karadžiću jer se sa tim nije saglasio "vlasnik dokumenata", odnosno organizacija ili država koja ih je pod određenim uslovima dostavila Tribunalu

Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju Roberta Frankena prikazao dio svog intervjua u kojem je rekao da je "Srebrenica primer srpske plemenitosti", te da je civilima ostavljen izbor da li žele otići ili ostati u Srebrenici. Po svjedoku, taj izbor je bio samo "teoretski". Počeo iskaz Pirsa Takera, bivšeg pomoćnik za vojna pitanja generala Filipa Morijona

Britanski pukovnik Pirs Taker na suđenju Radovanu Karadžiću rekao da su se zapadni mediji "fokusirali na zvjerstva i etničko čišćenje" u Podrinju, te da bi slika koju su slali iz Bosne vjerovatno bila drugačija da snage pod komandom optuženog "nisu činile te strahovite stvari." Taker osporava Karadžićeve tvrdnje da je u Srebrenici 1993. godine bilo "dovoljno hrane, krava, kokoški i jedna koza"

Pretresno vijeće odbacilo zahtjev Radovana Karadžića da se 12 svjedoka koji su već dali iskaze u odnosu na zločine počinjene u opštinama koje se navode u optužnici još jednom pozovu u Hag na dodatno unakrsno ispitivanje

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočila Mirsada Malagić kojoj su nakon pada srebreničke enklave ubijeni muž i dva sina i više članova šire porodice. Za ubistva u Srebrenici su, po Karadžiću, odgovorni pojedinci koji su iskoristili situaciju da "svedu račune" za ranije razmirice sa poznanicima muslimanske nacionalnosti

Optužba na suđenju Radovanu Karadžiću prezentovala interaktivni CD, na kojem su identifikovane i prikazane lokacija koje je 13. i 14. jula 1995. godine u području Srebrenice snimio beogradski novinar Zoran Petrović Piroćanac

Pretresno veće pozvalo Hrvatsku da u roku od 14 dana odgovori na zahtev Radovana Karadžića da se Vladimiru Zagorcu, bivšem pomoćniku ministra odbrane, uputi obavezujući nalog za intervju sa pravnim savetnikom optuženog. Tema razgovora je krijumčarenje oružja iz Irana koje je, po Karadžiću, završilo u Srebrenici i Žepi

U nastojanju da ospori pouzdanost knjige i interaktivnog CD koji je tužilaštvo napravilo na osnovu video materijala koji je u julu 1995. godine u Srebrenici snimio beogradski novinar Zoran Petrović Piroćanac, Karadžić je u pomoć pozvao sunce i sjenke. Počeo iskaz francuskog inspektora Žan-Rene Ruez, bivšeg šefa srebreničke istrage haškog tužilaštva

U nastojanju da ospori odgovornost za granatiranje pijace Markale i talačku krizu, bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić traži intervjue sa grčkim predsednikom Papuljasom i francuskim poručnikom Dibanom. Prvi je relevantan zbog "religijskih i istorijskih veza Srbije i Grčke" a drugi zbog učešća u istrazi nakon granatiranja Markala

Francuski inspektor Žan-Rene Ruez, nekadašnji šef tima srebreničke istrage haškog tužilaštva u nastavku suđenja bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, uz pomoć mapa, fotografija, vazdušnih i video snimaka počeo rekonstrukciju događaja u srebreničkog enklavi nakon ulaska Mladićevih snaga u julu 1995. godine

Zaključeno glavno ispitivanje bivšeg vođe srebreničke istrage Žan-Rene Rueza i započet iskaz američkog forenzičkog antropologa Vilijema Haglanda koji je između 1996. i 1998. godine učestvovao u ekshumaciji masovnih grobnica u Cerskoj, Orahovcu i na farmi Branjevo

U unakrsnom ispitivanju forenzičkog antropologa Vilijama Haglanda, Karadžić nastojao dokazati da je najveći broj žrtava iz srebreničkih masovnih grobnica poginuo u borbama. "Ljudi se ne bore sa povezima na očima", uzvratio je svjedok, odbacujući sugestiju optuženog da se radilo o ratničkim povezima za glavu koji su "slučajno pali na oči" žrtava

U nastavku unakrsnog ispitivanja bivšeg šefa srebreničke istrage Žan-Rene Rueza optuženi Karadžić nastojao dokazati da su žrtve ekshumirane iz masovnih grobnica na području Srebrenice bili borci poginuli u borbama – prije i tokom jula 1995. Svjedok, međutim, ukazuje da brojni dokazi, među kojima i zaplijenjeni dokumenti Zvorničke brigade VRS, pokazuju upravo suprotno i da su masovne grobnice rezultat procesa "istrebljenja zarobljenika"

Ukazujući da su za njega "brojke važne" Radovan Karadžić je u završnici unakrsnog ispitivanja Žan-Rene Rueza na vazdušnoj snimci fudbalskog igrališta u Novoj Kasabi od 13. jula 1995. godine izbrojao 60 do 70 ljudi. Ruez kaže da se nikad nije usudio brojati, ali da kada su u pitanju brojevi svakako više vjeruje dokumentima VRS prema kojima je tog dana u rejonu Nove Kasabe zarobljeno preko 1.000 ljudi. Nakon Rueza svjedočio zaštićeni svjedok "KDZ-333", preživjeli strijeljanja na ekonomiji Branjevo

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio Dragan Todorović, bivši logističar Desetog diverzantskog odreda VRS čiji su pripadnici učestvovali u strijeljanju zarobljenih Muslimana na farmi Branjevo, 16. jula 1995. godine

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočila njegova nekadašnja sekretarica Mira Mihajlović koja je razjasnila šta znače "minus" i "plus" u knjizi protokola bivšeg predsjednika Republike Srpske

Srbislav Davidović svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću rekao da je problem zarobljenih Muslimana u Srebrenici rješavan po sistemu "brigo moja pređi na drugoga" i ispričao kako je predsjedniku SDS Bratunca Miroslavu Deronjiću savjetovao da od "predsjednika" ili nekoga iz vrha stranke pokuša da dobije informaciju o tome šta da rade sa autobusima punim zarobljenih Muslimana u Bratuncu. Počeo iskaz Deronjićevog bliskog prijatelja iz Bratunca Milinka Katanića

Milenko Katanić iz Bratunca na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio kako je njegov bliski prijatelj i haški pokajnik Miroslav Deronjić "pokušao da sačuva čast Bratunca" time što je uspio da ubijedu Ljubišu Bearu da hiljade muslimanskih zarobljenika ne ostanu u Bratuncu, nego da "u najmanju ruku budu ravnomjerno raspoređeni u više opština"

Bivši bezbjednjak Bratunačke brigade na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio da je o sudbini Srebreničana odlučeno prije nego što je počeo treći sastanak u bratunačkoj "Fontani" 12. jula 1995. godine. Nakon što su mu uoči tog sastanka Popović i Kosorić manje više istim riječima rekli da "sve balije treba pobiti", a žene i djecu deportovati svjedok se u to uvjerio i vlastitim očima

Momir Nikolić u nastavku iskaza na suđenju Radovanu Karadžiću opisao kako je Ratko Mladić zarobljenim Muslimanima 13. jula 1995. godine prvo obećao kako im se ništa neće dogoditi, a potom svjedoku pokretom ruke s lijeva na desno pokazao kakva ih zapravo sudbina čeka. Tog 13. jula je, kaže svjedok, se znalo da će zarobljenici biti pobijeni, bilo je samo pitanje gdje će egzekucije biti izvršne – u Bratuncu ili Zvorniku

Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju bezbjednjaka Bratunačke brigade Momira Nikolića ukazivao da su "lične osvete" i činjenica da su rat vodile "narodne" a ne profesionalne vojske doveli do srebreničke tragedije u julu 1995. godine

Radovan Karadžić u završnici unakrsnog ispitivanja Momira Nikolića tvrdio da su sukobi u Podrinju bili posljedica "mržnje patoloških razmjera" i da se sve odvijalo po "vjekovnom automatizmu" i u skladu sa "zakonima haosa", a ne nečijim naređenjima. Nikolić isključuje mogućnost da su operacije VRS bile neplanirane i neorganizovane i kaže da je prihvatio svoj dio odgovornosti za "stravične zločine" počinjene u Srebrenici u julu 1995. i da se zbog toga danas "osjeća lakše", te preporučuje i drugima da to učine

Na suđenju Radovanu Karadžići svjedočio ratni dopisnik londonskog Independenta koji je, nakon što je pregledao snimke Zorana Petrovića Piroćanca, 17. jula 1995. objavio članak o "srebreničkom hororu". Javno objavljivanje tih snimaka je, rekao je svjedok, razljutilo tadašnjeg predsjednika RS, a vlasti Republike Srpske su hitno zaplijenile Piročanćeve trake. Masovna ubistva nakon pada Srebrenice nisu bila nikakva tajna s obe strane Drine

Srbin iz Kanade Milan Lešić je tokom rata u Republiku Srpsku odnio na desetine hiljada kanadskih dolara i njemačkih maraka. Zauzvrat je od Karadžića dobio pištolj, a od Mladića gusle. O dubini njihovog prijateljstva svjedoči i činjenica da je svjedok posljednji put Karadžića i Mladića vidio 2001. godine i to u Beogradu gdje su se obojica skrivali od međunarodne pravde. Počeo iskaz generala VRS Ljubomira Obradovića

General VRS Ljubomir Obradović koji na suđenju Radovanu Karadžiću svjedoči o strukturi i načinu funkcionisanja Glavnog štaba VRS potvrdio da je bivši predsjednik Republike Srpske dobijao informacije sa nivoa korpusa. Svjedok tvrdi da nije znao ništa o velikom broju muslimanskih zarobljenika nakon pada srebreničke enklave

U unakrsnom ispitivanju generala Ljubomira Obradovića Karadžić nastojao dokazati da nije primao nikakve "dramatične" informacije o zločinima tokom operacije VRS u srebreničkoj enklavi u julu 1995. godine. Karadžić se, također, odriče Direktive sedam iz marta 1995. godine kojom se nalaže "restrikcija odobrenja zahtjeva" za prolazak konvoja u enklave kako bi se civili i Unprofor "učinili zavisnim" od dobre volje državnih i vojnih vlasti bosanskih Srba

Nakon što je zaključen iskaz umirovljenog generala VRS Ljubomira Obradovića počelo ispitivanje bivšeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS koji je priznao učešće u strijeljanju zarobljenih Muslimana na farmi Branjevo 16. jula 1995. godine. Erdemović odbacio Karadžićevu sugestiju da se sam prijavio za izvršenje tog zadataka. "Ne mogu da objasnim zašto nam je tog dana naređeno da se ti civili strijeljaju", kaže svjedok

U unakrsnom ispitivanju Dražena Erdemovića, Radovan Karadžić "reciklirao" poznatu teoriju zavjere o umješanosti francuske obavještajne službe u "ono što je učinjeno" u Srebrenici. Na zahtjev tužioca da optuženi precizira "koje su to stvari učinjene" Karadžić je neoprezno rekao: "likvidacije, egzekucije u julu 1995. godine", zbog čega se ubrzo pokajao

General Manojlo Milovanović na suđenju Radovanu Karadžiću rekao da je za ratne zločine dobrovoljaca Željka Ražnatovića Arkana saznao naknadno iz sredstava javnog informisanja i zahvaljujući Tribunalu. On, međutim, smatra da su ti zločini počinjeni "van organizacije države" i kvalifikuje ih kao "privatni terorizam"

Manojlo Milovanović u nastavku iskaza svjedočio o poznatoj Direktivi sedam kojom se nalaže stvaranje nepodnošljivih uslova za stanovništvo u srebreničkoj enklavi, kao i o sjednici Vrhovne komande na kojoj je Karadžić pohvalio rad privatnih agencija za "izvoz žive sile" i izrazio "intimnu želju" da u BiH ima što manje borbeno sposobnih Muslimana

Radovan Karadžić u nastavku unakrsnog ispitivanja generala Manojla Milovanovića krivnju prebacuje na svoje ratne savjetnike koji su bili "nedovoljno obrazovni i sposobni" i potencira neslaganja sa "nesalomljivim" Ratkom Mladićem, kojeg je bezuspješno pokušao da smijeni

Radovan Karadžić u završnici unakrsnog ispitivanja generala Manojla Milovanovića ukazivao na dijelove svjedokove knjige "Istine i zablude o ratu u BiH" citirajući iz nje dijelove koji se podudaraju sa njegovim tezama, a za koje je bio siguran da će ih svjedok potvrditi

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedoči Din Mening koji je predvodio tim istražitelja koji su prikupljali klasifikovali dokaze o pogubljenjima i pokopima žrtava zločina u Srebrenici u julu 1995. godine. Karadžić tvrdi da su istražitelji radili "traljavo" i da nisu primijetili detalje koje on danas vidi – da su povezi za oči i ruke na žrtvama bili od satena i baršuna, te da su kod nekih žrtava pronađene čekovne i zdravstvene knjižice, a u to vrijeme u Srebrenici niti su radile banke niti je bilo zdravstvenog osiguranja

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio Amerikanac srpskog porijekla Robert "Bob" Đurđević kojemu je bivši predsjednik Republike Srpske na sastanku na Palama 14. jula 1995. godine rekao da su napadi na Srebrenicu i Žepu proistekli iz njegovog "naređenja broj 7" i dodao da je cilj bosanskih Srba da se "temperatura podigne do tačke ključanja". Počeo iskaz bivšeg Mladićevog pomoćnika Petra Škrbića

Tokom svjedočenja generala Petra Škrbića optužba ukazivala da je bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić 14. jula 1995. godine proglasio ratno stanje u Srebrenici kako bi omogućio vojsci da mobiliše buldožere i rovokopače za kopanje masovnih grobnica u koje je tih dana pokopano na hiljade strijeljanih zarobljenika

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočila Slavica Ristić koja je 13. jula 1995. godine bila u kabinetu tadašnjeg predsjednika Republike Srpske i slušala njegov razgovor sa generalom Ratkom Mladićem koji je raportirao da je Srebrenica "gotova" i da je sljedeća na redu Žepa. Karadžić ukazivao na "naivnost" srpskog rukovodstva koje je državu vodilo "sa livade"

Beogradski novinar Zoran Petrović Piroćanac koji je 13. i 14. jula 1995. godine snimio reportažu o "oslobađanju Srebrenice" će odlukom Pretresnog vijeća biti pozvan u Hag kako bi ga unakrsno ispitao optuženi Radovan Karadžić

U nastavku suđenja bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću ispitana dvojica zaštićenih svjedoka, bivših pripadnika Službe za prisluškivanje Armije BiH. Karadžić između ostalog sugeriše da su on i drugi učesnici u presretnutim razgovorima bili skloni "hvalisanju i pretjerivanju"

Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno iskazom operatera MUP BiH koji je 1995. godine učestvovao u presretanju razgovora između političara i oficira bosanskih Srba. Karadžić osporava da je 11. jula 1995. godine razgovarao sa Milanom Gverom, ukazujući da je Gvero svog sagovornika oslovljavao sa "predsedniče" a ne sa "gospodine predsedniče", a to se moglo odnositi i na predsjednika vlade, predsjednika skupštine ili predsjednika opštine

Pretresno vijeće odbacilo zahtjev Radovana Karadžića da grčkom predsjedniku Karolosu Papuljasu izda obavezujući nalog za intervju sa njegovim pravnim savjetnikom Robinsonom. Karadžić smatra da bi uz pomoć grčkog predsjednika mogao osporiti odgovornost za Markale I, uzimanje pripadnika UN za taoce i etničko čišćenje

Bivši predsednik Republike Srpske namerava da nekadašnjeg grčkog ministra spoljnih poslova a sadašnjeg šefa država Karolosa Papuljasa milom ili silom dovede u Hag, kako bi svedočio u dokaznom postupku odbrane

Prema ažuriranim podacima koje je na suđenju Radovanu Karadžiću iznio dr Tomas Parsons iz Međunarodne komisije za nestala lica do sada je putem DNK analize posmrtnih ostataka identifikovano 6.606 osoba iz srebreničkih masovnih grobnica

Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju dr Tomasa Parsonsa iznio "nova saznanja" o broju nestalih Srebreničana tvrdeći, pored ostalog, da se na spisku Međunarodne komisije za nestale nalaze imena na stotine osoba koje su žive, a koje su proglašene mrtvima tako što su njihovi "amputirani dijelovi" iz hirurških sala nekako dospjeli u DNK laboratorije

Istražiteljka tužilaštva Stefani Friz na suđenju Radovanu Karadžiću potvrdila autentičnost i pouzdanost presretnutih razgovora koje su 1995. godine snimile prislušne službe vojske i policije BiH. Karadžić brojke zarobljenika u presretanim razgovorima pripisuje pretjerivanju odnosno "lovačkim pričama" pojedinih pripadnika VRS i sugeriše da su audio-zapisi dodatno mijenjani u Americi

Njemačka bolničarka Kristine Šmic na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočila o "strašnim" slikama koje je vidjela u Srebrenici u vrijeme pada enklave: granatiranju grada, bijegu stanovništva u bazu UN u Potočarima, njihovom strahu i neizvjesnosti, razdvajanju muškaraca od žena od djece i pojedinačnim pucnjevima koji su se čuli iz blizini kuće u koju su muškarci odvođeni

Bivši istražitelj tužilaštva Dušan Janc na suđenju Radovanu Karadžiću predstavio ažurirani izvještaj o rezultatima istrage o srebreničkim masovnim grobnicama. Karadžić u prvom dijelu unakrsnog ispitivanja tvrdio da je svjedok rezultate rada međunarodnih stručnjaka uzeo "zdravo za gotovo"

Radovan Karadžić u završnici unakrsnog ispitivanja istražitelja tužilaštva Dušana Janca nastojao dokazati da su srebreničke masovne grobnice prilikom asanacije terena dopunjavane tijelima pripadnika 28. divizije Armije BiH koji su poginuli u borbama sa pripadnicima VRS. Svjedok tvrdi da asanacije terena nije bilo

Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno iskazom Srbina iz Zvornika koji je u izjavi istražiteljima tužilaštva opisao napad srpskih snaga na Zvornik, zatvaranje Muslimana i masovna ubistva na nekoliko lokacija u gradu

Pretresno vijeće sudije O-Gon Kvona uputilo poziv Francuskoj da odbrani Radovana Karadžića omogući da intervjuiše bivšeg predsjednika opštine i kriznog štaba Prijedora Milomira Stakića, osuđenog na 40 godina zatvora zbog zločina u Prijedoru. Karadžić namjerava Stakića pozvati kao svjedoka tokom dokaznog postupka odbrane

Radovan Karadžić tvrdi da Nemačka nije ispunila obavezu saradnje sa Tribunalom koja joj je nametnuta Statutom suda te traži od Veća da preko predsednika suda prijavi taj propust Savetu bezbednosti UN

Amor Mašović iz Instituta za nestala lica BiH na suđenju Radovanu Karadžiću iznio podatak o 8.262 osobe čiji se nestanak vezuje za događaje u Srebrenici iz jula 1995. godine. Karadžić je u unakrsnom ispitivanju osporavao tu brojku pozivajući se pored ostalog i na preliminarne procjene broja nestalih na sjednici Predsjedništva BiH iz avgusta 1995. godine

Radovan Karadžić tokom unakrsnog ispitivanja istražitelja Tomaša Blaščika sugerisao da su srbijanske vlasti korigovale sadržaj dokumenata i drugih materijala zaplijenjenih 2008. i 2010. godine u kući Mladićeve supruge u Beogradu. On je izrazio čuđenje što ga je "pored svakog đavola" prisluškivala i "njegova vojska". Karadžić traži pauzu od 10 mjeseci za pripremu dokaznog postupka odbrane

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio još jedan Amerikanac srpskog porijekla Tomislav Premović koji vjeruje da su zapadni novinari slali "lažirane" izvještaje u svijetu o sukobu u BiH i stoga nije povjerovao ni informacijama o zločinima srpske vojske u Srebrenici u julu 1995. godine

Ričard Batler u prvom dijelu svjedočenja potvrdio da je Radovan Karadžić komandovao vojskom i policijom, da je izdavao direktive s političko-vojnim smjernicama za vođenje rata, kao i da je bio izvrsno informisan o toku vojnih operacija, uključujući i operaciju "Krivaja 95" iz jula 1995. godine kada su u području Srebrenice počinjeni zločini za koje se tereti bivši vrhovni komandant oružanih snaga Republike Srpske

Pretresno veće pozvalo vlasti Bosne i Hercegovine da pravnim savetnicima Radovana Karadžića omoguće razgovor sa Markom Boškićem, bivšim pripadnikom 10. diverzantskog odreda VRS koji izdržava zatvorsku kaznu zbog ubistava Muslimana na farmi Branjevo

Veće po drugi put odbacilo zahtev Radovana Karadžića da se iz dokaza izuzmu snimci razgovora presretnutih pre početka rata 6. aprila 1992. Karadžić traži preispitivanje odluke Sekretarijata koji je odbio da Luku Bogdanovića i Dragomira Keserovića - zbog uloge koju su igrali tokom sukoba u BiH - imenuje za istražitelje u timu odbrane

