Nakon što se sasluša troje svjedoka koji su već u Hagu, suđenje Radovanu Karadžiću se ponovo obustavlja do 27. septembra ove godine. U pauzi suđenja Karadžić će proučavati dokumentaciju koja – po njemu – podržava tezu odbrane da je VRS gađala "legitimne vojne mete" u Sarajevu


Pretresno vijeće korejskog sudije O-Gon Kvona/Kwon odlučilo je da nakon saslušanja troje svjedoka najavljenih za ovu sedmicu postupak protiv Radovana Karadžića obustavi do 27. septembra kako bi optuženi imao vremena da pregleda materijal zaplijenjen prilikom pretresa stanova dvojice bivših oficira VRS u decembru prošle godine u Beogradu.

Tom odlukom je udovoljeno Karadžićevom zahtjevu za prekidom suđenja, ali je umjesto traženih dvanaest optuženi dobio šest radnih dana pauze. Vijeće je jutros najprije odlučilo da prekid traje od 15. do 23. septembra, ali je nakon što se optuženi požalio da neće imati dovoljno vremena za rad na dokazima pošto mu u posjetu dolazi supruga, odredilo pauzu od 17. do 27. ovog mjeseca.

Nakon što se okonča svjedočenje zaštićenog svjedoka "KDZ-088" koje je počelo prošle sedmice, prije prekida suđenja iskaze će u naredna dva ili tri dana dati dr. Bakir Nakaš, Alma Mulaosmanović-Čehajić i Frensis Roj Tomas/Francis Roy Thomas.

Vijeće je tu odluku, prema riječima sudije Kvona, donijelo "u interesu pravde" kako bi se optuženom omogućilo da pregleda oko 5.500 stranica dokumenata zaplijenjenih u stanovima nekadašnjeg šefa Mladićevog obezbjeđenja Dragomira Pećanca i komandanta 10. diverzantskog odreda VRS Milorada Pelemiša. Tužilaštvo je u posjed tog materijala došlo u januaru ove godine a Karadžiću je objelodanjen 31. avgusta.

U hitnom zahtjevu za prekidom suđenja Karadžić tvrdi da se radi o "dragocjenom materijalu oslobađajuće prirode" koji mu je objelodanjen sa zakašnjenjem. "Oslobađajuću" vrijednost tih dokumenata Karadžić vidi u tome što se u njima navode lokacije objekata u kojima su tokom opsade Sarajeva bili smješteni vojnici i komande jedinica Armije BiH.

Karadžić navodi da je tužilaštvo tu dokumentaciju imalo u posjedu barem tri mjeseca prije nego što je počelo izvoditi svoje svjedoke. Dok su Fatima Zaimović i Milan Mandilović svjedočili o granatiranju medicinskih ustanova tužilaštvo je – navodi Karadžić - "sjedilo na informacijama" koje pokazuju da je Armija BiH medicinske ustanove koristila kao svoje baze.

Dok su svjedoci iz UN kao što su Dejvid Harland/David Harland, Džon Vilson/John Wilson, Kolm Dojl/Colme Doyle, KDZ-185, Husein/Hussein Ali-Abdel Razek, Ričard Mol/Richard Mole i novinar Ernaut van Linden/Aernout van Lynden davali iskaze o nasumičnoj prirodi granatiranja – navodi dalje Karadžić - tužilaštvo je raspolagalo informacijama "da su se u obdaništima i osnovnim školama nalazila sjedišta Armije BiH".

Od optužbi koje ga, između ostalog, terete za teško granatiranje civilnih ciljeva u Sarajevu Karadžić se brani tezama da su sarajevske škole, obdaništa, bolnice i drugi objekti u gradu bili "legitimna vojna meta", te da je Armija BiH bila ta koja je granatirala civile i "inscenirala" incidente u kojima su oni stradali kako bi za to optužila srpsku stranu i tako pridobila naklonost međunarodne zajednice.

Dijeljenje sadržaja