Pretresno vijeće je za 15. oktobar zakazalo javnu raspravu koju su pozvani predstavnici Bosne i Hercegovine povodom zahtjeva Radovana Karadžića da mu se dostavi dokumentacija kojom će poduprijeti teze odbrane, između ostalog i to da su u BiH bile četiri sukobljene strane – Srbi, Hrvati, Muslimani i međunarodna zajednica koja je BiH snabdijevala oružjem u vrijeme dok je na snazi bio embargo


Pretresno vijeće korejskog sudije O-Gon Kvona/Kwon zakazalo za petak 15. oktobra javnu raspravu povodom zahtjeva Radovana Karadžića da mu se dostave dokumenti koje smatra relevantnim za svoju odbranu. Od vlasti Bosne i Hercegovine se zahtjeva da na raspravu pošalju svoje "ovlaštene predstavnike".

Slična rasprava povodom Karadžićevog zahtjeva da se pojedinim državama izdaju obavezujući nalozi za dostavljanje dokumenata održana je polovinom februara ove godine. Toj raspravi su odazvali diplomatski predstavnici Njemačke, Francuske, Hrvatske i Irana, ali ne i Bosne i Hercegovine koja je izostanak opravdala "tehničkim poteškoćama".

BiH je u međuvremenu obavijestila sud da njeni organi i dalje vrše pretragu za traženim dokumentima i zatražila produžetak roka do 15. septembra ove godine kako bi završila pretragu. Vijeće je početkom jula odbilo Karadžićev zahtjev za održavanjem pretresa na kome bi predstavnici sarajevskih vlasti "objasnili prirodu i status njihovih pretraga za traženim dokumentima" i pozvalo BiH da okonča pretragu i o njenim rezultatima obavijesti vijeće do 15. avgusta ove godine.

U današnjem nalogu za javnu raspravu vijeće, između ostalog, napominje da je devet dana nakon isteka postavljenog roka, 24. avgusta 2010. godine, Ministarstvo vanjskih poslova BiH dostavilo povjerljivi podnesak u kojem je istaklo da je načinjen "mali napredak" u potrazi za traženom dokumentacijom.

Karadžić je od vlada većeg broja zemalja tražio dokumente koji se odnose na navodno naoružavanje Armije BiH u vrijeme kada je na snazi bio embargo Vijeća sigurnosti na uvoz oružja u države bivše Jugoslavije. Optuženi tvrdi da će dokazati da su neke od država koje su bile prisutne u BiH u okviru mirovnih snaga UN "bile više dio ratujuće strane nego neutralna strana". Po njemu, u BiH su zapravo bile četiri sukobljene strane: Srbi, Hrvati, Muslimani i Međunarodna zajednica, odnosno neke zemlje članice UN koje su "radile za sebe i svoje interese".

Dijeljenje sadržaja