Vojni vještak tužilaštva Ričard Batler na suđenju Radovanu Karadžiću srebreničku operaciju VRS nazvao "operacijom ubijanja" hiljada bosanskih Muslimana koji su se u danima nakon pada Srebrenice predali ili su bili zarobljeni. Lanac komandovanja je u Srebrenici, po Batleru, "funkcionisao upravo onako kako je zamišljeno"

Radovan Karadžić u unakrsnom ispitivanju Ričarda Batlera tvrdio da je ključna rečenica iz Direktive 4 u kojoj se navodi da neprijatelja treba "prisiliti da sa muslimanskim stanovništvom napusti područje Birača, Žepe i Goražda" pogrešno prevedena. Karadžić smatra da tu rečenicu treba sagledati "u duhu srpskog jezika" što znači da "prisiljavanje" odnosi samo na neprijateljsku vojsku, a da stanovništvo samo želi napustiti to područje

Radovan Karadžić u nastavku unakrsnog ispitivanja Ričarda Batlera nastojao da dokaže da je u vrijeme srebreničke operacije VRS bio zauzet drugim stvarima i da nije bio baš dobro upoznat sa tokom operacije. Karadžić priznaje da je lično donio odluku da VRS uđe u Srebrenicu, ali osporava navode optužnice o broju srebreničkih žrtava, tvrdeći da je preuveličan "5 do 10 puta"

Radovan Karadžić traži da Pretresno veće naloži bivšem norveškom šefu diplomatije Torvaldu Stoltenbergu sastanak sa njegovim pravnim savetnikom. Stoltenberg, po Karadžiću, poseduje informacije od značaja za odbranu od optužbi za masakr na Markalama i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem progona bosanskih Muslimana

Radovan Karadžić traži sastanak sa predsednikom RS Miloradom Dodikom kako bi se dogovorili o njegovom eventualnom svedočenju pred Tribunalom. Optuženi ne odustaje od intervjua sa bivšim predsednikom kriznog štaba Prijedora koji izdržava kaznu od 40 godina zatvora u Francuskoj

Radovan Karadžić u završnici unakrsnog ispitivanja vojno-obavještajnog vještaka optužbe nastojao dokazati da su u srebreničke masovne grobnice sahranjeni borci 28. divizije Armije BiH poginuli u borbama prilikom proboja ka Tuzli. Batler odbacio pokušaj optuženog da dokaže da je sredinom jula izvršena asanacija terena rekavši da nijedan komandant ne bi naredio asanaciju usred bitke. Počeo iskaz prvog ratnog premijera RS Branka Đerića

Stav Radovana Karadžića da se pitanjima zločina treba pozabaviti kasnije i "da vrijeme liječi sve", smatra prvi predsjednik vlade Republike Srpske Branko Đerić, je bio potpuno pogrešan. Ne samo da se "pokazalo da vrijeme ne liječi sve" nego su problemi ostali i nakon njegovog odlaska s funkcije premijera u decembru 1992. godine i, kako je rekao, "nije ni čudo što su kasnije eskalirali"

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio bivši opštinski funkcioner iz Zvornika koji je opisao susret "s nogu" sa pukovnikom Ljubišom Bearom sredinom jula 1995. godine, nekoliko dana nakon pada Srebrenice. Beara je tada rekao da ima puno zarobljenika koje je "teško kontrolisati" pa ih se zato treba "riješiti", kao i da je naređenje za njihovu likvidaciju poteklo od "dva predsjednika". Počeo iskaz demografskog eksperta tužilaštva Eve Tabo

Odbačen zahtev Radovana Karadžića da ponovo pozove pukovnika Johanesa Rutena na klupu za svedoke kako bi ga ispitao o beleškama koje je bivši pripadnik Holandskog bataljona UN vodio u srebreničkoj enklavi od januara do jula 1995. godine

Demografski ekspert tužilaštva Eva Tabo prezentirala izvještaje sa podacima o etničkom čišćenju u 27 opština koje se navode u optužnici protiv Radovana Karadžića, kao i kampanji terora nad civilnim stanovništvom Sarajeva. Vijeće saopštilo da će dokazni postupak Karadžićeve odbrane početi 16. oktobra ove godine

Dr Eva Tabo je u nastavku iskaza na suđenju Radovanu Karadžiću iznijela najnoviji podatak prema kojem broj nestalih u vezi sa padom Srebrenice i Žepe u ljeto 1995. godine iznosi 8.021 osoba. Uz pomoć analize DNK uzoraka do sada je identifikovano 6.241 osoba, odnosno 81.1 posto žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica. Karadžić osporava statističku metodu kojom je dr Tabo zaključila da su civili Sarajeva bili žrtve namjerne kampanje terora

Sekretarijat suda smatra da predsednik Meron treba da odbaci zahtev Radovana Karadžića za preispitivanje odluke Sekretara koji se protivi imenovanju bivših oficira VRS Luke Bogdanovića i Dragomira Keserovića za istražitelje tima odbrane

U završnici unakrsnog ispitivanja demografskog eksperta tužilaštva Radovan Karadžić je pokušao da dokaže da u BiH nije počinjen genocid nad Muslimanima pošto ih je, kako je rekao, ubijeno manje od tri posto, odnosno mnogo manje nego Tutsija u Ruandi i Jevreja u Evropi u Drugom svjetskom ratu

Beogradski novinar Zoran Petrović Piroćanac optužio je danas svog američkog kolegu Roberta Bloka da je lažno svjedočio da su Karadžić i rukovodstvo sa Pala bili na njega "vrlo ljuti" zbog emitovanja reportaže o "oslobađanju Srebrenice", emitovane na beogradskoj televiziji Studio B 15. jula 1995. godine. Po Piroćancu, i Pale i Hag su bili zadovoljni njegovom srebreničkom reportažom

Iskazom zaštićenog svjedoka "KDZ-071" – jednog od preživjelih masakra u skladištu poljoprivredne zadruge u Kravici 13. jula 1995. godine - zaključen je dokazni postupak optužbe tokom kojeg je ispitano oko 200 svjedoka

Radovan Karadžić traži da se tokom dokaznog postupka odbrane suđenje po jednu sedmicu održi u Sarajevu, Banja Luci i Beogradu kako bi za svjedoke mogao da pozove i pojedine osobe koje se tamo nalaze na izdržavanju zatvorske kazne

U najnovijem zahtjevu Radovan Karadžić traži od Pretresnog vijeća da pozove vlade Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Srbije da se izjasne o njegovoj "inicijativi" da se tokom dokaznog postupka odbrane suđenje na po jednu sedmicu preseli u Sarajevo, Banjaluku i Beograd

Tužilaštvo podržava dalji angažman "branioca u pripravnosti" u predmetu bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i podsjeća da je optuženi počeo da učestvuje u dokaznom postupku optužbe tek kada je, stupanjem na scenu engleskog advokata Ričarda Harvija, "postalo izvjesno da će postupak teći sa njim ili bez njega"

Radovan Karadžić traži od Pretresnog vijeća da izda obavezujući nalog Međunarodnoj komisiji za nestale osobe (ICMP) da bi odbrani obezbijedi pristup DNK uzorcima srebreničkih žrtava

Pretresno vijeće koje vodi suđenje Radovanu Karadžiću zakazalo za 11. i 13 juni raspravu po pravilu 98 bis na kojoj će optuženi tražiti da bude oslobođen po onim tačkama optužnice koje tužilaštvo, po njegovom mišljenju, nije dokazalo tokom svog dokaznog postupka

Po okončanju dokaznog postupka optužbe a prije početka izvođenja svojih dokaza, Radovan Karadžić tražio da tužilaštvo izvrši reviziju optužnice iz nje izbaci sve incidente koji nisu poduprti dokazima. Tužilaštvo se tome protivi, ukazujući da se radi o posljednjem u nizu Karadžićevih pokušaja da smanji obim optužnice i "zaobiđe" tribunalova Pravila postupka

Tužilaštvo se protivi prijedlogu Radovana Karadžića da se tokom dokaznog postupka optužbe suđenje na tri sedmice premjesti u Sarajevo, Banja Luku i Beograd i ukazuje da bi prisustvo optuženog u regionu predstavljalo ozbiljan bezbjednosni problem za sve one koji bi u to bili uključeni

Pretresno vijeće koje sudi Radovanu Karadžiću odbacilo zahtjev optuženog da tužilaštvo u poluvremenu suđenja izvrši reviziju optužnice i iz nje izbaci sve incidente za koje u prvom dijelu suđenja nije izvedeno dovoljno dokaza koji bi mogli biti osnova za osudu

Pretresno vijeće koje sudi Radovanu Karadžiću u dokaze usvojilo dijelove iskaza nevoljnog svjedoka Milana Tupajića koji je zbog odbijanja da svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću krajem februara ove godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju dva mjeseca

Bivši predsjednik opštine i kriznog štaba Prijedora Milomir Stakić, koji u francuskom zatvoru izdržava kaznu od 40 godina zatvora, odbija da svjedoči na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Karadžić za svjedoka želi i Fikreta Abdića i traži od Hrvatske presretnute razgovore u kojima su učestvovali bošnjački lideri

Tužilaštvo traži od Pretresnog vijeća da kao "neosnovan" odbaci zahtjev Radovana Karadžića da se Međunarodnoj komisiji za nestale osobe (ICMP) izda obavezujući nalog da odbrani obezbijedi pristup 300 nasumično odabranim DNK uzorcima srebreničkih žrtava, bez obzira na to da li su porodice dale za to svoj pristanak

Sudije Pretresnog vijeća koje sudi Radovanu Karadžiću obilaze lokacije u području Srebrenice na kojima su u julu 1995. godine počinjeni zločini za koje se tereti bivši predsjednik Republike. Karadžić je, kako saznajemo, tražio da se i on uključi u "uviđaj" na srebreničkim mjestima zločina, ali mu vijeće to nije dopustilo

Radovan Karadžić traži da bude oslobođen po svim tačkama optužnice pošto, po njegovom mišljenju, tužilaštvo tokom protekle dvije godine nije uspjelo dokazati da na zločinima počinjenim tokom rata u BiH ima "njegovih otisaka prstiju"

Za razliku od Radovana Karadžića koji tvrdi da na zločinima koje su počinile srpske snage u BiH "nema njegovih otisaka prstiju" i traži da bude oslobođen po svim tačkama optužnice, tužilaštvo smatra da je u protekle dvije godine izvelo dovoljno dokaza koji bi mogli biti osnova za osuđujuću presudu i da će bivši predsjednik Republike Srpske imati itekako šta da osporava u predstojećem dokaznom postupku odbrane

As Radovan Karadzic argued, ‘my fingerprints aren’t on’ the crimes Serb forces committed in BH and asked the judges to acquit him on all counts in the indictment. The prosecution, on the other hand, contends that enough evidence has been called over the past two years to support Karadzic’s conviction. The former Republika Srpska president will have much to contest in his defense case, the prosecution insisted

Mada je optuženi Karadžić tvrdio da za njim nema potrebe pošto će se on i u nastavku suđenja povinovati svim nalozima vijeća, engleski advokat Ričard Harvi ostaje "branilac u pripravnosti" i u fazi dokaznog postupka odbrane

Radovan Karadžić u poluvremenu suđenja oslobođen optužbe za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština: Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku. Za preostalih deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, po ocjeni sudija izvedeno je dovoljno dokaza koji bi mogli biti osnova za osuđujuću presudu

Bivši predsednik RS Radovan Karadžić zatražio je da generali Stanislav Galić i Dragomir Milošević iz zatvora u kojima izdržavaju kazne na koje su osuđeni budu privremeno vraćeni u tribunalovu Pritvorsku jedinicu, kako bi se pripremili za svedočenje tokom dokaznog postupka odbrane

Tužilaštvo je danas Pretresnom veću sudije Kvona podnelo zahtev za dozvolu za ulaganje žalbe na presudu kojom je Karadžić oslobođen odgovornosti za genocid u opštinama, najavljujući istovremeno da će se u svakom slučaju – sa ili bez dozvole – obratiti Žalbenom veću i tražiti da se oslobađajuća presuda poništi

Odbačen zahtjev Radovana Karadžića da tokom dokaznog postupka odbrane suđenje po jednu sedmicu "gostuje" u Sarajevu, Banja Luci i Beogradu kako bi za svjedoke mogao da pozove i osobe koje se nalaze na izdržavanju kazne u tamošnjim zatvorima

Radovan Karadžić zatražio dozvolu za ulaganje žalbe na presudu po pravilu 98 bis kojom je odbačen njegov zahtjev da bude oslobođen optužbi za uzimanje pripadnika UN za taoce u maju i junu 1995. godine

Radovan Karadžić traži od vijeća da izda obavezujući nalog bivšem američkom predsjedniku Bilu Klintonu da se sastane sa njegovim pravnim savjetnikom i odgovori na pitanja o umiješanosti SAD u transfer oružja u BiH i navodnim obećanjima vojne podrške koja su, smatra on, muslimanskoj strani poslužila kao "motiv da isceniraju" masakr na Markala 28. avgusta 1995. godine i tako izazovu zračne udare NATO

Tužilaštvo navodi četiri osnova žalbe na oslobađajuću presudu Radovanu Karadžiću za genocid u sedam bosansko-hercegovačkih opština: Prijedoru, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici, Foči, Bratuncu i Zvorniku

Ekspresno imenovano žalbeno veće koje će odlučivati o žalbi tužilaštva na oslobađajuću presudu Radovanu Karadžiću za genocid u sedam bosansko-hercegovačkih opština. U Žalbenom veću su sudije iz SAD, Rusije, Kine, Pakistana i sa Jamajke

Mesec dana nakon što je Pretresno veće u predmetu Radovana Karadžića obišlo područje Srebrenice, skinuta je oznaka poverljivosti sa dokumenata koji opisuju pripreme za posetu mestu najtežeg zločina za koji se tereti bivši predsednik Republike Srpske

Zamerajući mu na navodnom mešanju u njegov slučaj, optuženi Karadžić nudi Bakiru Izetbegoviću "konstruktivniji način" učešća u sudskom postupku tako što će se pred Tribunalom pojaviti u ulozi svedoka njegove odbrane

Odobren zahtjev Radovana Karadžića da uloži žalbu na odluku po pravilu 98 bis kojom je odbačen njegov zahtjev da u poluvremenu suđenje bude oslobođen optužbi za uzimanje pripadnika UN za taoce

Odbijen zahtjev Radovana Karadžića da se bivšem američkom predsjedniku Bilu Klintonu izda obavezujući nalog za intervju sa njegovim pravnim savjetnikom o transferu oružja u BiH preko Hrvatske u vrijeme dok je na snazi bio embargo UN

Odbacujući još jedan zahtjev Radovana Karadžića da se Sjedinjenim državama uputi obavezujući nalog za dostavljanje određenih dokumenata sudije sugerišu optuženom da napore odbrane fokusira na relevantna pitanja. Sudije napominju da se obavezujući nalozi izdaju samo kada je to neophodno da bi se pribavile informacije relevantne za predmet, a ne kao "taktika za postizanje publiciteta" ili "sredstvo za izražavanje ličnih političkih stavova optuženog"

U podnesku upućenom Pretresnom vijeću Karadžić najavio da tokom svog dokaznog postupka želi ispitati 600 svjedoka za što će mu biti potrebno oko 300 sati, a još toliko vremena će mu trebati za pobijanje 2.300 presuđenih činjenica koje je Pretresno vijeće u njegovom predmetu primilo k znanju

Bivši zatočenici prijedorskih logora Satko Mujagić, Fikret Alić i Udruženje svjedoka i žrtava genocida iz Sarajeva traže dozvolu da se u svojstvu "prijatelja suda" obrate Žalbenom vijeću u vezi sa presudom kojom je Radovan Karadžić na poluvremenu suđenja oslobođen optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština

Pretresno vijeće naložilo odbrani da do 14. septembra dostavi revidiran spisak svojih svjedoka, uzimajući između ostalog u obzir smjernice koje bi, po mišljenju sudija, mogle "znatno smanjiti" broj sati potrebnih za izvođenje dokaza odbrane

Radovan Karadžić se ne protivi zahtjevu žrtava genocida da im se prizna status "prijatelja suda" kako bi se obratili Žalbenom vijeću u vezi sa "među-presudom" kojom je bivši predsjednik Republike Srpske oslobođen optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština

Radovan Karadžić dostavio revidirani spisak svjedoka koje planira ispitati tokom dokaznog postupka odbrane zakazanog za 16. oktobar ove godine. Spisak od ranije planiranih 600 Karadžić je smanjio na 590 svjedoka i najavio da će on, ukoliko ocjeni da je to potrebno, posljednji sjesti na klupu za svjedoke

Umesto 600 koliko je tražio Karadžić, Pretresno veće odobrilo optuženom 300 sati za glavno i dodatno ispitivanje svedoke koje namerava da pozove tokom dokaznog postupka odbrane

Optuženi ima nameru da kao svedoka odbrane izvede nekadašnjeg međunarodnog pregovarača o budućnosti BiH – portugalskog diplomatu Žozea Kutiljera – i, budući da ovaj ne želi svojevoljno da dođe u Hag, traži da mu veće izda obavezujući nalog za svedočenje

Bivši predsednik RS dostavio spisak svedoka koji će otvoriti njegov dokazni postupak čiji je početak zakazan za 16. oktobar ove godine. Većina sa Karadžićevog spiska nisu do sada svedočili u Hagu pa se ne zna na šta će se odnositi njihovi iskazi i kako će doprineti odbrani optuženog

Odbijen zahtjev bivših zatočenika prijedorskih logora Satka Mujagića, Fikreta Alića i Udruženja žrtava genocida iz Sarajeva da se u svojstvu "prijatelja suda" obrate Žalbenom vijeću u vezi sa presudom kojom je Radovan Karadžić na poluvremenu suđenja oslobođen optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština

Bivši predsjednik Republike Srpske traži dozvolu za ulaganje žalbe na odluku vijeća kojom mu je dodijeljeno 300 sati za izvođenje dokaza odbrane, koliko je za svoj dokazni postupak imala i optužba. Karadžić je, podsjetimo, tražio dvostruko više vremena za ispitivanje oko 600 svjedoka i pobijanje preko dvije hiljade presuđenih činjenica iz drugih predmeta

Tužilaštvo dostavilo žalbeni podnesak na "međupresudu" kojom je Radovan Karadžić oslobođen optužbe za genocid u opštinama i traži od Žalbenog vijeća da preinači tu presudu i vrati tačku jedan u optužnicu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske

Radovan Karadžić traži od Pretresnog vijeća da izda obavezujući nalog Radislavu Krstiću, osuđenom na 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje srebreničkog genocida, da 15. januara iduće godine svjedoči u dokaznom postupku odbrane

Pretresno vijeće odobrilo Radovanu Karadžiću da uloži žalbu na odluku kojom mu je dodijeljeno 300 sati za izvođenje dokaza odbrane, koliko je imalo i tužilaštvo

Sekretarijat Tribunala u opsežnoj istrazi utvrdio da Radovan Karadžić raspolaže sa dovoljno sredstva i da može da učestvuje u podmirivanju troškova svoje odbrane u iznosu od 146.501 eura. Tribunal će, navodi se u odluci sekretara suda, taj iznos odbiti od budućih isplata članovima tima Karadžićeve odbrane

Radovan Karadžić uložio interlokutornu žalbu na odluku Pretresnog vijeća kojom mu je dodijeljeno 300 sati za ispitivanje svjedoka odbrane. Optuženi najavljuje da će u svom dokaznom postupku, čiji je početak zakazan za 16. oktobar, "pobijati sve osim vremena"

Na konferenciji pred početak izvođenja dokaza odbrane Radovana Karadžića tužilaštvo ukazalo na probleme s kojima se suočava u pripremi za unakrsno ispitivanje svedoka odbrane. Tužilaštvo je, po rečima vođe tima optužbe Alena Tigera, "u mraku i nema pojma o čemu će svedočiti mnogi od Karadžićevih svedoka"

U uvodnoj izjavi na početku izvođenja dokaza odbrane Radovan Karadžić ponovio svoje poznate teze o tome šta se tokom rata događalo u Bosni i Hercegovini i ko je za to odgovoran. Jedino što priznaje jeste sopstvena "socijalna i politička glupost" koja se ispoljavala u "višku poverenja" u namere muslimanske i hrvatske strane

Radovan Karadžić iskazom svog prvog svjedoka, ruskog pukovnika Andreja Demurenka, nastojao potkrijepiti svoju tvrdnju se u slučaju incidenta na Markalama u kojem 28. avgusta 1995. godine ubijeno 43, a ranjeno 75 ljudi, radilo o "besramnoj inscenaciji"

U nastavku unakrsnog ispitivanja pukovnika Andreja Demurenka optužba ukazivala da je činjenica što je svjedok Rus utjecala na njegove postupke u vrijeme dok je obavljao dužnost načelnika štaba Unprofora u sektoru Sarajevo i njegovu istragu o Markalama. Demurenko ne negira da su "Srbi narod drag Rusima" ali odbacuje sugestije da su on i drugi pripadnici Ruskog kontingenta imali povlašteni tretman kod srpskih snaga

Ispitujući drugog svedoka odbrane Radovan Karadžić naveo da je irski general označio poziciju minobacača Armije BiH, kao "pravac iz kojeg su ispaljene granate na pijacu Markale" krajem avgusta 1995. godine. Svedok tvrdi da nikada nije iznosio takve tvrdnje, već je samo označio lokaciju minobacačkog položaja Armije BiH na koju je naišao u decembru 1995.

