[Alma Mulaosmanović Čehajić, svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću] Radovan Karadžić je u nastavku suđenja nastojao dokazati da je svjedokinja Alma Mulaosmanović Čehajić žrtva "razmjene vatre", a ne "zločinačkog pucanja" s položaja VRS. Karadžićeve tvrdnje da je Sarajevo bilo puno legitimnih vojnih meta osporavao je sljedeći svjedok tužilaštva Francis Roy Thomas, bivši šef vojnih posmatrača UN, koji "nije vidio nikakve vojne svrhe" granatiranja Sarajeva


Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju Alme Mulaosmanović Čehajić tvrdio da je ona 27. februara 1995. godine ranjena u "razmjeni vatre" između sukobljenih strana a ne u "zločinačkom pucanju", odnosno snajperskim hicem ispaljenim sa područja pod kontrolom VRS, kako je svjedokinja opisala u glavnom ispitivanju.

"Meni je stalo da komšije Muslimani znaju da nisu Srbi radili ono što im se pripisuje i da to nije namjerno zločinačko pucanje već razmjena vatre", rekao je Karadžić. On je uz pomoć dokumenata Sarajevsko-romanijskog korpusa i izvještaja međunarodnih posmatrača pokušao dokazati da su tog dana vođene borbe između pripadnika Armije BiH i VRS, da se svjedokinja tog dana po gradu kretala "između čistih vojnih meta", te da je i sam tramvaj predstavljao legitiman vojni cilj jer se u njemu nalazio jedan vojnik.

"Ako je u njemu i bio jedan vojnik opet ne vidim razloga da se gađa tramvaj pun civila", uzvratila je svjedokinja. Ona je, između ostalog, dodala da tog dana u gradu nije čula pucnjavu sve do momenta kada je zapucano na tramvaj.

Nakon nje tužilac je na klupu za svjedoke pozvao Kanađanina Frensisa Roja Tomasa/Francis Roy Thomas koji je od 14. oktobra 1993. do 14. jula 1994. godine bio šef vojnih posmatrača u Sarajevu. On je, nasuprot Karadžićevim tvrdnjama da je svuda u Sarajevu bilo vojnih meta, rekao da "nije vidio nikakve vojne svrhe u granatiranju grada".

Granatiranje Sarajeva je, po riječima svjedoka bilo "nasumično" i "intenzivno". On je, između ostalog, naveo podatak da je u sedmici između 19. i 26. decembra 1993. godine sa položaja VRS na Sarajevo ispaljeno 6.565 projektila, nasuprot 709 granata ispaljenih iz grada prema području pod kontrolom Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS.

Karadžić je citirao i dio svjedokovog iskaza sa suđenja generalu Stanislavu Galiću da je "bilo glasnina da Muslimani granatiraju vlastiti narod". Te glasine, odgovorio je svjedok, "nikada nisu potvrđene od strane vojnih posmatrača UN". On je potvrdio da je Armija BiH raspolagala izvjesnim brojem artiljerijskih oruđa koja su, po njegovim saznanjima, bila smještena tunelu koji spaja naselja Velešiće i Ciglane. On je izrazio čuđenje što su srpske snage, umjesto da artiljerijsku vatru usmjere prema tom vojnom cilju, radije otvarale nasumičnu paljbu po gradu.

Kada ga je Karadžić upitao da li se slaže je srpska vojska oko Sarajeva tokom cijelog rata bila opkoljena hrvatskim i muslimanskim snagama, svjedok je rekao da nisu imali uvida u ta područja pošto su im srpske snage uskraćivale slobodu kretanja. Na Karadžićevu tvrdnju da su Hrvati iz Kiseljaka otvarali paljbu po Ilidži svjedok je odgovorio da su vojni posmatrači "utvrdili da su 1993. godine Hrvati iz Kiseljaka otvarali vatru po Hrvatima u Sarajevu".

Karadžić je sugerisao da su vojni posmatrači bili subjektivni i da su posmatrali samo "šta Srbi ispaljuju a ne šta se po Srbima ispaljuje", te da su njihovi izvještaji u sudsko-pravnim postupcima "neupotrebljivi". Srpski generali (Galić i Milošević) su, kako tvrdi, imali puno poštovanje prema pripadnicima UN.

"Djela govore više od riječi", uzvratio je svjedok i upitao Karadžića zašto – ako je tačno to što govori – vojnim posmatračima nije omogućen pristup bolnicama i mrtvačnicama na srpskoj teritoriji.

Iritiran odgovorima kanadskog majora, Karadžić je rekao da se radi o "neprijateljski raspoloženom svjedoku" koji "pokazuje mržnju prema njegovim generalima" Galiću i Miloševiću koji su, po njegovom uvjerenju, nepravedno osuđeni.

Karadžić će sutra ujutro okončati unakrsno ispitivanje bivšeg vojnog posmatrača UN, nakon čega će uslijediti nova pauza na suđenju, do ponedjeljka 27. septembra.

Fotografije