Prvostepena presuda Radovanu Karadžiću, koja je prema ranijim proračunima bila planirana za decembar 2012. godine bi, prema najnovijim procjenama Pretresnog vijeća, mogla biti izrečena između avgusta 2013. i aprila 2014. godine – rečeno na statusnoj konferenciji na kojoj je razmatrano kako osigurati da se postupak "ne otrgne kontroli", što bi ugrozilo njegovu ekspeditivnost i pravičnost


Dosadašnji tempo suđenja bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH, prijeti da probije sve rokove koji su za okončanje rada Haškog tribunala određeni u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

U nastojanju da spriječi da se to suđenje, kako je rekao sudija Kvon/Kwon, "otrgne kontroli i ugrozi ekspeditivnost i pravičnost postupka", vijeće je sazvalo statusnu konferenciju na kojoj su razmotrene različite mogućnosti za ubrzavanje procesa: od uvođenja dokumenata putem pisanih podnesaka, preko ograničavanja vremena koje optuženi ima za unakrsno ispitivanje svjedoka optužbe, do prelaska sa četvorodnevne na petodnevnu radnu sedmicu.

U slučaju da se to ostvari i da tužilaštvo, kako je najavilo, donekle skrati vrijeme za izvođenje svojih dokaza, suđenje bi u najboljem slučaju moglo da se okonča u januaru, a u najgorem u julu 2013. godine, u zavisnosti od čega bi prvostepena presuda bila izrečena između avgusta 2013. i aprila 2014 godine. Predsjedavajući sudija Kvon je naglasio da su to "optimistička" predviđanja.

Suđenje Karadžiću je, podsjetimo, otvoreno uvodnom riječju tužioca krajem oktobra 2009. godine, ali je zbog odbijanja optuženog da učestvuje u postupku izvođenje dokaza počelo tek 13. aprila ove godine i do sada je ispitano samo 19 od oko 400 svjedoka sa tužiočeve liste. Sudije su u međuvremenu više puta upozoravale optuženog da ekspeditivnije troši vrijeme, a dosadašnji bilans utrošenog vremena na ispitivanje svjedoka pokazuje i zašto. Statistika, naime, pokazuje da je Karadžić za unakrsno ispitivanje svjedoka koristio tri i po puta više vremena od tužioca.

Karadžić je danas između ostalog rekao da proces protiv njega "boluje od nedostatka dokaza" i pitao koja je svrha tog postupka – osuda po svaku cijenu ili utvrđivanje istine. Ako je cilj utvrđivanje istine onda je, po njegovom mišljenju, potrebno "revidirati sve što je do sada nakaradno utvrđeno" u tribunalovim presudama. "Kada bi ovo bilo samo ograničeno na moju odgovornost i na moju optužnicu to bi bilo mnogo lakše, ali zašto bi onda tužilaštvu trebao toliki broj presuđenih činjenica koje stvaraju okvir u kome je svaki Srbin kriv, a predsjednik najviše", upitao je Karadžić.

"Ja sam siguran da ni jedan dio presuđenih činjenica ne ukazuje na to da su svi Srbi krivi", odgovorio je sudija Kvon i zatražio od Karadžića da se skoncentriše na svoju odbranu od optužbi kojima ga tereti tužilac.

Karadžić smatra da je njegovo suđenje "važno za istoriju" i da postavlja "osnov za buduće procese civilnih šefova država i vojski". Ako se, kako je rekao, sada udare "loši temelji neće biti oštećeni samo Srbi, već i njihove komšije koji će i dalje misliti da su Srbi krivi za Markale".

"Ovo je krivični postupak i mi ovde nemamo namjeru da proizvodimo nekakvu bijelu knjigu za istoriju, ili pak da ispravljamo istoriju", uzvratio je sudija Kvon sugerišući još jednom Karadžiću da se umjesto istorijom bavi navodima optužnice.

Dijeljenje sadržaja