Blagoje Kovačević, bivši komandant Trećeg pješadijskog bataljona Prve sarajevske mehanizovane brigade VRS na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio da srpske snage nisu djelovale snajperima i minobacačima po civilnim ciljevima u Sarajevu

Svedok odbrane Radovana Karadžića tvrdi da je VRS na osnovu snimka sarajevske TV zaključila da gradska Vijećnica služi kao "veliko skladište municije". Na snimcima su se, kaže Dušan Škrba, videli ljudi koji sa sanducima municije "šetaju oko Vijećnice". Svedok, međutim, izražava sumnju da je požar u avgustu 1992. godine mogao da bude izazvan granatama VRS pošto se, tvrdi, "požar širio iz prizemlja, a ne sa krova"

Iako je u pisanoj izjavi odbrani Radovana Karadžića tvrdio da srpska vojska na položajima južno od Sarajeva nije imala minobacače kalibra 120 mm, bivši komandir VRS Miloš Škrba u unakrsnom ispitivanju prihvatio da on, ipak, "ne zna gdje su minobacači bili raspoređeni i ko je njima rukovao"

Modifikovane avio bombe bile su neprecizne, imale veliku razornu moć i mogle da promaše cilj i do dva kilometra, kaže bivši operativac iz Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS. Tvrdi da zbog toga nikad nisu korišćene u gradu, što tužilaštvo osporava dokumentom Glavnog štaba VRS kojim se Karadžić obaveštava da je avio bomba bačena u centar Hrasnice

Radovan Karadžić u nastavku svog dokaznog postupka u dokaze uveo pisanu izjavu Siniše Maksimovića, ratnog komandira čete VRS iz Mrkovića koja je držala položaje na Špicastoj stijeni. Svjedok tvrdi da je sa te pozicije vatra otvarana samo "u slučaju nužde"

Pretresno vijeće odbacilo zahtjev da bivšem grčkom predsjedniku Karolosu Papuljasu izda obavezujući nalog da u dokaznom postupku odbrane svjedoči šta mu je Karadžić 1994. i 1995. godine rekao o prvom masakru na Markalama, zarobljavanju pripadnika UN i svojim željama da učestvuje u mirovnim pregovorima

Radovan Karadžić u nastavku dokaznog postupka uz pomoć trojice kanadskih oficira pokušao osporiti optužbe za granatiranje Markala 5. februara 1994. godine kada je, po optužnici, u eksploziji minobacačke granate ubijeno 66, a ranjeno preko 140 ljudi

Ekspert Karadžićeve odbrane tvrdi da na osnovu podataka koje mu je dostavila odbrana nije bilo moguće odrediti mjesto sa kojeg je ispaljena granata na Markale 5. februara 1994. godine. Slaže se, međutim, sa tužiocem da – pošto nije bio na licu mjesta – nema osove da osporava nalaze stručnjaka koji su tamo bili. On je odbacio teorije odbrane o tome da je minobacačka granata mogla biti ručno bačena sa obližnjeg krova, da je incident mogao biti izazvan statičkim eksplozivom kao da je granata mogla biti ukopana ispod asfalta

Još dva svedoka odbrane Radovana Karadžića negiraju da je 5. februara 1994. godine granata koja je pogodila pijacu Markale ispaljena sa srpskih položaja. Ukrajinski potpukovnik Moroz kaže da je mu je jedan Rus rekao da se radilo o podmetnutoj specijalnoj napravi, dok bivši oficir VRS tvrdi da su Srbi tog dana poštovali primirje

Iskaz Momira Garića u odbranu Radovana Karadžića, odložen je za naredni ponedeljka zbog umora svedoka, pošto nije mogao da spava zbog velike promene u nadmorskoj visini

Momir Garić, svedok odbrane Radovana Karadžića negira da je učesnik više presretnutih razgovora u kojima se pominje napad njegove jedinice na deo Sarajeva oko mosta Vrbanja. Tih se razgovora ne seća, kaže da glas zvuči kao "dečji", negira da je napada ikad bilo, i posebno poriče da mu je nadimak ikad bio "Momo", kako se čuje u audio snimcima

Uprkos tvrdnjama svedoka Karadžićeve odbrane da je mešovita komisija VRS i UNPROFOR 6. februara 1994. godine, dan nakon masakra na Markalama, obišla srpski minobacački položaj na Mrkovićima i zaključila da odatle nije pucano, tužilaštvo tvrdi da takva komisija "nije postojala", a ako je i postojala "služila je kao paravan"

Svedok odbrane Radovana Karadžića kaže da su Srbi oko Rajlovca pokretali inicijative za pomirenje, ali su Muslimani krenuli u ofanzivu. Tužilaštvo tvrdi da je zauzimanje Ahatovića bilo deo šireg plana odstranjivanja Hrvata i Muslimana iz mesta u srpskoj opštini Rajlovac

Slobodan Tuševljak, komandir četvrtog voda Prve sarajevske mehanizovane brigade, poput prethodnih svjedoka odbrane Radovana Karadžića, tvrdio da je srpska vojska vodila samo defanzivne akcije, da je bila "pažljiva" i nije gađala civile u Sarajevu

Novozelandski pukovnik Ričard Grej tvrdi da je ubijanje vlastitog stanovništva u Sarajevu bio sastavni dio opšte strategije bosanske vlade, s ciljem da se izazove međunarodna intervencija. Iako je u glavnom ispitivanju tvrdio da je Karadžić bio "zainteresovan za mir" u unakrsnom ispitivanju je osporavao da je tačna njegova izjava citirana u "New York Timesu" da su "Srbi željeli mir"

Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba tvrdi da su Srbi bili u "unutrašnjem i spoljašnjem" okruženju oko Sarajeva, da bi se tokom iskaza donekle korigovao, rekao da je srpska vojska bila "u velikom poluokruženju" i konačno zaključio da je "svako svakog držao u okruženju"

Svedok odbrane Radovana Karadžića tvrdi da je Armija BiH u Sarajevu imala više teškog naoružanja od Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS. Tvrdi, takođe, da srpske snage nisu nikada primenjivale taktiku "kaznenog granatiranja" što je, po tužilaštvu, bila "nezaobilazna karakteristika" artiljerijskih napada na Sarajevo

Bivši predsednik bosanskih Srba uputio zahtev da se Naseru Oriću izda obavezujući nalog za svedočenje, jer smatra da bi njegov iskaz mogao biti od pomoći za dokazivanje teze odbrane da je bosanska vlada u leto 1995. godine "žrtvovala Srebrenicu", kao i da je naređenje za napad na enklavu bilo vojno opravdano

Kao i većina prethodnih svjedoka odbrane Radovana Karadžića, bivši pripadnik VRS tvrdi da su srpske snage na sarajevskom ratištu djelovale defanzivno i da su vatru otvarale isključivo na vojne ciljeve i to u samoodbrani

Svedok odbrane Radovana Karadžića, bivši komandant čete VRS sa Hrasnog brda Dušan Zurovac, optužuje Armiju BiH za ono za šta su do sada pred Tribunalom osuđeni komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa: za neselektivno granatiranje, snajpersko dejstvovanje po civilima, pa čak i za opsadu Sarajeva. Tvrdi da je grad pre i posle rata izgledao isto

Radovan Karadžić uz pomoć svjedokinje Željke Malinović nastojao dokazati da je Armija BiH koristila medicinske ustanove kao vatrene položaje. Drugi svjedok odbrane, Miladin Trifunović, ne vidi ništa loše u odvođenju muslimanskih zarobljenika na prinudni rad, kao ni njihovom ranjavanju i pogibijama, pošto su tamo bili u društvu srpskih vojnika

Radovan Karadžić se ovih dana intezivno dopisuje sa cijelim svijetom u nastojanju da dovede u Hag svjedoke, među kojima bivšeg načelnika stanice javne bezbjednosti Zvornik Dragomira Vasića, ministra vanjskih poslova Njemačke Klausa Kinkela, zamjenika ruskog premijera Dimitrija Rogozina, generala Veslija Klarka kao i bivšeg pripadnika bosanske tajne policije Edina Garapliju

Pretresno vijeće odbacilo zahtjev Radovana Karadžića da izda obavezujući nalog za svjedočenje Edina Garaplije. Karadžić traži da se dvojici njegovih svjedoka Vladimiru Radojčiću i Miloradu Šehovcu garantuje da neće biti uhapšeni tokom boravka u Holandiji na osnovu eventualnih potjernica bosanskih vlasti

U finišu unakrsnog ispitivanja Miladina Trifunovića optužba ukazivala da su se paravojne grupe borile "rame uz rame " sa VRS i da su finansirane iz opštinskog budžeta. Počeo iskaz Velimira Dunjića koji priznaje da je jedinica Branislava Gavrilovića Brneta bila pod njegovom komadnom, ali tvrdi da nije imao saznanja da su njeni pripadnici radili bilo šta nezakonito

Vijeće u predmetu Radovana Karadžića isključilo u cjelosti izjavu Branislava Dukića i dijelove izjava Radojke Pandurević i Angeline Pikulić koji se odnose na zločine Armije BiH nad Srbima u Sarajevu. Sudije podsjećaju Karadžića da se njemu ne sudi za pucanje po Armiji BiH već po civilima i napominju da osveta kao motiv za činjenje zločina nije relevantna za utvrđivanje odgovornosti optuženog

Svedoci Karadžićeve odbrane negiraju da su srpske snage odgovorne za incidente iz optužnice: granatiranje reda za vodu na Dobrinji, napad modifikovanom avio bombom na Univerzitetsku bolnicu u Dositejevoj ulici u Sarajevu. Prvi tvrdi da ulica u Dobrinji nije bila vidljiva srpskoj strani, dok drugi, mada tvrdi da ne zna gde je Dositejeva ulica, "pretpostavlja" da VRS nije lansirala avio bombu jer on to nije čuo, a "valjda mu tolika buka ne bi promakla"

U nastavku dokaznog postupka odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočile Angelina Pikulić iz Pofalića i Radojka Pandurević iz Hadžića. Njihove pisane izjave su redigovane jer su sadržale informacije o navodnim zločinima Armije BiH nad Srbima koje, po ocjeni vijeća, nisu relevantne za odbranu, ali je Karadžić ipak uspio da "provuče" nekoliko takvih tvrdnji

Sjedinjene Američke Države nisu saglasne sa svjedočenjem Velsija Klarka u dokaznom postupku odbrane Radovana Karadžića pošto ono - kako se navodi u pismu upućenom njegovom pravnom savjetniku Piteru Robinsonu – svakako "ne bi potkrijepilo" tvrdnje optuženog u pogledu sastanaka bivšeg komandanta NATO sa Ratkom Mladićem i Alijom Izetbegovićem 1994. i 1995. godine

Svedok odbrane Radovana Karadžića tvrdi da je Ilidžanska brigada pre svakog odgovora na paljbu Armije BiH sa Alipašinog Polja najpre utvrđivala da li u prečniku od 200 metara od cilja ima civila kako bi izbegli civilne žrtve. Tužiteljica ukazuje da je taj podatak nikada ranije nije izneo u izjavama timu odbrane

Svedok Karadžićeve odbrane tvrdi da je VRS imala "iskrene namere" kada je 1994. godine predlagala demilitarizaciju Sarajeva. Optužba ukazuje na dokumente Glavnog štaba kojima potkrepljuje tvrdnje da su istovremeno "zavaravali posmatrače UN" i na položaje dovlačili neispravna artiljerijska oruđa, kako bi njihovo uklanjanje predstavili kao "razoružanje"

Dragan Maletić, bivši komandir čete koja je držala položaje između sarajevskih mostova "Vrbanja" i "Bratstva i jedinstva", svjedočeći u odbranu Radovana Karadžića tvrdio da srpske snage nisu otvarala snajpersku vatru sa zgrade "Metalke" i iz nebodera u Lenjinovoj ulici na Grbavici. Nakon njega svjedočio i Blaško Rašević, komandir voda na Mrkovićima

Zdravko Čvoro na suđenju Radovanu Karadžiću "garantuje da nije bilo prisilnog iseljavanja Muslimana sa Pala" iako se početkom jula 1992. godine u pismu Biljani Plavšić žalio da je "bilo prisilnog iseljavanja Muslimana"

Današnja četiri svedoka Karadžićeve odbrane pokrili su teme od "nemogućnosti srpskih lekara da bezbedno rade u Sarajevu", preko "muslimanskih barikada" i "spontanih reakcija" srpske strane, do negiranja da je ikad naređeno presecanje dovoda električne energije gradu

Tužilaštvo tvrdi da je Veselin Vlahović zvani "Batko" ima zaštitu u političkom rukovodstvu bosanskih Srba te da je stoga nesmetano mesecima zlostavljao i ubijao nesrbe na Grbavici. Bivši predsednik Izvršnog odbora opštine Novo Sarajevo se slaže da je Vlahović mogao ranije da bude uhapšen, ali negira da je imao podršku u civilnim vlastima

Svedočeći u odbranu Radovana Karadžića, bivši komandant Prvog bataljona Ilidžanske brigade priznaje da je "možda bilo grešaka" od kojih su stradali sarajevski civili, ali tvrdi da njegova brigada "nikada nije namerno pucala po civilima"

Svedočeći u Karadžićevu odbranu, pukovnik Vladimir Radojčić tumačio naređenje da Ilidžanska brigada otvori artiljerijsku vatru na "najunosniji cilj u Hrasnici gde bi bile najveće ljudske i materijalne žrtve". Po svedoku, u skladu sa "vojnom terminologijom" naređenje se odnosilo na "otvaranje vatre po živoj sili" odnosno na delovanje "po vojnicima"

Radovan Karadžić nastoji da ospori dokaze tužilaštva da su Sarajevsko-romanijski korpus i njegova Ilidžanska brigada, kojom je komandovao svedok Vladimir Radojčić, nastojali da blokiraju prolaz humanitarnih konvoja i prekinu snabdevanje Sarajeva

Žalbeno vijeće odbacilo žalbu Radovana Karadžića na dio presude po pravilu 98 bis kojom je odbijen njegov zahtjev da na polovini suđenja bude oslobođen optužbe za uzimanje pripadnika UN za taoce u maju i junu 1995. godine

Nakon što su potvrdili navode Radovana Karadžića o nevinosti vojske bosanskih Srba u pogledu zločina nad građanima Sarajeva, dvojica bivših pripadnika Sarajevsko-romanijskog korpusa bili primorani da pojasne svoje učešće u ratnim zločinima: Željko Bambarez zbog angažovanja zatočenika na prinudnom radu u opasnim uslovima, a Milorad Šehovac jer je u jednoj prethodnoj haškoj presudi označen kao nalogodavac ubistva

Bivši pomoćnik komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Luka Dragičević tvrdi da nije znao kako su ispaljivane modifikovane avio-bombe na Sarajevo, iako je u nekoliko navrata naredio njihovu upotrebu. U burnom ispitivanju, svedok priznao da nisu ispaljivane iz aviona ali da ne zna jesu li "sa kopna ili sa kamiona" ili možda čak sa "platforme na morima i rekama"

Ekspert Karadžićeve odbrane za eksplozive – doktor Mirjana Anđelković Lukić – osporava nalaz profesora Berka Zečevića da su avio bombe koje su tokom opsade Sarajeva ipaljivane na grad imale aerosolno punjenje, mada prihvata da su, umesto iz aviona, bez prethodne provere ispaljivane sa lansera na kopnu

Bivši član štaba Sarajevsko-romanijskog korpusa Ratomir Maksimović tvrdi da je Sarajevo sa srpskih položaja granatirano "samo u krajnjoj nuždi" i da su civili stradali "kao kolateralna šteta", a negira i da je korpus naoružavao paravojne grupe koje su se borile pod njegovom komandom. Pored njega, Karadžić danas izveo još dva svedoka

Odobren Karadžićev zahtev za izdavanje obavezujućeg naloga za svedočenje Edinu Garapliji, bivšem pripadniku bosanske policije koji je u intervjuu sa istražiteljima tužilaštva 2000. godine izjavio da su neki od snajperskih i artiljerijskih incidenata u Sarajevu iscenirani kako bi izgledalo kao da su ih počinili bosanski Srbi

Kada je tokom ispitivanja jednog od svedoka odbrane tužilac predočio dokument u kojem se vidi da su na području opštine Vogošća zatočeni "građani muslimanske etničke pripadnisti", optuženi oštro reagovao navodeći da se ne radi o civilima jer se zna "da građani ratuju u građanskom ratu"

Svedočeći u odbranu Radovana Karadžića, bivši pripadnik VRS koji se tokom rata borio u četi Slavka Aleksića rekao da je njegov komandant, uprkos bradi i dugoj kosi, manje ličio na četničkog vojvodu a više na "Mojsija"

Odobren zahtev Radovana Karadžića da Veće naloži portugalskom diplomati Hoseu Kutiljeru, koji je vodio mirovne pregovore zaraćenih strana u Bosni i Hercegovini, da svedoči u Karadžićevom predmetu

Poslednji ovogodišnji svedok Karadžićeve odbrane – pukovnik Mihajlo Vujasin - tvrdio da su stanovnici sela Ahatovići kod Sarajeva "po svojoj volji" napustili kuće nakon ulaska srpske vojske i da se nisu vratili iako su mogli. Nastavak suđenja 15. januara

Pretresno veće smatra da još uvek nisu ispunjeni uslovi za izdavanje obavezujućeg naloga bivšem komandantu odbrane Srebrenice Naseru Oriću da dođe u Hag i svedoči u odbranu Radovana Karadžića. Odbačen sličan zahtev i u pogledu svedočenja Ranka Mijića, bivšeg šefa kriminalističke policije u Prijedoru

Američki profesor Ronald Hačet tvrdi da se 1994. godine predsedniku Klintonu "svideo" Karadžićev predlog da se BiH podeli na dva entiteta, ali je ideju odbacio Stejt department, da bi se kasnije u Dejtonu došlo do skoro identičnog rešenja. O "unutrašnjoj opsadi Sarajeva", "neutralnoj JNA" i "odbrani srpskih položaja oko grada" svedočio pukovnik Milosav Gagović

Kanadski obaveštajni oficir sa zaštićenim identitetom tvrdio da je "sa razdaljine od tri metra" video fotografiju na kojoj je zabeleženo izbacivanje bombe sa zgrade na tržnicu Markale u februaru 1994. godine i ne vidi ništa čudno u tome što je slika snimljena sa mesta na kojem je poginulo 66 i ranjeno 140 ljudi, a fotograf i njegov aparat ostali neokrznuti. U Karadžićevu odbranu svedočili još po jedan američki i britanski oficir, kao i bivši pripadnik Unprofora zaštićenog identiteta koji je iskaz dao na francuskom

Uz opomenu optuženom, sudije odbacile Karadžićev zahtev za izdavanjem obavezujućeg naloga za svedočenje ambasadora Hola. Veće napominje da takve naloge neće izdavati "olako" niti svakome ko ne želi da sarađuje sa Karadžićem i njegovim pravnim timom

Sarajevski Srbin Ilija Miščević tvrdi da je srpska vojska granatirala Hrasnicu kada je na nju iz tog naselja pucano, ali da "treba biti pošten i reći" da su granate po civilnim zgradama padale "i bez toga", tako da je samo njegov neboder tokom rata pogođen više stotina puta što je rezultiralo pogibijom civila svih nacionalnosti. Logorski čuvar iz Foče "pojma nema" o silovanjima

U jednoj od najoriginalnijih teorija o prvom napadu na pijacu Markale, zaštićeni svedok Karadžićeve odbrane tvrdio da je Unprofor nakon udara došao do podataka da su granatu ispalili mudžahedini pokušavajući da pogode Jevreje koji su baš tada napuštali grad, ali su promašili i pogodili tržnicu. U unakrsnom ispitivanju priznao da nikada nije video mudžahedine u Sarajevu

Bivši sprski vojnik iz Foče i opštinski funkcioner sa Ilidže svedočeći u odbranu Radovana Karadžića tvrdili da su muslimanski civili 1992. godine dobrovoljno napuštali te opštine, a da su im srpske vlasti pomagale obezbeđujući prevoz. Tužilaštvo tvrdi da se "pomoć" svodila na zatočavanja, silovanja, zlostavljanja, ubistva i druge vidove represije

Bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa, koji služi 29-godišnju zatvorsku kaznu zbog kampanje artiljerijskog i snajperskog terora nad Sarajevom, počeo iskaz na suđenju Radovanu Karadžiću. Pre njega, svedočili jedan oficir tog korpusa i lokalni funkcioner sa sarajevske Ilidže

General Dragomir Milošević tvrdi da tvrdi da Sarajevsko-romanijski korpus nikada nije gađao civile u Sarajevu, a za njihovo stradanje okrivljuje drugu stranu, navodeći da je Armija BiH gađala "svoje građane", nekad namerno da bi se okrivili Srbi, a nekad slučajno usled lošeg rukovođenja minobacačima ili u sklopu međusobnih obračuna klanova u gradu

Bivši oficir za vezu Sarajevsko-Romanijskog korpusa VRS Milenko Inđić tvrdi da su Muslimani "organizovali" masakr u Srebrenici time što su provocirali Srbe, koji su na to naseli i poubijali hiljade vojno sposobnih muškaraca

