Dvostruka žrtva snajperskog i artiljerijskog terora nad Sarajevom na suđenju Radovanu Karadžiću govorila o posljedicama "hiljadu dana provedenih u teškoj neizvjesnosti". Nakon njega iskaz počeo balističar sarajevskog CSB koji je, između ostalog, učestvovao u istrazi incidenta na Markalama, 5. februara 1994. godine

Na suđenju Radovanu Karadžiću optužba je na klupu za svjedoke izvela Alena Gičevića koji je tokom opsade Sarajeva ranjen dva puta - jednom gelerom granate u nogu i stomak, a drugi put snajperskim hicem u tramvaju. U dokaze je uvedena svjedokova pisana izjava koja se temelji na njegovim prethodnim iskazima na suđenjima Dragomiru Miloševiću i Momčilu Perišiću.

Snajperski incident u kojem je Gičević ranjen u natkoljenicu 3. marta 1995. godine se navodi u dodatku optužnice protivRadovana Karadžića. Tog dana svjedok i još jedan putnik su pogođeni dok su se vozili tramvajem od Novog Sarajeva prema centru grada. Po svjedokovoj procjeni, hici su – dok je tramvaj koji je prolazio pored hotela "Holiday Inn" - ispaljeni iz pravca Grbavice koja je bila pod kontrolom VRS.

Odgovarajući na pitanja tužioca o posljedicama koje je život u opkoljenom Sarajevu ostavio na preživjele, svjedok je rekao: "Hiljadu dana provedenih u teškoj neizvjesnosti moralo je kod normalnog čovjeka ostaviti posljedice. Mi pokušavamo pronaći način da to nekako zaboravimo, ali kao što reče jedan ljekar iz Sarajeva – mozak je možda zaboravio ali tijelo nije".

Nakon njega, optužba je izvela Mirzu Sabljicu, balističara CSB Sarajevo, koji je 1994. i 1995. godine učestvovao u istragama više snajperskih i artiljerijskih incidenata iz optužnice protiv Karadžića, uključujući i desetak istraga o napadima na sarajevske tramvaje. Te istrage su, prema Sabljici, pokazale da su hici ispaljeni iz nebodera na Grbavici. Sabljica, inače, svjedoči pod svojim imenom ali uz mjere zaštite lika.

Po svjedokovim riječima, nakon povlačenja VRS sa Grbavice početkom 1996. godine u četiri nebodera u Lenjinovoj ulici kao i u zgradi "Metalke" su pronađena utvrđena snajperska gnijezda sa kojih su snajperisti VRS imali pod kontrolom Ulicu Zmaja od Bosne kojom prolazi i tramvajska pruga. Ta ulica je zbog izloženosti snajperskoj paljbi tokom rata prozvana "alejom snajpera".

Svjedok je učestvovao u istrazi incidenta na Markalama od 5. februara 1994. godine. U dokaze je uveden polusatni video-snimak koji su pripadnici CSB snimili tog dana na Markalama. Pošto je Karadžić tokom prošlonedjeljnog iskaza britanskog generala Majkla Rouza/Michael Rose sugerisao da je bosanska strana "štemovala" dio asfalta na koji je granata pala, tužilac je pokazao insert na kojem se vidi kako pripadnik Francuskog bataljona nožem iskopava stabilizator eksplodirane granate. Namjera tužioca je bila da pokaže da se "štemovanje" mjesta pada granate ne može pripisati Armiji BiH te da ne stoje Karadžićeve tvrdnje da je mjesto udara "prilagođeno" kako bi se za to okrivila srpska strana.

Karadžić je za unakrsno ispitivanje Mirze Sabljice ranije tražio 20 sati, ali se u međuvremenu predomislio i uz obrazloženje da mu to nije dovoljno sada zahtjeva ukupno 30 sati. Vijeće će se o njegovom zahtjevu izjasniti u sutrašnjem nastavku suđenja.

Dijeljenje sadržaja