Home



SVJEDOK: ARMIJA BIH NIJE KORISTILA TEŠKO NAORUŽANJE




U završnici unakrsnog ispitivanja kanadski oficir Frensis Roj Tomas je rekao da Armija BiH u Sarajevu tokom devet mjeseci koliko je on kao vojni posmatrač UN proveo u tom gradu 1993. i 1994. godine, nije koristila tenkove i drugo teško naoružanje prema položajima bosanskih Srba. Nastavak suđenja Radovanu Karadžiću 27. septembra

Francis Roy Thomas, svjedok na suđenju Radovanu KaradžićuFrancis Roy Thomas, svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju kanadskog majora Frensisa Roja Tomasa/Francis Roy Thomas ustvrdio da je Armija BiH u užem jezgru Sarajeva raspolagala sa deset brigada, odnosno "50 do 80 hiljada vojno-sposobnih muškaraca".

"Ne bih se složio da ih je bilo toliko", odgovorio je svjedok koji je od jeseni 1993. do ljeta 1994. godine bio šef vojnih posmatrača u Sarajevu. On je dodao da, prema zapažanju vojnih posmatrača, pripadnici Armije BiH nisu svi imali naoružanje, nego su ga preuzimali jedni od drugih prilikom smjena na položajima.

Kanadski major se složio sa Karadžićem da je Armija BiH raspolagala određenom količinom tenkova i drugog teškog naoružanja, ali je naglasio da ono nije bilo korišteno. "Mi ih nismo vidjeli", rekao je svjedok i dodao da se tokom devet mjeseci koliko je on proveo u Sarajevu srpska strana nijednom nije požalila da protivnička strana puca iz tenkova.

Svjedok se, potom, suglasio sa Karadžićem da je linija razdvajanja između snaga bosanskih Srba i Armije BiH u Sarajevu bila duga između 42 i 64 kilometara. On je, međutim, odbacio tvrdnju optuženog da je linija razdvajanja između Sarajevsko-romanijskog korpusa na položajima oko Sarajeva i snaga Armije BiH izvan Sarajeva bila dugačka od 200 do 250 kilometara.

Karadžić, naime, u pokušaju da odgovori na tužiočeve navode da su srpske snage držale Sarajevo pod opsadom pokušava dokazati da je zapravo Sarajevsko-romanijski korpus VRS bio "u poluokruženju hrvatsko-muslimanskih snaga", razmještenih van Sarajeva, odnosno tuzlanskog, zeničkog i mostarskog korpusa Armije BiH.

Suđenje Radovanu Karadžiću se nastavlja 27. septembra iskazima novih svjedoka optužbe o zločinima u Sarajevu, nakon jednonedjeljne pauze tokom koje će optuženi proučiti oko 5.500 stranica materija zaplijenjenog u stanovima dvojice bivših oficira VRS.




Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 467

SARAJEVSKI BILJEZI: Bolnica zvana švajcarski sir i tramvaj zvani meta
LOŠE NAMERE: Zašto su odvojenim muškarcima oduzeti dokumenti ;
HOTEL ILI LOGOR: Kako je Župljaninova komisija opisala "pogodnosti Omarske"