Sarajevski advokat Vasvija Vidović upozorava Radovana Karadžića da bi svedočenje Nasera Orića moglo biti "veoma štetno" i "ozbiljno naškoditi" njegovoj odbrani. Veće izdalo naloge za slobodan prolaz svedoka Karadžićeve odbrane Edina Garapliju i Aleksandra Vasiljevića

Bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa je za vreme drugog napada na sarajevsku tržnicu bio na lečenju u Beogradu, a kaže da su mu po povratku potčinjeni oficiri rekli da tog 28. avgusta 1995. godine nisu gađali grad. Priznaje da je naredio gađanje Sarajeva modifikovanim avio bombama, ali negira da su one bile neprecizne kako tvrdi tužilac

Bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Dragomir Milošević tvrdi da je njegova jedinica artiljerijom gađala samo vojne ciljeve, snajperima isključivo odgovarala na snajpersko delovanje iz grada i sprečavala zločine nad nesrpskim stanovništvom u okolini Sarajeva

U nastojanju da umanji svoju ulogu u komandovanju vojskom bosanskih Srba, bivši predsednik Republike Srpske i vrhovni komandant te vojske Radovan Karadžić sugerisao, a general Dragomir Milošević potvrdio, da je u avgustu 1995. godine bio u sukobu sa komandantom VRS Ratkom Mladićem i da je pokušao da ga smeni, ali da u tome nije uspeo

Svedok Karadžićeve odbrane Tomislav Hršum, bivši načelnik kriminalističke službe na Palama negira da su Muslimani bili diskriminisani ili zlostavljani, kao "neistinite" označava izveštaje u kojima je kritikovan zbog zanemarivanja istraga krivičnih dela nad nesrbima i odbacuje navode Sulejmana Crnčala koji tvrdi da ga je tokom saslušanja tukao

U izjavi timu odbrane Radovana Karadžića, bivši načelnik Službe nacionalne bezbednosti na Ilidži Srđan Šehovac tvrdi da su, osim Hrvata i Muslimana, protiv bosanskih Srba delovali i UNPROFOR, humanitarne organizacije i zapadni mediji

U unakrsnom ispitivanju tužiteljica ukazala na izjave brojnih svedoka na suđenju Karadžiću po kojima je granatiranja Sarajeva od strane bosanskih Srba bilo do te mere neselektivno da nijedna zgrada nije ostala u potpunosti čitava, a general Dragomir Milošević odgovorio da bi u grad bio pretvoren "u prah i pepeo" da je njegov korpus zaista nekontrolisano gađao

Svedok odbrane Radovana Karadžića, bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa smatra da su vlasti i Armija BiH krivi što su hici pripadnika vojske bosanskih Srba nekad "slučajno odleteli" na sarajevske tramvaje. Priznaje, doduše, da su u pojedinim situacijama neki "poremećeni umovi sa srpske strane" možda pucali po civilima u gradu

Američki Srbin Srđa Trifković nastojao da ubedi sudsko veće da optuženi Radovan Karadžić nije bio u kontaktu sa Ratkom Mladićem 13. jula 1995. godine u jeku operacije u Srebrenici, a tužilac ukazivao na njegovu pristrasnost kao bivšeg glasnogovornika rukovodstva bosanskih Srba i "analitičara" opsednutog islamom koji tu veru naziva "psihozom" i zalaže se za deportacije muslimana iz zapadnih zemalja

Optuženi traži da se Fikretu Abdiću izda obavezujući nalog za svedočenje, kako bi njegovim iskazom opovrgao optužbe za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i dokazao da su bosanski Srbi sarađivali sa Muslimanima

Bivši agent bosanske tajne policije Edin Garaplija svjedočio o "šokantnim" podacima do kojih je došao u operaciji "Orao", prilikom ispitivanja bivšeg pripadnika paravojne jedinice "Ševe", Nedžada Herende. U tom ispitivanju Herenda je, navodno, priznao da je 1995. godine lično likvidirao francuskog pripadnika UNPROFOR "kako bi UN za to optužile Srbe", kao i da su "Ševe" odgovorne za pokušaj ubistva Sefera Halilovića 1993. godine

Uprkos sudskom nalogu pod pretnjom kazne, bivši general VRS Radislav Krstić "zbog narušenog psihičkog i fizičkog zdravlja" odbio da da iskaz u dokaznom postupku odbrane bivšeg predsednika RS Radovana Karadžića. Sudsko veće naložilo "dodatne lekarske nalaze" o Krstićevom zdravstvenom stanju

Radovan Karadžić podnio novi zahtjev Pretresnom vijeću da izda obavezujući nalog za svjedočenje Naseru Oriću u dokaznom postupku odbrane, iako je "svjestan rizika" koje bi iskaz bivšeg brigadira Armije BiH mogao imati za njegovu odbranu

Nekadašnji zapovednik policijskih snaga RS koje su učestvovale u Srebreničkoj operaciji trebalo bi, očekuje Karadžić, da potvrdi kako "nije postojao plan da se ubijaju zarobljenici" iz Srebrenice, niti da se Muslimani unište kao etnička i verska grupa, te da ga kao vrhovnog komandanta oružanih snaga RS, nikada nije obavestio o likvidacijama zarobljenih muškaraca

Radovan Karadžić uputio zahtev da se bivšem gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću garantuje da prilikom transfera u Hag za potrebe iskaza na poziv odbrane neće biti uhapšen po optužnici koja je protiv njega zbog granatiranja Dubrovnika podignuta u Hrvatskoj

U nastojanju da u što boljom svetlu predstave situaciju na mestima koja se u optužnici kvalifikuju kao "logori" pod kontrolom bosanskih Srba, svedoci odbrane Radovana Karadžića navodili da se radilo o "sabirnim centrima", "prolaznim stanicama" i "sigurnim kućama" u koje su muslimanski civili dobrovoljno dolazili jer su se kod svojih kuća osećali nesigurno

Iako svedoči na poziv odbrane Radovana Karadžića, bivši pomoćnik ministra policije BiH Vitomir Žepinić rekao da je "idiot što nije uhapsio" optuženog pre izbijanja rata, tvrdio da mu je majka ubijena zbog nesuglasica koje je imao sa paljanskim rukovodstvom i otkrio da se predsednik RS "kockao sa Arkanom" u Beogradu dok su u Sarajevu podizane barikade

Svedok Vitomir Žepinić rekao da su on i Karadžić privatno delili stavove po pitanju očuvanja Jugoslavije, ali da se optuženi kao predsednik SDS zalagao za nekakvu "krnju Jugoslaviju, Jugoslaviju sa velikom Srbijom, malom ili velikom Hrvatskom... i podeljenom Bosnom" i pitao ga zašto BiH u njegovoj viziji nije mogla imati ravnopravan položaj u odnosu na ostale?

Svedok Karadžićeve odbrane Tomislav Savkić tvrdi da je u svojstvu predsednika opštine Milići sredinom jula 1995. godine video "na stotine i hiljade" leševa bosanskih Muslimana u brdima u reonu Konjević Polja, te da mu je rečeno da je većina njih izginula u međusobnom obračunu a jedan deo i prilikom prolaska kroz minsko polje i u sukobu sa srpskom vojskom. Ništa od toga se, međutim, ne navodi u vojnim i policijskim izveštajima bosanskih Srba

Bivši čuvar logora Sušica Momir Deurić tvrdi da nije "ni čuo ni video" zlostavljanja i ubistva muslimanskih civila, pa čak odbacuje navod jednog zatočenika koji smatra da ga je svedok spasio sigurne smrti. Još dva svedoka Karadžićeve odbrane poriču srpske zločine u istočnoj BiH

Optuženi Radovan Karadžić i svedok njegove odbrane – portugalski diplomata Žoze Kutiljero – svako iz svoje perspektive tvrde da je "Lisabonski sporazum" mogao sačuvati mir u BiH, a tužilac podseća da je rukovodstvo bosanskih Srba taj dokument videlo samo kao "početak kraja BiH" i osnov za zauzimanje teritorija koje su smatrali svojim

Bivši predsednik opštine i Kriznog štaba Vlasenice "sumnja" da tužilaštvu "neko dostavlja dokumente po narudžbi kako bi lažne priče dobile verifikaciju". U te "lažne priče" po njemu spada to da su Srbi nasilno preuzeli vlast u opštini i proterivali i zatvarali Muslimane

Osporavajući tvrdnju bivšeg predsednika Vrhovnog vojnog suda Republike Srpske o efikasnosti tamošnjeg vojnog pravosuđa za vreme rata, tužilac ukazao da je britanski "Independent" par dana nakon masakra u Srebrenici o tome podrobno pisao, a da vojni tužioci iz Zvornika - u čijoj su blizini počinjeni zločini - nisu tim povodom ništa preduzeli

Pretresno veće garantuje Božidaru Vučureviću, bivšem gradonačelniku Trebinja, da neće biti uhapšen, pritvoren niti procesuiran po hrvatskoj optužnici za granatiranje Dubrovnika dok bude putovao u Hag da svedoči na poziv Radovana Karadžića

Bivši načelnik Informativne službe Drinskog korpusa Zoran Jovanović tvrdi da je "u novinarskim istragama" utvrdio počinioce zločina nad Srbima u selima oko Vlasenice, a u isto vreme nije došao do podataka o odgovornima za rušenje gradske džamije iako je taj događaj lično snimio kamerom, niti je uspeo da sazna bilo šta o zločinima nad Muslimanima u logoru Sušica koji je tokom rata najmanje jednom posetio

Mada iskaz Fikreta Abdića smatra potencijalno relevantnim, Pretresno već odbacilo zahtev Radovana Karadžića za izdavanje obavezujućeg naloga, ocenjujući da optuženi može da dobije slične informacije od drugih svedoka

Braneći pred Tribunalom Slobodana Miloševića, bivši šef srpske diplomatije Vladislav Jovanović krivicu za granatiranje Sarajeva i etničko čišćenje u BiH svaljivao na rukovodstvo bosanskih Srba, pa je danas bio prinuđen da ranije navode prilagodi potrebama odbrane Radovana Karadžića

Bivši šef srpske i jugoslovenske diplomatije Vladislav Jovanović tvrdi da su mu se 1995. godine izveštaji o međusobnom ubijanju Muslimana u Srebrenici činili "neverovatnim", ali je u međuvremenu, uoči svedočenja u odbranu Radovana Karadžića, došao do informacija koje to čini "manje neverovatnim" tako da više nije ubeđen u isključivu odgovornost bosanskih Srba

"Oduševljen" informacijama iz medija da je Milorad Dodik voljan da svjedoči u njegovu odbranu Radovan Karadžić uputio premijeru Republike Srpske i zvaničnu "pozivnicu", zakazujući mu sastanak 8. aprila ove godine u zgradi Haškog tribunala

Svedočeći u odbranu Radovana Karadžića, bivši crnogorski predsednik i savezni premijer Momir Bulatović tvrdi da niko nikog nije proterivao tokom rata u BiH već da se radilo o "redovnim" pokretima koji se dešavaju na svakih 50 godina zahvaljujući "kolektivnom mentalitetu stanovništva" i odluci da u ratu svako ide na teritoriju pod kontrolom svog naroda

Mada je u ranijim izjavama i sam tvrdio da bosanski Srbi čine zločine, bivši crnogorski predsednik i savezni premijer Momir Bulatović braneći Radovana Karadžića pokušao da relativizuje svoje ranije stavove navodeći da se nije radilo o sistematskom planu za etničko čišćenje već o "vremenu ludaka", odnosno paravojnih formacija koje nije bilo moguće staviti u zakonski okvir

Svedoci odbrane Radovana Karadžića tvrde da na teritoriji pod kontrolom bosanskih Srba, u ovom slučaju u opštini Hadžići, nije bilo logora a u zatvorima su držani samo počinioci krivičnih dela. Svedok Mladen Tolj, međutim, priznaje da "u ratnim uslovima, nije bilo razlike između prihvatnog centra i zatvora"

Bivši najviši obaveštajac JNA general Aleksandar Vasiljević tvrdio da je vojska bila neutralna, ali da je ušla u sukob sa hrvatskom i muslimanskom stranom u BiH jer su je njihove "paravojne jedinice napadale", a štitila Srbe koji su je podržavali i nisu želeli da žive u "banana državicama"

Pretresno vijeće odbacilo zahtjev Radovana Karadžića da se Međunarodnoj komisiji za nestale osobe (ICMP) izda obavezujući nalog da odbrani obezbijedi pristup DNK uzorcima srebreničkih žrtava i u onim slučajevima kada su porodice uskratile svoju saglasnost

Mada je bio zaposlen u vojnom odseku udaljenom 300 metara od zloglasnog logora "Luka" u Brčkom, svedok Karadžićeve odbrane tvrdi da je za zločine u logoru "čuo ali ništa zvanično nije znao", baš kao što je "čuo a nije znao" da se specijalci kapetana Dragana obučavaju u gradu više meseci pred početak rata. Za druge paravojne jedinice je, opet, "znao ali sa njima nije imao ništa"

Milivoje Kićanović iz Bijeljine na suđenju Radovanu Karadžiću tvrdi da su Muslimani sami odlučili da napuste grad, uz pomoć lokalnih Srba koji smatraju da im za to treba dati Nobelovu nagradu. Potpukovnik VRS Desimir Šarenac, pak, kaže da su se Sarajlije - što namjerno što nehotično - same granatirale

Desimir Šarenac, svjedok odbrane Radovana Karadžića, je i u nastavku unakrsnog ispitivanja tvrdio da VRS nije odgovorna za masakre sarajevskih civila u redovima za hljeb i vodu. Da bi pogodila neki tako uzak prostor, po svjedoku, granatu je morala "ili ptica donijeti" ili je morala biti laserski navođena

Svedok Karadžićeve odbrane, bivši zamenik šefa vlaseničke policije, tvrdi da nije znao za planove o pogubljenjima zatočenih Srebeničana u julu 1995. godine, kao i da mu je zamenik ministra policije rekao da policija treba da "obezbedi komunikacije za transport zarobljenika i da se ne meša"

Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću svjedočili su ratni zamjenik načelnika Centra za nacionalnu bezbjednost u Lukavici Tomislav Puhalac i bivši pomoćnik ministra pravosuđa Slobodan Avlijaš koji je 1992. po instrukcijama Ministarstva pravde i predsjednika Karadžića provjeravao "glasine" o logorima i užasnom tretmanu zatočenika širom BiH

Pošto je bivsi Mladićev pomoćnik odbio da svedoči u njegovu odbranu, Karadžić podneo zahtev da mu Pretresno veće izda obavezujući nalog da se pojavi pred sudom kao svedok odbrane

Radovan Karadžić ispitao svog 101. svedoka Momčila Ćeklića koji je dao iskaz o dogadjajima u opštini Ilidža kao i braću "po ocu i majci" Branimira i Aleksandra Tešića koji su rat proveli na pozicijama u bratunačkoj policiji i Sekretarijatu za narodnu odbranu a u izjavi su naveli šta sve nisu videli u Bratuncu u julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice

Svedok Karadžićeve odbrane Aleksandar Tešić negira da je znao ono što su, po tužiocu, "znale i domaćice" iz Bratunca i s druge strane Drine: da je 13. jula 1995. godine u gradu ubijen veliki broj zarobljenih Muslimana. Uprkos ubistvima na gradskom stadionu i u osnovnoj školi 1992. godine, Tešić nije smatrao da dolazi "novi talas ubijanja". U suprotnom bi, kaže, "svakako bio zabrinut"

Stevo Pašalić, vještak odbrane Radovana Karadžića, osporava demografske nalaze tužilaštva tvrdeći da su oni previše "pojednostavljeni" i da daju "krivu istorijsku sliku" i "pogrešnu statistiku" o kretanju stanovništva u BiH

Svedok Karadžićeve odbrane smatra da je masovno ubistvo u skladištu u Kravici izazvano pobunom zatvorenih muslimanskih muškaraca zarobljenih nakon pada Srebrenice

Radovan Karadžić traži da mu se objelodane procjene psihološkog stanja Milana Babića kako bi dokazao da je patio od "poremećaja ličnosti" i osporio kredibilnost iskaza bivšeg lidera krajinskih Srba, čiji su dijelovi usvojeni u dokaze u njegovom predmetu

Hirurg Veljko Marić tvrdi da su u fočanskoj bolnici svi pacijenti tretirani jednako bez obzira na "religiju, etničku pripadnost ili boju kože". Ljekari i drugo osoblje muslimanske nacionalnosti su, tvrdi, napustili fočansku bolnicu "dobrovoljno". Nije mu poznato da su neke od muslimanskih kolega zatvoreni u KP Domu, držani u ćelijama bez grijanja, gladovali i umirali od bolesti i premlaćivanja

Bivši funkcioner iz Bijeljine Svetozar Mihajlović tvrdi da je predsednik Republike Srpske bio izmanipulisan i da se u u jesen 1995. godine neplanirano sreo Željka Ražnatovića, a tužiteljica ukazala da je Karadžić tom prilikom hvalio Arkana i dodelio mu unapred pripremljena priznanja. Ranije jutros svedočio i bivši predsednik bijeljinske opštine Cvijetin Simić

Veće sudije Kvona odobrilo zahtev Radovana Karadžića za izdavanjem obavezujućeg naloga Slavku Puhaliću, bivšem pomoćniku komandanta logora Trnopolje. Karadžić nastoji da dokaže da nadležni u Trnoplju nisu podržavali udruženi zločinački poduhvat čiji je cilj bilo proterivanje bosanskih Muslimana

Svjedok odbrane Mirko Šošić tvrdio da je u avgustu 1992. bio prisiljen da ode iz Sarajeva i da su ljekari srpske nacionalnosti "nestajali, zatvarani i ranjavani" dok su neki bili čak i "žrtve atentata"…Objašnjavajući relevantnost Šošićevog iskaza Karadžić se pozvao na svoj "osjećaj za pravdu" rekavši da želi da upotpuni sliku onoga što se dešavalo u Sarajevu

Svedok Karadžićeve odbrane rekao da je Željko Ražnatović Arkan bio "fatamorgana" i za Muslimane i za Srbe u Bijeljini, kao i da je zajedno sa Mauzerovim dobrovoljcima učestvovao u oslobađanju grada, a "arkanovce" je prepoznao na fotografijama pored leševa ubijenih civila. Drugi današnji svedok o bijeljinskim događajima Arkana "ne smatra bitnim", pa ga u izjavi timu odbrane nije ni pomenuo

Pretresno veće će se "in camera" - to jest samo, bez tužioca, optuženog i javnosti - upoznati sa medicinskom dokumentacijom o psihičkom stanju Milana Babića pre nego što je u martu 2006. godine izvršio samoubistvo u pritvoru Tribunala, kako bi utvrdilo "da li u njoj ima informacija koje mogu biti relevantne za optuženog" Radovana Karadžića

Rasprava o žalbi tužilaštva na "međupresudu" kojom je Radovan Karadžić oslobođen optužbi za genocid u bosanskohercegovačkim opštinama zakazana za 17. april

Svedok odbrane Radovana Karadžića nastojao da pobije nalaze komisije vlade RS o ubistvima više hiljada srebreničkih Muslimana u julu 1995. godine, navodeći da istina nije utvrđena, ali zauzvrat nije ni izdaleka ponudio informacije o stvarnim događajima u Srebrenici

Bivši gradonačelnik Trebinja je ponosan na svoju ulogu u opštini koju su početkom 1993. godine napustili skoro svi Muslimani – po njegovim tvrdnjama samovoljno i iz "fanatizma", a po njihovim zbog pretnji i zlostavljanja srpskih vlasti. Kako je Karadžićev svedok "anticipirao" navodnu izjavu bosanskih Hrvata da će izgraditi "lepši i stariji" Stari most u Mostaru, pa im je dve ranije "uzvratio" identičnom izjavom o Dubrovniku

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio Vujadin Stević zvani Dragan koji priznaje da je u maju 1992. godine učestvovao u hapšenju dvadesetak Muslimana u Glogovi, kod Bratunca ali poriče da je imao bila šta sa njihovom egzekucijom. Jedan od preživjelih Mušan Talović u dokaznom postupku tužilaštva svjedočio da je Stević putem radija od svog nadređenog Najdana Mladenovića tražio uputstvo "šta da radi sa 23 balija"

Svedočenjem Dragomira Obradovića, bivšeg komandira policijske stanice u Sokocu, Karadžić nastoji da ojača poznate teze o zaštitničkoj ulozi srpske policije, dobrovoljnom iseljavanju muslimanskog stanovništva i sopstvenim mirovnim naporima

Bivši predsednik izvršnog odbora bratunačke opštine sugerisao da Radovan Karadžić zbog otežanih komunikacija nije znao šta se dešava u tom gradu, a tužiteljica predočila dokumente iz kojih se vidi da je u junu 1992. godine optuženom u jednoj prilici rečeno da je u opštini ostalo "dvoje Muslimana", a u drugoj da ih uopšte nema i da je Bratunac "slobodan"

Iako je bio uključen u operacije VRS u Srebrenici kao pripadnik elitne čete PJP, svjedok Karadžićeve odbrane Dušan Mićić se ne sjeća ničeg relevantnog iz tog perioda. Osim što je 12. jula "obezbjeđivao" Srebreničane svjedok je spavao, organizovao je sahranu poginulog kolege ili, jednostavno, ima rupu u sjećanju

Tokom iskaza Dobrislava Planojevića, bivšeg pomoćnika ministra policije bosanskih Srba, tužiteljica ukazala na dokaze po kojima je zbog krađe "golfova" iz sarajevske fabrike TAS sprovedena istraga kakva na području pod kontrolom vlasti optuženog Radovana Karadžića "nikad nije viđena" u slučajevima ratnih zločina nad nesrpskim civilima

Nekadašnji funkcioner SDS Trifko Komad odricao autentičnost presretnutih razgovora u kojima Karadžić uz psovke preti neposlušnim članovima partije, navodeći da optuženog poznaje kao "visokog intelektualca i moralnog čoveka" koji se nije služio "vulgarnostima", a kada mu je predočen video zapis Karadžićevog psovanja pred kamerama, rekao da se radi o "šali". Počeo iskaz aktuelnog gradonačelnika Sokoca Milovana Bjelice

General Radivoje Miletić odbio da svedoči na poziv Karadžićeve odbrane bez izdavanja obavezujućeg naloga. Kao razlog navodi da je u toku postupak po njegovoj žalbi na presudu kojom je osuđen na 17 godina zatvora. Miletićevim svedočenjem Karadžić namerava da pobija optužbe za genocid, prisilno premeštanje, deportacije i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995.

