Po mišljenju holandskog stručnjaka za snajpere Patrika Van der Vajdena koji svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću snajpersko djelovanje po civilima nije dozvoljeno, a mjera koja se primjenjuje protiv onih koji prekrše to pravilo je – vojni sud


U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću optužba je ispitala holandskog kapetana Patrika Van der Vajdena/Patrick Van der Weijden, autora ekspertskog izvještaja o snajperskim incidentima u Sarajevu. U tom izvještaju koji je optužba usvojila u dokaze holandski stručnjak za snajpere je ukazao da civili ne smiju biti meta snajperskog djelovanja, a na pitanje tužioca koja se mjera primjenjuje protiv onoga ko prekrši to pravilo kratko je odgovorio – vojni sud.

Svjedokov ekspertski izvještaj o snajperskim incidentima u Sarajevu je prethodno usvojen u dokaze u predmetima bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Dragomira Miloševića i bivšeg načelnika Generalštaba VJ Momčila Perišića. Van der Vajden je kao ekspert optužbe za snajpersko djelovanje ranije svjedočio i u predmetu šestorice bivših čelnika Herceg Bosne.

Tužilac je u glavnom ispitivanju ukazao na incident u kojem je 6. marta 1995. godine u sarajevskom naselju Sedrenik na putu od škole do kuće ranjen tada četrnaestogogodišnji Tarik Žunić. Taj incident se spominje i u izvještaju međunarodnih vojnih posmatrača od istog dana koji su zaključili da je dječak ranjen hicem sa Špicaste stijene koja je bila pod kontrolom vojske bosanskih Srba.

U prvom dijelu unakrsnog ispitivanja Karadžić je svjedoka ispitivao o drugom incidentu u kojem je 13. decembra 1992. godine na Širokači ranjena trogodišnja Anisa Pita. Po Karadžiću, djevojčica je ranjena ili od zalutalog metka ili od hica koji je ispaljen sa položaja Armije BiH na muslimanskom groblju koje se nalazi između srpskih položaja i mjesta gdje je djevojčica pogođena. Po mišljenju holandskog eksperta metak je mogao biti ispaljen jedino iz pravca stijene Baba koja se nalazila pod kontrolom vojske bosanskih Srba.

Svjedok je odbacio Karadžićeve sugestije da je analizu radio sa ciljem da "ili opravda sarajevske istrage ili tvrdnje da su pucali Srbi". "Svrha moje analize nije bila ni da pravdam ni da opovrgavam", rekao je svjedok. On je potvrdio da je informacije o mogućim lokacijama sa kojih su ispaljivani hici dobio od istražitelja tužilaštva ali je dodao da je na osnovu sopstvenog iskustva procjenjivao da li je sa tih položaja bilo moguće gađati određenu metu.

Pred kraj sjednice Karadžić je prešao na ispitivanje o incidentu koji se dogodio 8. oktobra 1994. godine kada je sa srpskih položaja na Grbavici otvorena vatra na tramvaj
koji je prolazio pored bivše kasarne "Maršal Tito".

Karadžić će sutra nastaviti unakrsno ispitivanje holandskog kapetana za koje na raspolaganju ima četiri sata.

Dijeljenje sadržaja