Uprkos dokazima optužbe o nasilju nad Muslimanima u Sokocu, gradonačelnik te opštine Milovan Bjelica tvrdi da su oni tokom rata otišli "dobrovoljno" u sklopu "prirodnog procesa" i dodaje da je Dejtonskim sporazumom ozvaničen stav koji je on promovisao a koji glasi da narodi u BiH ne mogu živeti zajedno već samo "jedni pored drugih"

Gojko Čekić, nekadašnji komandant logora Batković, tvrdi da zatočenike u tom objektu niko nije tukao, niti prisiljavao da rade, nose municiju i kopaju rovove a odnosi zarobljenih i stražara su bili toliko dobri da su se među nekima od njih "procvetala prijateljstva". Mladići mlađi od 18 godina su, po svedoku, dovedeni greškom koja je odmah ispravljena

Radovan Karadžić traži od Pretresnog veća izdavanje obavezujućeg naloga za svedočenje još jednog osuđenog generala VRS koji odbija da svedoči u odbranu svog bivšeg vrhovnog komandanta

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio Slavko Kralj, bivši oficir za vezu Glavnog štaba VRS. U prijateljskom razgovoru, "gospodin Kralj" i "gospodin predsjednik" se složili da je za humanitarnu krizu Srebrenici i Žepi kriva muslimanska, a ne srpska strana. Nakon što je u dodatnom ispitivanju upozoren zbog postavljanja sugestivnih pitanja Karadžić je sa optuženičke klupe poručio da će "do sljedećeg rata" naučiti kako se ispituju svjedoci

Pretresno vijeće odbacilo zahtjev Radovana Karadžića za izdavanje obavezujućeg naloga bivšem komandantu Armije BiH u Srebrenici, Naseru Oriću, da svjedoči u dokaznom postupku odbrane. Iako su teme o kojima je Karadžić želio da ispituje Orića relevantne za predmet sudije ocjenjuju da informacije koje bi Karadžić mogao dobiti ovog svjedoka nisu od "ključne ili značajne važnosti" za odbranu optuženog

Na suđenju Radovanu Karadžiću bivši predsednik Izvršnog odbora u Foči negira ulogu Kriznog štaba u zločinima počinjenim u toj opštini. Tvrdi da su za zločine odgovorni "patološka lica i kabadahije" koje je bilo nemoguće kontrolisati

Bivši direktor Elektroprivrede RS Milorad Skoko ne odustaje od teze da je Sarajevo tokom rata imalo dovoljno struje za "osnovne kućanske potrebe", a ratni upravnik zatvora "Kula" Soniboj Škiljević uslove na tom mestu opisao kao sasvim zadovoljavajuće i negirao da su u njemu zatočavani civili. U odbranu Radovana Karadžića sutra svedoči Milorad Dodik

Svjedočeći u odbranu Radovana Karadžića predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je za rat i sve loše što se dogodilo u BiH optužio Aliju Izetbegovića, Visokog predstavnika međunarodne zajednice i Tužilaštvo Tribunala. SDS s Karadžićem na čelu zalagala se za mir i kompromisna rješenja

Bivši upravnik zatvora "Kula" Soniboj Škiljević tvrdi da je u toj ustanovi Muslimanima tokom rata spremana hrana bez svinjskog mesta i isključivo na ulju, ali u isto vreme tvrdi da su se zatočenici opijali kada su upućivani na prinudni rad. Bivši premijer RS Dušan Kozić odriče veze Karadžićeve civilne vlasti sa Mladićevom vojskom

Beogradski profesor prava Kosta Čavoški podržao tezu odbrane da je za rat u BiH odgovoran Alija Izetbegović i navodi da su Srbi uoči sukoba organizovali krizne štabove jer su bili "dalekovidi", a ne zato što su planirali da silom zauzmu teritorije koje su smatrali svojim. Priznaje da je Karadžiću dok je bio u bekstvu slao pisma i časopis "Hrišćanska misao", iako su odgovori begunca bili "retki i okasneli"

Argumentima koje je koristio u svom predmetu general Stanislav Galić - osuđen u Tribunalu na kaznu doživotnog zatvora - brani sada Radovana Karadžića. Tvrdi, naime, da je vojska bosanskih Srba samo odgovarala na napade iz grada i tom prilikom strogo pazila da ne pretera i ne ugrozi civile

General VRS Stanislav Galić tvrdi da je "neprijatelj" redovno gađao sopstvene borbene položaje ali i civilne ciljeve u gradu sa namerom da se Srbi optuže da "prave pakao u Sarajevu", a da bi takvu sliku pojačali, koristili su, kaže, "obdukcije svojih patologa"... misleći očito na uviđaje krim-tehničara

Bivši predsednik bratunačke opštine Ljubisav Simić prvo potvrdio da je Miroslav Deronjić obavestio Karadžića o "događajima u Kravici" gde je 13. jula '95. ubijeno oko hiljadu zarobljenika, da bi se nekoliko minuta kasnije korigovao i rekao da je Deronjić kao poverenik za civilna pitanja obaveštavao "one gore", ne navodeći njihova imena

Po tužiocu, postoje brojni dokazi da je Karadžić odgovoran za genocid u opštinama i da je zajedno sa drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata dijelio genocidnu namjeru, što je ilustrovao primjerom zamišljenog prijedorskog pekara. Karadžićev pravni savjetnik Piter Robinson dugogodišnje napore tužilaštva da dokaže da je u opštinama počinjen genocid upoređuje sa neuspješnim nastojanjem netalentovanog đaka da se upiše Harvard...

Odbačen zahtev bivšeg specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN da mu se zbog generalnog nezadovoljstva medijskim izveštavanjem omogući svedočenje na sednici zatvorenoj za javnost na suđenju Radovanu Karadžiću

Nakon što mu je nekoliko generala VRS otkazalo poslušnost i odbilo da svjedoči u njegovu odbranu, Radovan Karadžić dobio "korpu" i od Ratka Mladića, pa od Pretresnog vijeća traži da bivšem komandantu Glavnog štaba izda obavezujući nalog za svjedočenje u dokaznom postupku odbrane

Mada je u presudi kojom je osuđen na doživotni zatvor zaključeno van razumne sumnje da je granata koja je 5. februara 1994. na sarajevskoj tržnici Markale ubila 66 a ranila više od 140 ljudi ispaljena sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa, general Stanislav Galić u iskazu na poziv Karadžićeve odbrane negira odgovornost i ukazuje da je u tom zaključku "nešto nenormalno"

Bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić, svedočeći u odbranu Karadžića, negirao odgovornost njemu podređenih vojnika za snajperske napade na sarajevske civile, ali je u jednom trenutku "popustio" i priznao da bi, sa sadašnjim saznanjima, deo tih incidenata "zasigurno drugačije tretirao". U prilog nevinosti Karadžićeve i Mladićeve vojske, svedok navodi činjenicu da je u Sarajevu od svih poginulih bilo "samo 36 odsto civila"

Iako je optuženi Radovan Karadžić ukazivao na "nesklad" između civilne i vojne vlasti, general Stanislav Galić rekao da je on kao komandant korpusa morao da sluša i predsednika koji je "kroz direktive" planirao borbena dejstva i Ratka Mladića čiji je Glavni štab direktive sprovodio u delo

Pretresno vijeće izdalo obavezujući nalog generalu Milenku Živanoviću da svjedoči u dokaznom postupku odbrane Radovana Karadžića 8. maja ove godine. Ukoliko se bivši komandant Drinskog korpusa VRS povinuje tom nalogu biće to njegovo prvo svjedočenje pred Tribunalom

Nakon 18 godina Jasuši Akaši i Radovan Karadžić ponovo su se sastali, ali ovog puta u sudnici Tribunala – Karadžić na optuženičkoj, a Akaši na klupi za svjedoke. Bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN je na pitanja nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske odgovarao oprezno i vrlo diplomatski

Bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara Jasuši Akaši u unakrsnom ispitivanju se požalio da je svojevremeno kritikovan za "neprimjerenu ljubaznost i kurtoaznost" prema Radovanu Karadžiću. Pokušavao je, kaže, "da održi odnos povjerenja sa svim stranama", ali je ubrzo spoznao Karadžićevu vještinu "nonšalantnog izvrtanja istine"

General Stanislav Galić nastoji da ubedi veće u predmetu Radovana Karadžića da je većina civilnih žrtava u Sarajevu "kolateralna šteta" nastala tokom legitimnih vojnih napada, zaklanjajući se iza tvrdnje da ni on niti bilo koji njegov oficir nikada nije izdao pisano naređenje za napad na civile i pozvao tužiteljicu da mu pokaže "koja je budala" napisala tako nešto

Tvrdnje generala Stanislava Galića o tome da je njegov korpus na Sarajevo pucao isključivo u samoodbrani tužiteljica Edžerton pobijala njegovim naređenjima da se gađaju stambene četvrti i video zapisom o granatiranju groblja za vreme sahrane dvoje dece koja su prethodno stradala u snajperskom napadu. Svedok tvrdi da je snimak "izrežiran" i da "nema veze sa životom"

Na početku iskaza u odbranu Radovana Karadžića, bivši predsednik RSK Milan Martić osporavao kredibilitet svog prethodnika na tom položaju Milana Babića navodeći da je svakome ko je bio u kontaktu sa njim bilo jasno da pati od "paranoje i narcisoidnosti". U isto vreme optuženog je ocenio kao "izuzetno tolerantnog čoveka koji ne oseća mržnju prema Muslimanima i Hrvatima"

Mada su iz različitih razloga odbili da svedoče u odbranu svog bivšeg vrhovnog komandanta Radovana Karadžića, osuđeni generali Tolimir, Miletić i Beara će ipak morati da se pojave u sudnici, pošto im je veće izdalo obavezujuće naloge. Ako i pored toga odbiju da svedoče, kao što je to učinio general Radislav Krstić, preti im optužba za nepoštovanje suda

Nakon uvida u psihološku i psihijatrijsku dokumentaciju, Pretresno veće je zaključilo da nema indicija da je Milan Babić patio od poremećaja ličnosti koji bi mogli dovesti u pitanje njegov kredibilitet kao svedoka. Tako je propao zajednički pokušaj Radovana Karadžića i Milana Martića da diskredituju Babića i njegove iskaze sa ranijih suđenja

Uz pomoć Zorice Subotić, balističkog eksperta iz Beograda, Radovan Karadžić nastoji da dokaže da meta artiljerije VRS nisu bile Sarajlije već komande, štabovi, skladišta, trafo-stanice, fabrike i drugi objekti Armije BiH. Istrage lokalnih timova, po njenom mišljenju, daju "pogrešan odraz u ogledalu" sarajevskih artiljerijskih incidenata iz optužnice

Balistički ekspert odbrane Zorica Subotić na suđenju Radovanu Karadžiću tvrdi da je incident na Markalama iz februara 1994. godine izazvan statičkim eksplozivom, dok je u slučaju drugog masakra iz avgusta 1995. godine, moguće sve... samo ne ono što tvrdi tužilac

Tužilaštvo osporava stručnost i metodologiju Zorice Subotić, balističkog eksperta odbrane Radovana Karadžića. Na sugestiju tužiteljice da je prilikom analize artiljerijskih incidenata u Sarajevu zanemarila brojne dokaze i da svojim izveštajem navodi na pogrešne zaključke, Subotić odgovorila da je da uvrijeđena "i stručno i lično"

Bivši prevodilac vojnih posmatrača UN u Srebrenici Petar Uščumlić tvrdi da uoči sastanka u hotelu "Fontana" 12. jula 1995. godine nije čuo da neko govori da će muškarci iz Potočara biti odvojeni od žena i dece i biti pobijeni, što Radovan Karadžić koristi za pobijanje tvrdnji Momira Nikolića da mu je upravo to tada rekao bezbednjak Drinskog korpusa Vujadin Popović

Tužilac Fergal Gejnor u nastavku unakrsnog ispitivanja suočio balističkog eksperta Karadžićeve odbrane sa "daleko vjerovatnijim scenarijem" prvog incidenta na Markalama – da je minobacačka granata ispaljena sa položaja vojske bosanskih Srba na pijacu punu ljudi i tom prilikom ubila 66 i ranila 140 ljudi. Ona je, međutim, ostala pri tvrdnji da se radilo o "dobro planiranoj sabotaži" neimenovanih počinioca

Pravni savjetnik Radovana Karadžića u završnici iskaza eksperta za balistiku Zorice Subotić pojasnio da je teza odbrane "da se ne može van razumne sumnje ustanoviti koja strana je ispalila minobacački projektil koji je pogodila Markale 28. avgusta 1995. godine"

Iako je nakon pada Srebrenice bio na mestima gde su Muslimani zatočavani, zlostavljani i ubijani, bivši opštinski funkcioner iz Skelana Dane Katanić kaže da zločine niti je video niti za njih čuo, kao i da o egzekucijama Srebreničana nije bilo reči na sastancima sa optuženim Radovanom Karadžićem

Bivši načelnik za obaveštajne poslove u Drinskom korpusu Svetozar Kosorić tvrdi da je za pogubljenja u Srebrenici čuo nekoliko meseci kasnije i to iz medija, ne poričući tužiočevu ironičnu sugestiju da je sedeo u "balonu od sapunice" do kojeg vesti o zločinima nisu dopirale. Počeo iskaz bivšeg premijera RS, Vladimira Lukića

Bivši premijer vlade bosanskih Srba Vladimir Lukić, svedočeći u odbranu Radovana Karadžića, tvrdio da je vlast vodila računa o izbeglicama svih nacionalnosti, a optužba toj tezi suprotstavila ratna izlaganja srpskih funkcionera u kojima se poziva na zabranu povratka Hrvata i Muslimana i traži naseljavanje srpskih izbeglica u njihove domove radi stvaranja "nove demografske slike"

Osporavajući tvrdnje optužbe da su za snajperske napade na sarajevske civile krivi pripadnici vojske bosanskih Srba, veštak za balistiku Mile Poparić tvrdio da se sa njihovih položaja u mnogim slučajevima nisu mogla videti mesta udara jer su bila zaklonjena zgradama, rastinjem, pa i maglom... ali su u nekim slučajevima bili na vidiku Armije BiH

Na početku današnjeg unakrsnog ispitivanja ekspert za balistiku odbrane Radovana Karadžića rekao da se ne slaže sa ocenama da je celo Sarajevo bilo legitimni vojni cilj, već samo oni njegovi delovi u kojima je bilo vojske i iz kojih se pucalo. Sutra iskaz Nenada Kecmanovića

Budući da je u iskazu u odbranu Radovana Karadžića isticao zločine nad Srbima a relativizovao stradanje Muslimana, nekadašnjem b-h političaru Nenadu Kecmanoviću u unakrsnom ispitivanju predočen intervju iz avgusta 1992. godine u kojem je rekao da su muslimanski civili do tada "najviše propatili". Kecmanović odgovorio da je kada je to rekao bio "žrtva propagande"

Optužba dokazuje da su nalazi Karadžićevog veštaka za balistiku Mileta Poparića zasnovani na pogrešnim premisama, netransparentnim izvorima i da im nedostaju relevantne informacije, zbog čega nije uspeo da pobije tvrdnje o odgovornosti vojske bosanskih Srba za snajperske napade na civile u Sarajevu

Poslednjeg dana svedočenja veštaka odbrane za balistiku Mileta Poparića, tužiteljica osporavala njegove zaključke po kojima je na sarajevske tramvaje pucala Armija BiH a ne vojska bosanskih Srba. Počeo iskaz bivšeg opštinskog funkcionera iz Zvornika koji svedoči pod pseudonimom KW-137

Bivši funkcioner iz Zvornika koji je na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske svjedočio pod pseudonimom KW-317 rekao da je Radovan Karadžić s tugom i razočarenjem primio vijesti zbog iseljavanja Muslimana iz Kozluka… Prilikom jednog susreta s njim "osjetio je", kaže, da je Karadžiću bilo "teško gdje god se neko iseljava"

Svedočeći u odbranu Radovana Karadžića, haški osuđenik Ljubomir Borovčanin odgovornost za masakr nad više od hiljadu zarobljenika u Kravici prebacivao na "stalnu posadu" poljoprivrednog dobra na kojem se zločin dogodio, odnosno na, kako je tužilac formulisao, lokalne "berače voća i zemljoradnike". Prihvatio je, mada ne i priznao, svoj deo krivice i trudio se da na sve načine amnestira Karadžića

Drugog dana svedočenja u odbranu Radovana Karadžića, komandant policije u srebreničkoj operaciji Ljubomir Borovčanin prvo tvrdio da je znao samo za ubistvo 20 do 30 zarobljenih Muslimana u Kravici, a potom priznao da je nakon 20 dana čuo "glasine" da je usledio i "drugi talas ubijanja" u kojem su, po optužbi, njemu podređeni policajci ubili više od hiljadu zarobljenika. Misli da "nigde ne piše" da je za masakr morao znati i predsednik Karadžić

Karadžićev svedok odbrane Goran Mačar tvrdi da nalozi vrha policije bosanskih Srba, kojima se insistira na istraživanju ratnih zločina počinjenih nad Srbima, nisu bili diskriminatorni već se radilo o prikupljanju informacija s ciljem osporavanja antisrpske medijske propagande

Svedočeći u Karadžićevu odbranu, lider srpskih radikala Vojislav Šešelj rekao da je uoči rata podržavao politiku Srpske demokratske stranke i naveo da i danas važi njegova pretnja "muslimanskim fundamentalistima" da mogu "da pakuju kofere" i napuste Bosnu ako ne žele da budu "lojalni građani Srbije"

Braneći Karadžića, Vojislav Šešelj napadao "ludu ženu" Biljanu Plavšić, "četničkog vojvodu" Tomislava Nikolića i "četničkog dobrovoljca" Aleksandra Vučića, a pohvalno se izrazio o tribunalovim presudama Stanišiću, Simatoviću i Perišiću. Nakon njega, francuski istoričar Iv Bataj tvrdio da srebreničkog masakra nije bilo jer je sredinom jula 1995. godine bio kod Karadžića, čija "opuštenost" nije nagoveštavala da se zločini dešavaju

Svedoci odbrane bivšeg predsednika Republike Srpske nastoje da opovrgnu ili makar relativizuju srebrenički masakr, zatim tvrde da optuženi nije znao za ubistva muslimanskih muškaraca i dečaka i, konačno, odgovornost, za svaki slučaj, prebacuju na generala Mladića, komandanta "vojne klike" koja je "radila samostalno" i koristila Karadžića kao "pokriće i paravan"

Svedok odbrane Gordan Milinić, bivši Karadžićev savetnik za bezbednost a danas "ministar savetnik" i "diplomata od karijere" koji Bosnu i Hercegovinu predstavlja u svetu, negira genocid i ruga se srebreničkim žrtvama, a odgovornost za sve loše učinjeno u ratu prebacuje na "vojnu huntu" generala Mladića

Bivši direktor fabrike "Ciglana" Neđo Nikolić na suđenju Radovanu Karadžiću tvrdio da 13. jula 1995. godine u Bratuncu nije vidio nijedan autobus sa zarobljenicima, niti je čuo pucnjavu iz škole ili sa stadiona… Iako nije ništa vidio ni čuo u izjavi Karadžićevoj odbrani je naveo da je siguran da su ubijanja zarobljenika iz Srebrenice bila "stihijska", a ne "planska"

Jovan Ivanović iz Zvornika kaže da je Karadžić "učinio sve što je mogao da se očuva mir u BiH". On je "humanista i dobar čovjek" koji "nije imao iskrenih sagovornika" o rješenju krize u BiH. Karadžić i Krajišnik su se zalagali za razdvajanje naroda, priznaje svjedok, ali nakon što su shvatili da je cilj Muslimana "džihad" što je, po njemu, postalo jasno nakon izglasavanja suvereniteta BiH u oktobru 1991. godine

Bivši načelnik zvorničke policije Marinko Vasilić tvrdi da su se svi u gradu plašili paravojnih jedinica i da se o njihovim zločinima "samo šaputalo", pa su informacije kasno stigle do njega a još kasnije do Karadžića. Optužba to negira dokazujući da su svi sve znali ali nisu ništa preduzeli da zaštite zvorničke Muslimane

Svedočeći u odbranu Radovana Karadžića, bivši ministar odbrane bosanskih Srba Bogdan Subotić tvrdio da političko rukovodstvo nije imalo kontrolu nad "tvrdoglavim i uskogrudim" Ratkom Mladićem i njegovom vojskom, mada je Karadžić navodno uspeo da spreči Mladića da zauzme Sarajevo, ali ne i da ga obuzda u Srebrenici... koja je, doduše, "više od 50 odsto prevara"

Nakon što je prošle sedmice ambasador Gordan Milinić svedočio u njegovu odbranu, optuženi Karadžić mu sada uzvraća uslugu i upozorava ministra spoljnih poslova i Predsedništvo BiH da će odgovarati za nepoštovanje suda – uz ukazivanje na maksimalnu kaznu od 7 godina zatvora i/ili 100.000 eura – ukoliko udovolje protestima udruženja žrtava koje smatraju da ambasador, zbog poricanja genocida i ruganja srebreničkim žrtvama – nije dostojan da u svetu predstavlja Bosnu i Hercegovinu

General Bogdan Subotić tvrdi da je Karadžić prevaren kada mu je u Mladićevom Glavnom štabu na potpis podmetnuta Direktiva 7 kojom se naređuju napadi na civile u Srebrenici i Žepi 1995. godine, kao i pre toga kada je na predlog vojnih i policijskih zvaničnika nakon masakra na Korićanskim stijenama odlikovao šefa prijedorske policije Simu Drljaču

Bivši ministar odbrane RS Bogdan Subotić tvrdi da su Karadžić i Mladić tokom rata bili suprotstavljeni jedan drugom i da nikako nisu mogli biti učesnici istog udruženog zločinačkog poduhvata koji, uostalom, smatra "izmišljenom" kategorijom. Počeo iskaz obaveštajca Petra Salapure koji treba da objasni da li je vrhovni komandant znao ono "što su svi znali", odnosno za masovne egzekucije Srebreničana u julu 1995. godine

Drugi najviši obaveštajni oficir vojske bosanskih Srba, Petar Salapura, na suđenu Karadžiću ponovio da je ostao "neobavešten" o masakru u Srebrenici, navodeći da su oficiri Glavnog štaba pred njim o tome "šutili" jer su se "zgražavali" nad saznanjem o broju streljanih, a i sam je, kaže, kada je za to naknadno saznao smatrao nemogućim zločin koji je "ipak je bio moguć"

U iskazu na suđenju Karadžiću, bivši član srpskog Kriznog štaba opštine Zvornik Čedomir Zelenović kaže da su lokalne vlasti podržavale Željka Ražnatovića Arkana "kao silu koja će odozgo da prisili sve na mirno rešenje stvari", ali ukazuje da su paravojne grupe ubrzo po zauzimanju grada uvele "vladavinu terora" kojoj navodno niko nije mogao da se suprotstavi

Optužba u predmetu Radovanu Karadžiću tvrdi da je bivši predsednik Kriznog štaba u Zvorniku "naknadno izmislio" da ga je "strah" sprečavao da se detaljnije raspita kome isplaćuje nadoknade kada je u proleće 1992. godine lokalna vlast finansirala paravojne grupe. To je, tvrdi optužba, smišljeno s ciljem "distanciranja od delovanja paravojnih grupa"

Bivši predsednik Republike Srpske nastavlja da se ograđuje od nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba VRS preko iskaza ratnog ministra odbrane Milana Ninkovića koji je njihov odnos opisao kao "nepodnošljiv", mada je priznao da su civilne vlasti pomogle vojsci u prevozu srebreničkih civila u leto 1995. godine

General Milenko Karišik spremno prihvatio tužiočevu sugestiju da je "sjajan profesionalac" i "najbolji od najboljih" policajaca Republike Srpske, da bi ubrzo potom morao da objašnjava kako je moguće da nije znao šta se u julu 1995. godine dešavalo sa srebreničkim muškarcima, iako je uredno izveštavan o njihovom zarobljavanju. Pre njega, u Karadžićevu odbranu svedočio pukovnik Mirko Trivić o efektima Direktive 7 sa potpisom optuženog

Bivši predsednik bosanskih Srba smatra da je Mehanizam za međunarodne sudove nelegalno formiran i da kao takav ne može biti nadležan za eventualni žalbeni postupak u njegovom predmetu zbog čega bi, smatra, najcelishodnije bilo – ukinuti optužnicu i obustaviti suđenje

Da bi objasnio kako mu je pošlo za rukom da kao načelnik Resora javne bezbednosti ne sazna ništa o srebreničkom masakru, policijski general Milenko Karišik tvrdio da je MUP u napadu na Srebrenicu bio "minorna snaga" i odgovornost prebacivao na vojsku. Karadžićev bivši savetnik Jovan Zametica odbio da svedoči na poziv odbrane, preti mu obavezujući nalog

Policajac iz Srebrenice, svedok odbrane Radovana Karadžića, poriče da je 13. jula 1995. godine učestvovao u streljanju 15 Bošnjaka na obali reke Jadar, kako je to tvrdio jedan od svedoka tužilaštva. Nenad Deronjić tvrdi da je tog dana radio u Srebrenici, a Karadžić navodi da iz Srebrenice nije mogao da "trkne do Konjević Polja i ubije neke ljude"

Policajac iz Bratunca Mirko Perić tvrdi da se streljanje 15 zarobljenika na obali reke Jadar nakon pada Srebrenice nije dogodilo budući da on za taj događaji nije čuo, kao i zato što je nemoguće da je "plavuša" vozila kamion sa zarobljenicima, a tvrdi i da skladište u kojem su pre streljanja držani jednostavno ne postoji

Na 18. godišnjicu obeležavanja genocida u Srebrenici, u četvrtak 11. jula 2013., biće saopštena presuda po žalbi tužilaštva na odluku Pretresnog veća da Radovana Karadžića na poluvremenu suđenja oslobodi odgovornosti za genocid u sedam bosansko-hercegovačkih opština

Bivši policijski inspektor Dragomir Andan opisao svoju ulogu u obračunu sa srpskim paravojnim jedinicama u Brčkom, Bijeljini i Zvorniku, a tužiteljica primetila da je upravo zbog dobrih rezultata u toj operaciji ubrzo smenjen, dok je optuženi Karadžić u isto vreme delio odlikovanja onima sa kojima se svedok obračunavao. Andan se žali da mu Milan Lukić iz haškog pritvora preti smrću

Vojni veštak Karadžićeve odbrane Dragomir Keserović ne smatra da su vlasti Republike Srpske sistemski proterivale nesrbe sa zamišljene srpske teritorije, već tvrdi da je taj proces bio rezultat "opštih ambijentalnih uslova", odnosno ratnih dejstava i loše ekonomske situacije, tako da je dobrovoljno odlazio "svako ko je imao gde da se skloni"

Svojevremeni neuspešan pokušaj Momčila Krajišnika da iskazom bivšeg predsednika Kriznog štaba Bosanskog Novog Radomira Pašića odlazak Muslimana iz te opštine prikaže dobrovoljnim nije nimalo obeshrabrio Radovana Karadžića koji je danas istu stvar pokušao da dokaže izvođenjem istog svedoka

Optužba sugeriše da je Karadžić, ako ne pre, onda 14. jula 1995. godine kasno uveče na Palama od prijatelja iz Vlasenice Zvonka Bajagića saznao za zarobljavanje i egzekucije Srebreničana, a ovaj tvrdi da je "poštenog i bogobojažljivog" predsednika samo pitao šta će biti sa muslimanskim izbeglicama i dobio odgovor... "da gleda svoja posla"

Nakon Gorana Milinića koji je nedavno negirao srebrenički genocid i otvoreno vređao žrtve, u odbranu Radovana Karadžića svedočio još jedan ambasador BiH. Savo Ćeklić je optuženog predstavljao kao mirotvorca i branio od optužbi, a onda je u unakrsnom ispitivanju branio sebe

Radovan Karadžić će u nastavku postupka, ipak, morati odgovoriti i na optužbe iz tačke 1 optužnice koja ga tereti za genocid u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, odlučilo je Žalbeno vijeće Tribunala

Takvo pitanje je, sudeći po izjavi svedoka odbrane Dragana Kapetine, u julu 1995. godine "čupajući kosu" i šutirajući nameštaj postavljao Radovan Karadžić, a optužba predočila dokumente u kojima se navodi da je napad odobrio upravo predsednik Republike Srpske

Nakon što je Žalbeno veće prošle sedmice vratilo tačku 1 koja Karadžića tereti za genocid u opštinama, optuženi podneo zahtev za njeno izdvajanje iz ostatka optužnice, navodeći da bi u protivnom sadašnje suđenje bilo produženo za još 6 do 7 meseci

Veštak odbrane Radovana Karadžića u ekspertskom izveštaju zaključio da građani Sarajeva nisu bili terorisani već su bili žrtve "različitih okolnosti", da civili iz Srebrenice nisu deportovani, niti da su do optuženog stigle makar "aluzije" o masovnim streljanjima zarobljenika. Pre njega, svedočio Karadžićev imenjak i rođak koji smatra da su događaji u Srebrenici "mistifikovani" u režiji Muslimana, stranih medija i pojedinih "Srba iz Beograda": Vesne Pešić, Borke Pavićević i Mire Marković

Optužba ukazala da je veštak odbrane Radovan Radinović u nastojanju da opravda dejstva vojske bosanskih Srba po Sarajevu na suđenju Stanislavu Galiću naveo da je u gradu bilo 1.500 vojnih meta, zatim je taj broj u svojoj knjizi povećao na 1.800, pa u izveštaju za Karadžićevu odbranu na 2.000 i, konačno, juče je u iskazu "dobacio" do brojke od 2.200. Svedok se brani da su mu proračuni "približni i aproksimativni"

Vojni veštak Karadžićeve odbrane Radovan Radinović tvrdi da je nakon osvajanja Srebrenice bilo planirano da se muslimanski zarobljenici odvezu u logor Batković, ali su radi odvajanja vojnika od civila "privremeno smešteni" u objektima na području Zvornika i od tog trenutka operacija je "prerasla u zločin". Tužilac, s druge strane, sugeriše da je zločin unapred planiran

Bivši komandant Birčanske brigade VRS Svetozar Andrić kaže da mi je savest čista, a optužba dokazuje da za to nema previše razloga, budući da je naredio iseljavanje Muslimana iz Zvornika, osnivanje logora Sušica i spaljivanje vlaseničkih sela. A onda je, dok su još trajale masovne egzekucije zarobljenih Srebreničana, imenovan za načelnika štaba Drinskog korpusa

Veštak odbrane Dušan Dunjić smatra da se žrtvama streljanja u julu 1995. godine može smatrati svega 450 do 500 Srebreničana, odnosno samo oni čije su ruke bile vezane, a "ne prihvata" čak ni one koji su imali poveze na očima jer smatra da se možda radilo o vojnim trakama koje su usled raspada tela pale na lice

U unakrsnom ispitivanju veštaka Karadžićeve odbrane Dušana Dunjića, po kome je moguće da većina srebreničkih Bošnjaka nisu žrtve masovnih egzekucija, tužilac sugerisao da je svedok "preskočio" sve pokazatelje koji ne idu u prilog njegovim zaključcima i oslonio se samo na one koji potkrepljuju teze optuženog

Radovan Karadžić traži suspenziju suđenja u trajanju od četiri mjeseca kako bi se pripremio za odbranu u vezi sa tačkom 1 optužnice koja ga tereti za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština. Tokom pauze, Karadžićev tim odbrane bi trebalo da intervjuiše 64 potencijalna svjedoka kojima će osporavati optužbu za genocid

Dragomir Keserović, vojni veštak Karadžićeve odbrane, tvrdi da su srpske vlasti u Sanskom Mostu bile "prisiljene da prisilno razoružavaju" nesrpsko stanovništvo i negira da je učestvovao u "čišćenju"doline Cerske. General priznaje da je za pravo značenje Ženevskih konvencija shvatio tek 2011. godine kada se detaljnije pozabavio tom temom

Mendeljev Đurić zvani Mane svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću "kategorički" negirao da je učestvovao u razoružavanju Muslimana iz Srebrenice, u odvajanju muškaraca u Potočarima... kao i druge zločine za koje mu je Sud BiH izrekao kaznu od 30 godina zatvora

Na suđenju Radovanu Karadžiću saslušan bivši policijski inspektor iz Sarajeva Čedomir Kljajić koji je 1992. godine obavljao dužnost podsekretara za javnu bezbjednost na Vracama. Bivši "broj tri" MUP RS je svjedočio putem konferencijske video-veze iz Kanade u koju je 1995. godine emigrirao kao advokat. Počeo iskaz generala Milomira Savčića

Svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću, bivši komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka VRS, Milomir Savčić, izrazio poštovanje prema oficirima vojske i policije bosanskih Srba osuđenih za genocide i druge zločine u Srebrenici, koje "braćom po oružju". Izuzetak je bivši komandant Drinskog korpusa Radislav Krstić, koji je prema Savčiću "izmislio" da su pripadnici njegovog puka učestvovali u likvidacijama Srebreničana

Radovan Karadžić uz pomoć Franca Kosa, osuđenog učesnika u masakru na farmi Branjevo 16. jula 1995. godine, nastojao osporiti navode iz optužnice da su srpske snage tog dana strijeljale oko 1.200 ljudi, navodeći da se zapravo radilo o "samo" 350 strijeljanih

Pretresno veće odbilo Karadžićev zahtev za izdvajanje tačke 1 optužnice ali mu je odobrilo dodatno vreme za nalaženje i pripremu svedoka odbrane koji će osporavati dokaze optužbe o genocidu u sedam bosansko-hercegovačkih opština

Veće uvažilo zahtev Karadžićeve odbrane da se Jovanu (Džonu) Zametici izda obavezujući nalog za svedočenje nakon što se on, "zbog nonšalantnosti i neodgovornosti" saradnika optuženog odrekao ranije date izjave i odbio da se pojavi u sudnici

Pretresno veće zaključilo da eventualni žalbeni postupka pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove ne bi ugrozio pravo Radovana Karadžića na fer suđenje i odbacilo njegov zahtev za ukidanje optužnice

Karadžić tvrdi da je bivša glavna tužiteljica Karla Del Ponte počinila nepoštovanje suda kada je američkom pravnom timu odala "poverljivu listu" sa imenima svedoka koje je Slobodan Milošević tražio da se pozovu u dokaznom postupku odbrane. Njihova imena su, međutim, bila poznata i pre nego što je počelo suđenje a obelodanio ih je sam Milošević

Bivši šef Državne bezbednosti i ministar policije Republike Srpske strahuje da bi mu moglo biti suđeno u BiH, pa Radovan Karadžić traži garancije Tribunala da neće biti uhapšen prilikom dolaska u Hag gde treba da svedoči u odbranu bivšeg predsednika

Pretresno veće odbacilo zahtev Karadžićeve odbrane da se bivšem visokom policijskom zvaničniku Republike Srpske Draganu Kijcu garantuje da neće biti uhapšen ako dođe u Hag, jer nisu dostavljeni uverljivi dokazi da bi u BiH mogao biti krivično gonjen. U isto vreme, odbrani dozvoljeno dodavanje jednog zaštićenog svedoka i bivšeg ministra odbrane Srbije i Crne Gore Prvoslava Davinića na popis svedoka koji će dati iskaze o zločinima u Sarajevu

Uoči nastavka dokaznog postupka odbrane Radovan Karadžić traži obavezujući nalog za svedočenje bivšeg visokog policijskog zvaničnika bosanskih Srba Dragana Kijca, dodavanje Vidoja Blagojevića i Vladimira Matovića na listu svedoka, ponovno pozivanje 46 svedoka odbrane i pritvorski susret sa Momčilom Krajišnikom

Tomislav Kovač traži od Pretresnog vijeća garancije da neće biti uhapšen prilikom dolaska u Hag gdje bi uskoro trebalo da svjedoči na poziv Radovana Karadžića. Želi, također, da svjedoči u prisustvu advokata zbog "realne mogućnosti da se izloži samooptuživanju"

Karadžićev ratni savetnik Džon Zametica tvrdi da je optuženi u "političkom univerzumu" Republike Srpske imao vrlo malo vlasti i da kao vrhovni komandant nije imao kontrolu nad "neposlušnom vojskom", ali ni nad policijom i skupštinom, a onda je tezu o "slabom predsedniku" pojačao tvrdnjom da nije kontrolisao ni "vozača, ženu, a zasigurno ne svoju ćerku"

Bivši Karadžićev savetnik Džon Zametica priznaje da je nakon pada Srebrenice počinjen "masakr", a kada je upitan da li pod tim podrazumeva likvidaciju hiljada muslimanskih muškaraca i dečaka, rekao da "pojma nema" šta se desilo, osim što zna da je "nešto grozno". Kako se Haški tribunal od "pravne farse" pretvorio u "pravičan sud"? Umesto traženih 100 veće odobrilo Karadžiću dodatnih 25 sati za pobijanje dokaza o genocidu u opštinama

Bivši komandant Drinskog korpusa VRS Milenko Živanović prvi put se pojavio kao svedok u Tribunalu nakon što su mu sudije, na zahtev Radovana Karadžića, izdale nalog za svedočenje pod pretnjom kazne

Bivši ministar policije bosanskih Srba odgovornost za srebrenički masakr prebacuje na vojsku tvrdeći da je "glavni ideolog" zločina bio vojni bezbednjak Ljubiša Beara, a da Karadžića niko o tome nije izvestio. U jednoj prethodnoj izjavi svedok je, ukazuje tužilac, rekao da predsednika o događajima u Srebrenici nije ni trebalo izveštavati jer je ionako "sve znao"

Bivši ministar policije bosanskih Srba tvrdi da u izvodima Mladićevih dnevnika u kojima se ukazuje na Karadžićevu ulogu u prikrivanju srebreničkih zločina ima "elemenata šizofrenije". Još dva svedoka - Mile Dmičić i Miroslav Toholj – negiraju da je optuženi znao za zločine a navode o srebreničkom genocidu nazivaju "farsom" i "unapred pripremljenom propagandom"

Karadžićev bliski prijatelj i saradnik Miroslav Toholj tvrdi da je tokom posete Vatikanu u julu 1995. godine i "pre kraja srebreničke operacije" čuo da Srbi čine masovne zločine, što je po njemu znači da se radilo o smišljenoj propagandnoj kampanji

Vujadin Popović, bivši bezbednjak Drinskog korpusa osuđen u prvom stepenu za genocid u Srebrenici, svedočeći u odbranu Radovana Karadžića potvrdio da je znao za ubistva zarobljenika nakon pada enklave ali da o tome nikada nije obavestio tadašnjeg predsednika RS

Prvi dan iskaza Momčila Krajišnika u odbranu Radovana Karadžića dobrim delom protekao u iscrtavanju etničkih granica unutar BiH sa ciljem da se Pretresno veće uveri da je ratna politika rukovodstva bosanskih Srba bila sprovođenje predratnih mirovnih sporazuma, što je kasnije, ukazuju, aminovano dogovorom u Dejtonu

Kada je trebalo da bude pušten na prevremenu slobodu, Momčilo Krajišnik uspeo da ubedi predsednika Tribunala da "delimično prihvata odgovornost za zločine" i da želi da se angažuje na "pomirenju tri naroda u BiH", a u iskazu na poziv odbrane Radovana Karadžića nastoji da ubedi sudije da je za rat kriva isključivo "druga strana" i da odgovornosti za zločine među članovima srpskog rukovodstva - nema

Mesar iz Prijedora tvrdi da je bio samo logistička podrška komandantu logora Trnopolje i "običan vojnik" koji nije mnogo znao o incidentima u logoru i bio nenadležan za procesuiranje počinilaca

Nasuprot tužiočevim tvrdnjama da je Skupština Republike Srpske bila instrument za sprovođenje politike zločina srpskog rukovodstva na čelu sa Karadžićem, svedok odbrane Krajišnik instituciju kojom je predsedavao opisao tako da bi mogla poslužiti kao ideal najdemokratskijim državama

Žalbeno veće odbilo žalbu Zdravka Tolimira na izdati obavezujući nalog za svedočenje u dokaznom postupku odbrane Radovana Karadžića

U ranijoj izjavi haškim istražiteljima bivši predsednik skupštine Autonomne regije Krajina Vojislav Kuprešanin naveo da mu nije jasno zašto Karadžić i njegovi saradnici nisu "posekli rogove" radikalnom šefu tamošnjeg Kriznog štaba Radislavu Brđaninu, a danas, nastojeći da zaštiti optuženog, kaže da je ovaj Brđaninu "u brk" govorio da su mu postupci "idiotski"

U izjavi timu odbrane, svedok Nikola Poplašen opisao Radovana Karadžića kao "strpljivog" predsednika bez autoriteta, a kada ga je tužiteljica podsetila da je u prethodnom haškom svedočenju rekao da je bio "nasilan" i sa "odlučujućim autoritetom", odgovorio je da nije rekao "nasilan" već "violentan", što je osobina dinarskog tipa po Cvijićevoj tipologiji

Svedočeći u odbranu Radovana Karadžića, bivši šef Kriznog štaba ARK Radoslav Brđanin naveo da "u svetlu najnovijih standarda" Tribunala iz poslednje dve godine zapravo i ne zna zašto je osuđen. Za zločine su, po njemu, odgovorni samo lokalni moćnici i direktni počinioci, a nikako njihovi nadređeni, baš kao što sugerišu neke od poslednjih tribunalovih presuda

Prvog dana unakrsnog ispitivanja Momčila Krajišnika, tužilac podsetio da je nakon iskaza u svoju odbranu u presudi kojom je osuđen za zločine počinjene u BIH ocenjen kao svedok "veoma niskog kredibiliteta"

Osporavajući tvrdnju Momčila Krajišnika da je cilj rukovodstva bosanskih Srba bio samo da "odbrane svoje teritorije", tužilac predočio dokaze o pretenzijama na opštine sa nesrpskom većinom zbog čega ih je na jednom sastanku u maju 1995. godine čak i Slobodan Milošević u odsustvu grubo izvređao, rekavši da je Krajišnik "normalan a glup", a Karadžić "nenormalan"

Bivši ratni saradnici u Predsedništvu bosanskih Srba tvrde da im namera nije bila da pobede svoje "komšije", već samo da stvore srpsku "konstitutivnu jedinicu" koja bi bila deo BIH, a prema Srbiji bi, po ugledu na današnju Evropsku uniju, imala "propusnu" a ne "izbrisanu" granicu na Drini

Radovan Karadžić je u nastavku dokaznog postupka odbrane ispitao trojicu Banjalučana – Novaka Kondića, Anđelka Grahovca i Nikolu Ercega – u nastojanju da dokaže da je (ARK) tokom prvih mjeseci rata bilo izolovana od Pala i da se na taj način ogradi od zločina koji su u to vrijeme počinjeni nad nesrpskim stanovništvom u Bosanskoj Krajini

Odgovarajući na unakrsna pitanja tužioca Nikola Erceg tvrdio da je nesrpsko stanovništvo iz Krajine odlazilo svojom željom, da bi zatim priznao da je bilo prinudnog iseljavanja ali da to nije "zvanično rečeno". Erceg tvrdi da, osim Kozarca, nije vidio druga sravnjena muslimanska sela jer je po prirodi bio pacifista te ga takve stvari nisu zanimale. Nakon Ercega svjedočio još jedan član kriznog štaba ARK, Milorad Sajić

U drugom svedočenju ove sedmice, pukovnik Milenko Todorović je potvrdio da je Glavni štab VRS prvo najavio a potom otkazao dolazak u logor Batković između 1.000 i 1.200 ljudi zarobljenih nakon pada Srebrenice

Svjedočeći u odbranu Radovana Karadžića bivši komandir policije u logoru Omarska tvrdio da su se u Omarskoj dešavali "pojedinačni incidenti" za koje su odgovorni pripadnici paravojnih snaga i drugi "nezvani posjetioci", a ne obezbjeđenje logora. Suočen sa ranijom izjavom da su u logoru umrla samo dva zatvorenika i to "prirodnom smrću" Mejakić priznao da je njemu i drugima bilo naređeno da javno mogu iznositi samo "zvaničnu verziju"

Bivši načelnik Službe državne bezbjednosti Republike Srpske Dragan Kijac tvrdi ne samo da nije znao ništa o masovnim strijeljanjima na području Srebrenice u julu 1995. godine, već i da o tome nije imao pojma sve do 2000. godine. Kako je to moguće, pita tužilaštvo, ako se ima u vidu da je Kijac u vrijeme srebreničke operacije bio šef DB, da je od strane pretpostavljenih ocijenjen kao "vrstan" obavještajac, kao i da je 1996. godine, u jeku srebreničke istrage Tribunala, bio ministar unutrašnjih poslova RS

Ratni šef Sekretarijata za odbranu u Sanskom Mostu, svedočeći u odbranu Radovana Karadžića, tvrdio da je radnom obavezom u okviru koje su upućivani i na ratište da kopaju rovove i čiste minska polja, Muslimanima i Hrvatima pružen "osećaj da su korisni, da stvaraju nova dobra" i na taj način su "uključivani u život, a ne potcenjivani"

Bivši zamjenik komandanta Ključkog bataljona Marko Adamović na suđenju Radovanu Karadžiću tvrdio da je prema nesrpskom stanovništvu u toj opštini postupano "profesionalno, čovječno i pošteno"… Ne osporava, međutim, da su srpske snage 1. juna 1992. godine ubile oko 100 ljudi u selima Prhovo i Velagići

Mikan Davidović iz Sanskog Mosta na suđenju Karadžiću tvrdio da "nikad niko" nije prisiljavao nesrpsko stanovništvo da ode iz te opštine… iako je u tom periodu živio u selu 20 kilometara od Sanskog Mosta i, priznaje, ne zna šta se događalo u drugim dijelovima opštine. Bivši član Kriznog štaba Ključa Rajko Kalabić tvrdio da Karadžić nije imao udjela u formiranju opštinskih organa vlasti, ali je u unakrsnom ispitivanju potvrdio da nije baš tako

Svjedok Karadžićeve odbrane Mile Dobrijević tvrdi da iz Sanskog Mosta niko nije protjeran, na su Muslimani i Hrvati odlazili dobrovoljno, a da su oni koji su ostali uživali ista prava i slobode kao i Srbi. Tužilaštvo je ukazivalo da su hrvatska i muslimanska sela napadana, civili hapšeni i odvođeni u zatvore i logore u kojima ih je isljeđivao i inspektor Mile koji je, po tvrdnjama nekih svjedoka, i sam učestvovao u premlaćivanju zatočenika

Bivši predsednik Republike Srpske uputio zahtev američkim vlastima da mu dostave informacije o eventualnom prisluškivanju njega i njegovog pravnog savetnika Pitera Robinsona i nada se da bi to moglo da mu pomogne u zahtevu za "obustavu" ili makar "odlaganje procesa"

Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedočio Miloš Bojinović iz Banjaluke koji tvrdi da je rad Agencije za kretanje stanovništva i razmjenu materijalnih dobara bio "humanitarnog" karaktera te da se nije radilo o organizovanom iseljavanju nesrba, kako to sugeriše tužilaštvo

Bivši pripadnik Armije BiH na poziv Radovana Karadžića izneo niz neverovatnih detalja koje je, po sopstvenom priznanju, već u godinama nudio tužiocima u Sarajevu i Hagu ali mu oni očito nisu poverovali. On, doduše, smatra da su mu na putu iznošenja "istine" stajale sarajevske vlasti i "Majke Srebrenice"

U unakrsnom ispitivanju svedoka odbrane Radovana Karadžića tužiteljica primetila, a on potvrdio, da je bio "očevidac svake teorije zavere o Srebrenici koja se pojavila u štampi". Svedok negira navode izveštaja iz kojeg proizlazi da su mu saradnici Karadžićeve odbrane na papiru doneli unapred spremljene odgovore koje je on "čitao u diktafon", sve u zamenu za novi identitet i povratak u "treću zemlju" iz koje je deportovan kako bi mu se sudilo u Republici Srpskoj

Svedok Karadžićeve odbrane Vladimir Matović tvrdi da je u julu 1995. od "prijatelja Srbije u NATO" saznao "senzacionalnu informaciju" da američki i nemački oficiri planiraju da isceniraju masakr muslimanskih civila kako bi imali povod za NATO udare protiv VRS. Zbog konfuznih odgovora odbačena pisana izjava svedoka i naloženo da se on ispita "uživo"

Bivši predsjednik opštine Srbac Miloš Milinčić opisao Karadžića kao miroljubivog čovjeka čiji se govori sa osnivačkih skupština SDS mogu smatrati "lektirom demokratije"… Nije mu jasno kako je prije osam godina u iskazu na suđenju Krajišniku mogao potvrditi da je Vojislav Kuprešanin javno priznao da je smanjenje broja Muslimana u opštinama na koje se Srbi smatrali da polažu pravo postignuto njihovim masovnim protjerivanjem

Pretresno veće prihvatilo zahtev odbrane Radovana Karadžića da se Ratku Mladiću izda obavezujući nalog za svedočenje, tako da mu, ukoliko odbije da se pojavi u sudnici i odgovara na pitanja strana, preti optužba za nepoštovanje suda

Radovan Karadžić na klupu za svedoke pozvao oficire vojske bosanskih Srba – Vidoja Blagojevića i Zdravka Tolimira – u nastojanju da ubedi veće da nije znao za zločine zbog kojih su oni osuđeni

Radovan Karadžić kaže da planira da se i dalje pridržava svih "naloga i uputstava veća" zbog čega produžetak mandata "branioca u pripravnosti" smatra nepotrebnim, dok je tužilaštvo za njegov ostanak u predmetu jer ga vidi kao garanciju za nesmetano okončanje procesa i odbranu od moguće opstrukcije od strane optuženog

Dodatnim iskazom ratnog predsjednika SDS u Rogatici Svete Veselinovića Radovan Karadžić pokušao da ospori iskaz zaštićenog svjedoka optužbe "KDZ-051"koji tvrdi da mu je Veselinović u septembru 1992. godine rekao da će Muslimani "nestati". Veselinović je prethodno od Radovana Karadžića čuo da će "trećina Muslimana biti pobijena, trećina će biti prevedena na pravoslavnu vjeru, a preostala trećina će sama otići"

Bivši predsednik SDS i Kriznog štaba u Čelincu Sveto Kovačević negira podatke banjalučke policije i državne bezbednosti po kojima je broj nesrba u tom mestu sa predratnih 1.500 pao na oko 200 i tvrdi da se broj stanovnika smanjivao samo zbog "prirodne selekcije", odnosno smrti starijih i odlaska "omladinaca" na školovanje

U nastojanju da potkrepi navode da je američka vlada nadgledala njegove privilegovane komunikacije sa pravnim savetnikom Piterom Robinsonom, Radovan Karadžić traži od ambasade Ekvadora da mu omogući susret sa tvorcem Vikiliksa Džulijanom Asanžom

Primoran sudskim nalogom da svedoči na suđenju Radovanu Karadžiću, nekadašnji načelnik bezbednosti u Glavnom štabu VRS, osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, se pozvao se na pravo da odbije da se izjašnjava o pitanjima koja ga mogu inkriminisati ali su sudije takođe iskoristile pravo da ga "privole" da na sporna pitanja ipak odgovori... na zatvorenoj sednici

Milomir Stakić u iskazu na suđenju Karadžiću izrazio žaljenje zbog svega što je učinjeno nesrbima u Prijedoru. "Činjenica je da su počinjeni zločini, činjenica je da su oni potjerani i primorani da napuste područje Prijedora", priznaje Stakić. Ipak, negira svoju ulogu u tim zločinima i tvrdi da je bio "politički nekvalifikovan", "pacifista" i "nemoćan"

Svedočeći u odbranu Karadžića, bivši bezbednjak Prvog krajiškog korpusa Radomir Radinković tvrdi da su u logoru Manjača primenjivani najviši standardi smeštaja, pa je optužba predočila dokaze o tome da su zatočenici spavali na betonu na kojem su ranije bile vezane krave, da su bili neuhranjeni i na različite načine zlostavljani

Nezadovoljni obavezujućim nalogom kojim se Ratku Mladiću nalaže da svedoči na suđenju Radovanu Karadžiću, branioci traže dozvolu da ulože žalbu na tu odluku kako bi sprečili mogućnost da optuženi general inkriminiše sebe tokom eventualnog svedočenja

Mada je znao za zločine nad Muslimanima i Hrvatima u logorima Omarska i Keraterm, bivši predsednik SDS Prijedora Simo Mišković rekao da "kao običan građanin" nije mogao da zahteva istrage, pa mu je tužiteljica predočila dokument iz kojeg se vidi da je od opštinskih vlasti i te kako tražio istragu, ali zbog ratnog profiterstva a ne zločina nad nesrpskim susedima

Pošto mu nije uspelo da pozivanjem na navodni sporazum sa Ričardom Holbrukom osigura obustavljanje postupka protiv njega, Radovan Karadžić sada traži da mu se to uvaži kao "olakšavajuća okolnost" pri odmeravanju kazne

Karadžićev prvi svjedok u 2014. godini Vinko Nikolić tvrdi da su Muslimani iz Sanskog Mosta "dobrovoljno" odlučili da odu, a da su "nadležni srpski organi bili dužni da im u tome pomognu". Rezultat te "pomoći" je, po tužilaštvu, bio da je od 28.000 koliko ih je bilo prije rata, do februara 1995. godine u Sanskom Mostu ostalo samo 3.350 Muslimana

Bivši ministar odbrane Srbije i Crne Gore Prvoslav Davinić tvrdi da mu je, dok je radio u UN u Njujorku, neimenovani grčki kolega "usput pomenuo" da je odgovornost za drugi napad na sarajevsku tržnicu Markale prebačena na Srbe iz "političkih razloga", a kao čvrst dokaz u istim pravcu navodi i to što mu je Radovan Karadžić na Palama 1996. godine "kategorički" saopštio da Mladić "garantuje" nevinost svojih vojnika

Svjedok Karadžićeve odbrane, bivši zamjenik voda vojne policije Bratunačke brigade Mile Petrović, tvrdi da u julu 1995. godine nije ubio šestoricu zarobljenih Muslimana, kako bi osvetio poginulog brata

Radovan Karadžić nastavlja da se brani iskazima haških osuđenika, ovoga puta bivšeg stražara iz Omarske Miroslava Kvočke koji tvrdi da ubistva i premlaćivanja u tom logoru nisu bila pravilo već izuzetak, barem u prvih dvadesetak dana njegovog stražarskog angažmana koji je naprasno prekinut jer je pokušao da spasi zatočeništva trojicu muslimanskih rođaka

Bivši istražitelj u Keratermu Dragan Radetić na suđenju Radovanu Karadžiću tvrdio da u tom logoru, barem u početku, nije bilo verbalnog i fizičkog maltretiranja zarobljenika. Tokom petnaestak dana svoje istražiteljske karijere u Keratermu nije primijetio ništa neobično, a o zločinima, uključujući i masakr u sobi broj 3, je čuo samo čaršijska prepričavanja

Svedočeći u Karadžićevu odbranu, saobraćajac Zdravko Torbica se branio od tvrdnji da je pomagao deportacije nesrpskih civila iz Prijedora, pratio prevoz leševa do rudnika Tomašica i da je tukao zatvorenike u stanici policije, a član opštinskog Kriznog štaba Boško Mandić objašnjavao ulogu tog tela u zatvaranju u logore i proterivanju prijedorskih nesrba

Krivicu za srebrenički genocid bivši bezbednjak Glavnog štaba VRS Ljubiša Beara prebacuje na policijske snage Republike Srpske nad kojima je vrhovnu komandu, kao i nad vojskom bosanskih Srba tada imao optuženi Radovan Karadžić

"Muslimani su Srbima braća po krvi, a po vjeri najveći dušmani", rekao je u svom iskazu na suđenju Radovanu Karadžiću bivši član Glavnog odbora SDS Miladin Nedić

Bivši službenik lokalnog Sekretarijata za narodnu odbranu Čedo Šipovac tvrdi da nije ništa znao o zločinima nad Muslimanima i Hrvatima u opštini Prijedor, a sudsko veće je nastojao da ubedi da je tek danas "prvi put čuo" da je njegov kolega s posla Bećir Medunjanin 1992. godine mučen i ubijen u Omarskoj, a njegova supruga pronađena mrtva nakon izvođenja iz tog logora

Branko Davidović, bivši komandant bataljona Šeste krajiške brigade VRS koja je u maju 1992. godine sravnila sa zemljom muslimansko selo Hrustovo kod Sanskog mosta, kaže da je Muslimane "kao braću" molio da predaju oružje, ali su oni to odbili

Jefto Janković, istražni sudija iz Banja Luke, smatra da su masakr na Korićanskim stijenama počinili kriminalci i "ubačeni elementi" po nalogu stranih obaveštajnih službi sa ciljem da se Srbi "portretiraju" kao ubice

Uprkos obavezujućem nalogu koje mu je izdalo sudsko vijeće Ratko Mladić odbio da svjedoči u odbranu Radovana Karadžića i tako dezertirao sa "prve linije fronta" između optuženog bivšeg predsjednika RS i tribunalovog tužilaštva koje obojicu, po gotovo identičnim optužnicama, tereti za dvostruki genocid i druge zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini

Svedok Karadžićeve odbrane Draško Vujić, čija je jedinica bila zadužena za obezbeđenje u prijedorskom selu Puharska tvrdi da, iako su vojnici patrolirali tim područjem, niko nije primetio kada su lokana džamija i katolička crkva minirane, mada priznaje da je za tako nešto bilo potrebno mnogo eksploziva i opsežne pripreme

Zaštićeni svedok Karadžićeve odbrane koji je 1992. godine radio u Omarskoj tvrdi da je za tri meseca svakodnevnog boravka u logoru saznao "samo za jedan slučaj" maltretiranja zatočenika i smrt njih 18, a odgovornost prebacuje na pokojnog šefa prijedorske policije Simu Drljaču i "manji broj" stražara i inspektora

Direktor Ekonomskog instituta iz Banjaluke Duško Jakšić na suđenju Radovanu Karadžiću tvrdio da je Autonomna regija Krajina formirana iz isključivo ekonomskih razloga… Smatra da je Karadžić bio čak "previše tolerantan" u odnosu na raspoloženje koje je vladalo među srpskim narodom u Krajini nakon otcjepljenja BiH od Jugoslavije

Jovan Kevac iz Ključa na suđenju Radovanu Karadžiću tvrdi da su za ubistvo oko 100 muškaraca u selu Biljani 10. jula 1992. godine odgovorni "pojedinci koji su se oteli kontroli". Kevac odbacuje sugestije tužilaštva da je on komandovao operacijom u Biljanima, što je "zaboravio" da spomene u izjavi koju je dao Karadžićevoj odbrani

Učesnik incidenta u Hambarinama na suđenju Radovanu Karadžiću opisao događaj koji odbrana vidi kao okidač sukoba u Prijedoru, a optužba kao izgovor za početak ranije isplanirane kampanje nasilja sa ciljem etničkog čišćenja nesrba iz tog područja

Svedočeći u odbranu Karadžića, bivši ministar policije bosanskih Srba Mićo Stanišić tvrdi da je u "više nego najgorim" ratnim uslovima "stepen otkrivenosti zločina" nad nesrbima 1992. godine bio "zadovoljavajući", a da bi bilo još bolje da je njegov MUP bio član Interpola i kao takav imao pristup izjavama koje su svedoci dali policiji BiH

Ukazujući na ratnu bliskost Radovana Karadžića i svedoka njegove odbrane Miće Stanišića, tužilac predočio niz dokaza iz kojih se vidi da su prijateljstvo i saradnja među njima trajali od 1991. do 1994. godine, sve dok se ministar policije nije usudio da pokrene istragu o predsednikovim finansijskim malverzacijama... nakon čega je ekspresno smenjen

Osporavajući tezu bivšeg ministra policije bosanskih Srba Miće Stanišića o obračunu njegovog ministarstva sa paravojnim grupama, tužilac predočio dokumente iz kojih se vidi da je policija zapravo naoružavala kriminalce i koristila ih u borbama. Antikomunista Karadžić se brani citatima Josipa Broza

Mihajlo Orlović se tokom iskaza na suđenju Radovanu Karadžiću odrekao svih tekstova i radio izvještaja objavljenih ili emitovanih tokom rata, uz objašnjenje da je to bilo "vrijeme propagande" i da su ih urednici masovno prepravljali. Ni danas ne vjeruje da su protiv nesrpskog stanovništva Sanskog Mosta počinjeni masovni zločini već smatra da se radilo o "pojedinačnim ekscesima" bolesnika i pijanaca

Zaštićeni svedok Karadžićeve odbrane za zločine u Keratermu i Omarskoj optužio paravojne grupe, a kada su mu predočeni dokazi o učešću banjalučke specijalne policije u nezakonitom postupanju sa zatočenicima, branio se da je problem bio u tome što bi se "nesavesni pojedinci" povremeno "pomešali" sa policijom pa je teško bilo utvrditi ko je kriv

Mitar Rašević, bivši komandir straže u fočanskom KP Domu, u odbranu Karadžiću tvrdio da je cijelog svog radnog vijeka bio "veliki profesionalac". Tvrdi da nikada nije vidio tragove nasilja i krvi na tijelima zatočenika i zidovima KP Doma, niti je primijetio da je preko 200 njih "nestalo"... a odgovornost za sve loše što se dogodilo zatvorenicima prebacuje na vojsku

Sugerišući da je u podređenom položaju u odnosu na optužbu, bivši predsednik Republike Srpske traži dvonedeljnu pauzu, počev od 25. februara, za pripremu iskaza u svoju odbranu

Bivši premijer Republike Srpske Gojko Kličković branio Radovana Karadžića Njegoševim stihovima, tužiteljica potom ukazala da se u "Gorskom vijencu" poziva na istrebljenje "poturica" a da je optuženi u govoru iz jula 1992. godine rekao da "svaki Njegošev stih odražava tadašnju situaciju", a na kraju se u "pesničko zasedanje" uključio i sam Karadžić

Slobodan Jurišić na suđenju Radovanu Karadžiću tvrdi da je Ključ - jedna od sedam opština u kojima je po optužnici počinjen genocid - bio primjer cijeloj regiji po naporima srpskih vlasti da zaštite stanovnike svih nacionalnosti

Svedočeći u odbranu Karadžića, bivši opštinski funkcioner sa Pala Jovan Šarac tvrdi da je njegova vlast svim stanovnicima garantovala pravo na slobodu kretanja, a u unakrsnom ispitivanju objasnio zašto su to pravo iskoristili samo Muslimani

Bivši pripadnik policijske jedinice "Biseri" koja je tokom rata obezbeđivala članove Predsedništva BiH tvrdi da je Radovan Karadžić žrtva zavere Alije Izetbegovića i njegovih saradnika koji su provocirali srpske napade na civile sa ciljem da uvuku međunarodnu zajednicu u rat, a tužiteljica predočila niz pokazatelja da se radi o "čistoj fikciji"

Vladimir Glamočić, bivši predsjednik Izvršnog odbora Kneževa, na suđenju Karadžiću tvrdio da vlasti nisu prikrivale zločin na Korićanskim stijenama, da su ga se svi gnušali i smatrali da počinioci moraju biti kažnjeni. Po tužiocu, odnos vlasti prema tom zločinu se, pored ostalog, vidi i iz činjenice da su tek 2009. godine, zahvaljujući priznanju jednog od učesnika u masakru, pronađene masovne grobnice u koje su pokopane žrtve

Pošto mu nije uspelo da pozivanjem na navodni sporazum sa Ričardom Holbrukom izbori obustavljanje postupka po optužnici za dvostruki genocid i druge zločine u BiH, Radovan Karadžić sada traži da se taj sporazum uvaži barem kao olakšavajuća okolnost pri odmeravanju kazne

Tokom iskaza bivšeg komandira SJB Prijedor Dušana Jankovića, osuđenog u Sarajevu na 21 godinu zatvora za zločin na Korićanskim stijenama, Radovan Karadžić sugerisao da su "Zelene beretke" nakon napada na Prijedor svoje poginule sahranile u području rudnika Tomašica

Bivši pripadnik jedinice "SOS" iz Sanskog Mosta Dušan Mudrinić zvani Medeni tvrdi da su Muslimani iz te opštine sami prvo tražili da budu "sklonjeni" u zatočeničke objekte, zatim su "dobrovoljno" napuštali grad, da bi pre odlaska svoje lokale i automobile "poklanjali" svojim srpskim "prijateljima", među kojima je sticajem okolnosti bio i svedok

Radovan Karadžić odustao od svjedočenja u postupku koji se protiv njega vodi pred Tribunalom. Završen iskaz Momčila Grubana, bivšeg šefa stražarske smjene u logoru Omarska, kod Prijedora, koji smatra da je za pomoć koju je pružao zatočenicima Omarske trebao biti nagrađen a ne kažnjen sa sedam godina zatvora

Ukazujući da je priprema završnog podneska veliki teret za mali tim odbrane, Karadžić traži godinu dana kako bi prošao kroz 48 hiljada stranica transkripta, 11 hiljada dokaznih predmeta, isto toliko podnesaka, 2.300 presuđenih činjenica i iskaze oko 600 svedoka

Uvažen zahtev Radovana Karadžića da se u dokaze uvedu izjave svedoka i drugi dokazi koji se odnose na njegov navodni "džentlmenski sporazum" iz 1996. godine sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom o povlačenju haške optužnice u zamenu za odstupanje sa političkih funkcija. Dokazi će se koristiti samo u svrhu odmeravanja eventualne kazne

Obrazlažući zbog čega traži više od šest meseci i dodatni broj reči za pisanje završnog podneska u predmetu Radovana Karadžića, tužilac naveo da se radi o najopsežnijem suđenju do sada koje obuhvata čak četiri udružena zločinačka poduhvata. Bez iskaza hrvatskog dužnosnika koji je bio predviđen za danas

Optužba traži da joj se omogući pobijanje dokaza Karadžićeve odbrane iskazima 14 novih svedoka kao i ponovno otvaranje dokaznog postupka u kojem bi pet svedoka dalo iskaze o prošle godine otkrivenoj masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora

"Nema razloga da se veruje da je Amerika počinila nepoštovanje suda", ukazao je sudija Moloto odbacujući zahtev Radovana Karadžića da se imenuje tužilac prijatelj suda koji će istražiti da li su američki državni zvaničnici ometali izvršenje pravde tako što su navodno nadzirali privilegovane telefonske razgovore između optuženih i njihovih zastupnika kao i sudija Tribunala

Bivši predsednik Republike Srpske traži od veća da odbaci zahtev optužbe za ponovno otvaranje dokaznog postupka sa ciljem prezentovanja dokaza o masovnoj grobnici u rudniku Tomašica kod Prijedora, ali se ne protivi tužiočevom zahtevu da pobija neke od dokaza odbrane o zločinima u pet opština BiH

Pretresno veće ocenilo da izvođenje dokaza o masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora u kasnoj fazi suđenja "nije u interesu pravde", jer bi se proces mogao odužiti zbog prezentovanja podataka čija je dokazna vrednost u ovom trenutku "u najboljem slučaju spekulativna". Poslednja prilika za izvođenje dokaza o Tomašici pred Tribunalom ostaje suđenje Ratku Mladiću

Nakon što je u četvrtak odbilo zahtev tužioca za ponovno otvaranje dokaznog postupka radi uvođenja nalaza sa ekshumacije masovne grobnice u Tomašici, Pretresno veće je odbacilo i zahtev za dodatno pobijanje nekih od dokaza Karadžićeve odbrane i zakazalo završne reči za 29. septembar ove godine

Sa zakašnjenjem od pet dana objavljena odluka Pretresnog vijeća kojom je odbijen zahtjev tužilaštva za izvođenje dodatnih 14 svjedoka koji bi pobijali neke od dokaza Karadžićeve odbrane. Mada se slažu da se radi o dokazima koji "pokreću značajna pitanja", kao i da ih optuženi nije "najavio" u predraspravnom podnesku odbrane, sudije smatraju da je tužilac ipak mogao "razumno da predvidi" njihovo pokretanje... budući da je Karadžić na početku suđenja jasno nagovijestio da će osporavati sve presuđene činjenice

Izricanje zasebnih presuda o krivici i kazni će doprineti pravičnosti postupka i olakšati posao sudijama, navodi se u najnovijem podnesku Radovana Karadžića. Bivši predsednik Republike Srpske smatra da presuda o visini kazne neće ni biti potrebna pošto, kako navodi u prvoj rečenici podneska, "očekuje da bude oslobođen"

Zbog više propusta da mu tokom suđenja obelodane dokumente potencijalno oslobađajućeg karaktera, Radovan Karadžić traži istragu protiv tužilaca koja bi utvrdila ima li osnova za podizanje optužnice za nepoštovanje suda

Odbacujući zahtev Radovana Karadžića da mu se, u slučaju osude, izreknu zasebne presude o krivici i kazni, Pretresno veće ukazalo da "ne vidi razlog da napusti praksu o kažnjavanju" koja je na snazi od jula 1998. godine

Predsednik Tribunala i Mehanizma za Međunarodne krivične sudove prihvatio zahtev Radovana Karadžića za imenovanje sudije koji će istražiti ima li osnova za pokretanje postupka protiv tima optužbe zbog propusta da odbrani bivšeg predsednika bosanskih Srba na vreme obelodani potencijalno oslobađajuće dokumente

Bivši predsednik bosanskih Srba smatra da četiri sudije njegovog veća nisu reizabrane na legalan način i da im je stoga mandat juče istekao, pa zato, mada je svestan da to može odložiti izricanje presude, zahteva njihovu diskvalifikaciju

Pošto mu je nije uspeo pokušaj diskvalifikacije svih sudija Pretresnog veća, Karadžić uputio novi zahtev za ponovnim suđenjem zbog "komulativnog efekta" tužiočevih propusta da mu na vreme obelodani dokazne materijale, uključujući i one potencijalno oslobađajućeg karaktera

Pretresno veće odbacilo zahtev Radovana Karadžića za novo suđenje, ukazujući da ni pojedinačni ni kumulativni efekti tužiočevih zakašnjenja u obelodanjivanju dokaznog materijala nisu optuženom naneli štetu koju bi trebalo ispravljati ponavljanjem postupka

Sudija Von Jensen uvažio nalaz Pretresnog veća po kojem dosadašnja kašnjenja u obelodanjivanju materijala Karadžićevoj odbrani nisu bila rezultat loše tužiočeve namere, pa je odbačen zahtev optuženog da se imenuje tužilac – prijatelj suda koji bi sproveo istragu i pokrenuo postupak za nepoštovanje suda protiv tima optužbe

Bivši predsednik bosanskih Srba uputio zahtev za ponovno otvaranje dokaznog postupka odbrane kako bi predložio usvajanje u dokaze depeše američkog generala Džejmsa Džonsa iz februara 1993. godine u kojoj se Muslimani optužuju za napade na pripadnike Unprofora u Sarajevu

Objavljen završni podnesak tužioca u čijem se zaključku traži da veće, ukoliko utvrdi da je optuženi kriv za "značajan deo zločina" obuhvaćenih bilo kojom od tri glavne komponente optužnice, kao jedinu prikladnu odmeri Karadžiću kaznu doživotnog zatvora

U završnoj riječi tužilac Alan Tiger je Radovana Karadžića nazvao lažovom i mafijašem koji je bio pokretačka snaga etničkog čišćenja dijelova Bosne i Hercegovine koji su Srbi smatrali svojima. Počinjeni zločini "nisu bili upereni protiv pojedinaca, već protiv pripadnika neželjene zajednice" u namjeri da se silom promijeni demografska slika Bosne i Hercegovine. "Pravilno ime za taj zločine je genocid", smatra tužilac

Nakon što je tužilaštvo ukazalo na odgovornost Radovan Karadžića za artiljerijski i snajperski teror nad Sarajevom i genocid u Srebrenici, tužilac Alan Tiger je zaključio završnu riječ zahtjevom da se bivši predsjednik Republike Srpske osudi na kaznu doživotnog zatvora

Na početku završne riječi Radovan Karadžić je bespoštedno napao najprije cijeli Tribunal a potom se ograničio samo na njegovo tužilaštvo, totalno negirajući zločine i sopstvenu odgovornost i predstavljajući se za "najvećeg prijatelja Muslimana". Karadžić negira da je "lažov i mafijaš" i tvrdi da je za sobom ostavio "samo dobra djela"

Drugog dana iznošenja završne riječi Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson tražio da se optuženi oslobodi optužbi za genocid u opštinama i Srebrenici, ne negirajući da su tu počinjeni "jezivi zločini". S druge strane, Karadžić je negirao kampanju artiljerijskog i snajperskog terora nad Sarajlijama, tvrdeći da "Sarajevo nije ni ogrebano" i, na kraju, izrazio uvjerenje da će biti oslobođen

U replici na završnu riječ odbrane tužilac ukazao da je optuženi Radovan Karadžić – za razliku od njegovog pravnog savjetnika Pitera Robinsona - "dao podršku svojim generalima" jer "ne može da prihvati realnost onoga što se dogodilo srebreničkim muškarcima i dječacima pošto ta realnost optužuje njega samog". To su nastojanja čovjeka koji "očajnički pokušava da negira činjenice koje ga osuđuju" i koje "van svake razumne sumnje otkrivaju njegovu krivicu po svim tačkama optužnice"

U poslednjem obraćanju Pretresnom veću, optuženi Radovan Karadžić rekao da ne sme ni da zamisli na šta bi ličio rat u BiH da srpsko rukovodstvo nije bilo sastavljeno od tolikog broja humanista – pisaca, lekara, advokata i univerzitetskih profesora – i dodao da mu je "savest čista" i da očekuje oslobađajuću presudu. Sudija Kvon odjavio predmet i poručio da se presuda očekuje u "u dogledno vreme"

Odbačena žalba Radovana Karadžića na odluku Pretresnog veća kojom je potvrđen nalaz Sekretarijata da je bivši predsednik Republike Srpske dužan da sa 146,501 eura učestvuje u pokrivanju troškova svog tima odbrane

Radovan Karadžić smatra da je pogoršanje zdravlja pritvorenika posledica ishrane smrznutim jelima iz plastičnih posuda zagrejanih u mikrotalasnoj rerni a možda i sumnjivog materijala korišćenog u izgradnji Pritvorske jedinice. Žali se i na prekomernu upotrebu "opasnog leka" paracetamola i traži od sudija da mu omoguće da "profesionalno živi kao lekar i pisac" i nastavi delo svog pretka, Vuka Karadžića

Bivši predsednik Republike Srpske traži sazivanje konferencije o stanju u postupku na kojoj želi da raspravlja o zdravlju, uslovima pritvora, obelodanjivanju oslobađajućeg materijala i datumu presude. Predlaže da se statusna konferencija održi u prvih devet dana juna ove godine

Optuženi traži od veća da sazove konferenciju o stanju u postupku na kojoj bi se raspravljalo o njegovom zdravstvenom stanju koje se, kako tvrdi, nedavno pogoršalo, opštim uslovima u Pritvorskoj jedinici i njihovom odrazu na sve lošije zdravlje pritvorenih, kao i o kršenjima rokova za obelodanjivanje dokaznog materijala

Prema medicinskoj dokumentaciji sa kojih je, na njegov zahtev skinuta oznaka poverljivosti, Radovanu Karadžiću je 27. avgusta ove godine operativnim putem uklonjena zapaljena žučna kesa. Pacijent se nakon operacije oseća dobro - saopšteno je u Tribunalu

Pretresno veće uvažilo zahtev Radovana Karadžića za održavanje konferencije o stanju u postupku 29. septembra ove godine na kojoj će se raspravljati o njegovom zdravlju i uslovima u pritvoru

Bivši predsednik Republike Srpske izrazio bojazan da bi mogao biti zahvaćen "katastrofalnim razvojem" zdravstvenog stanja tribunalovih "krhkih i ostarelih" pritvorenika, te traži istragu UN i Svetske zdravstvene organizacije, kako bi se utvrdili uzroci velikog broja malignih i drugih oboljenja na veoma malom uzorku populacije

U pismu Ban Ki Munu, Radovan Karadžić traži istragu o stanju zdravlja tribunalovih pritvorenika, kao i o radu suda i tužilaštva. Ako predsednik i glavni tužilac Tribunala mogu da podnose redovne polugodišnje izveštaje Ujedinjenim nacijama, Karadžić smatra da isto pravo imaju i optuženi, odnosno on kao njihov samozvani predstavnik

Bivši predsednik Republike Srpske, optužen za dvostruki genocid i četvorostruki udruženi zločinački poduhvat u BiH, traži održavanje konferencije o stanju u postupku na kojoj bi, između ostalog, upoznao sudije sa tokom oporavka od operacije žučne kese, zatim o nivou šećera u krvi i da održava poseban režim ishrane bez frižidera u pritvoreničkoj ćeliji

Radovan Karadžić traži od Tužilaštva Bosne i Hercegovine da mu dostave dokaze o umiješanosti bivšeg komandanta 2. bataljona Zvorničke brigade Srećka Aćimovića u streljanje zarobljenika nakon pada Srebrenice

Izricanje prvostepene presude Radovanu Karadziću zakazano za 24. mart ove godine. Na kraju suđenja koje je trajalo gotovo pet godina tužilaštvo je, podsetimo, za optuženog zahtevalo kaznu doživotnog zatvora, dok je Karadžić tražio da bude oslobođen po svim tačkama optužnice.

Nakon petogodišnjeg suđenja i osamnaestomesečnog razmatranja dokaza i većanja o krivici ili nevinosti optuženog, Pretresno veće Tribunala će u četvrtak izreći prvostepenu presudu bivšem predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Kapaciteti Tribunala “rasprodati” do poslednjeg mesta.

Bivši predsednik Republike Srpske proglašen krivim po 10 od ukupno 11 tačaka optužnice i osuđen na 40 godina zatvora. Pretresno veće nije uvereno van razumne sumnje da su zločini u sedam opština počinjeni sa genocidnom namerom. Povlačenje sa položaja u julu 1996. godine, izraženo žaljenje i dobro vladanje u pritvoru uzeti za olakšavajuće okolnosti.

Za srijedu, 6. aprila zakazana konferencija o stanju u postupku na kojoj će biti govora o mentalnom i fizičkom zdravlju bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, nakon što je 24. marta osuđen na 40 godina zatvora

Rekordnom brzinom - samo šest dana nakon izricanja presude - Ured tužilaštva odlučio da uloži žalbu na odluku većine Raspravnog veća kojom se negiraju ne samo Šešeljevi zločini, već i bilo kakvi zločini priotiv čovečnosti u Hrvatskoj i BiH, pošto, po većini u Veću, tamo nije bilo "sistematskih i rasprostranjenih napada na civilno stanovništvo".

Na izvanrednoj statusnoj konferenciji Radovan Karadžić rekao da je “zapanjen” što mu je izrečena kazna od 40 godina zatvora i otkriva da je već bio spakovao da ide kući. Žali se na uslove pritvora i traži da se istraže slučajevi malignih oboljenja u pritvoru. Pošto se njegovo zdravlje iz godine u godinu “pogoršava”, predlaže da ga puste na slobodu do rjesenja o žalbi.

Mesec dana nakon prvostepene presude kojom je Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora, predsednik Mehanizma imenovao je sudije Žalbenog veća u predmetu bivšeg predsednika Republike Srpske proglašenog krivim za genocid i druge zločine u BiH

Bivši predsjednik Republike Srpske podnio zahtjev da bude privremeno oslobođen do izricanja žalbene presude. Karadžić nudi “lične garancije” da će se u slučaju da bude pušten u Republiku Srpsku vratiti u Pritvorsku jedinicu u Sheveningenu kada to od njega Sud zatraži.

Predsednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove odgovara na pritužbe koje je bivši predsednik Republike Srpske izneo na statusnoj konferenciji 6. aprila povodom uslova pritvora i "epidemije malignih oboljenja" u Pritvorskoj jedinici UN, kao i zbog sporosti i zastarelosti kompjutera koji mu je na raspolaganju u ćeliji.

U odgovoru na Karadzićev zahtev da bude privremeno oslobođen tokom trajanja žalbenog postupka, tužilaštvo ukazuje da nema nikakvih "specijalnih okolnosti" koje bi to opravdale, da postoji značajan rizik bekstva, kao i da bi takav potez podrio poverenje žrtava, svedoka i javnosti u sposobnost međunarodnih tribunala da osiguraju izvršenje pravde

Radovan Karadžić se žali da nema dovoljno vrijemena i sredstava za pripremu smislene žalbe i zato traži tromjesečni produžetak roka za podnešenje najave žalbe na presudu kojom je u martu ove godine osuđen na 40 godina zatvora.

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove odbacilo je podnesak Radovana Karadžića kojim je tražio da bude privremeno oslobođen tokom trajanja žalbenog postupka, kao i naknadno podnijeti zahtijev da mu se omogući da u Beogradu pisustvuje pomenu za nedavno preminulog brata.

Član tima odbrane Radovana Karadžića Goran Petronijević pozvan da se do 11. jula izjasni o okolnostima pod kojima je medijima otkrio sadržaj povjerljivog podneska, kako bi se ocijenilo ima li osnova za pokretanje postupka za nepoštovanje Mehanizma za međunarodne krivične sudove.

Osim sto se žali na nepravično suđenje i presudu, bivši predsednik Republike Srpske oštro osuđuje čitav projekat međunarodne pravde i poziva svetske lidere da ga iznova razmotre i preispitaju

U četiri žalbena osnova tužilaštvo ukazuje na pravne i činjenične greške prvostepenog veća i traži da se Radovan Karadžić proglasi krivim za genocid u sedam bosansko-hercegovačkih opština i osudi na kaznu doživotnog zatvora

Mada zahvalan na dosadašnjoj predusretljivosti sudije Teodora Merona, bivši predsednik Republike Srpske je na današnjoj statusnoj konferenciji postavio niz novih zahteva, među kojima su dozvole za korišćenje medicinskih suplemenata, jastučeta za kičmu, komunikacijskog programa Skype i merača krvnog pritiska

Reagujući na pritužbe Radovana Karadžića na “toksičnost okruženja” i “visoku stopu maligniteta” u Pritvorskoj jedinici UN, Sekretarijat Tribunala se obratio Medicinskom centru Univerziteta Erazmus čiji je ekspertski tim, nakon višemesečnog istraživanja, zaključio da ne postoji uzročno-posledična veza između uslova u pritvoru i malignih oboljenja pojedinih pritvorenika.

Žalbeno veće Mehanizma za međunarodne krivične sudove zakazalo je danas raspravu o žalbama odbrane i tužilaštva na presudu kojom je bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen krivim za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora

Prvog dana žalbene rasprave u predmetu bivšeg predsednika Republike Srpske, odbrana obrazlagala svoj zahtev da se prvostepena presuda u celosti poništi i zameni oslobađajućom ili, alternativno, da se naloži novo suđenje

Na primeru Prijedora, tužilaštvo dokazivalo da je etničko čišćenje u toj i još šest bosansko-hercegovačkih opština 1992. doseglo razmere genocida, te je zahtevalo da se Karadžić proglasi krivim i po tački 1 optužnice, kao i da mu se izrekne kazna doživotnog zatvora.

Ocenjući prvostepenu kaznu od 40 godina zatvora “nerazumnom i očito nepravednom”, Žalbeno veće osudilo je Radovana Karadžića na doživotni zatvor. Odbačeni ostali žalbeni osnovi tužilaštva i optuženog. Karadžić bi mogao da bude oslobođen u leto 2038.