Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju apelovao na "čast i profesionalizam" svjedoka Mirze Sabljice, nastojeći da od njega dobije potvrdu teze koju uporno ponavlja: da bi "pogrešno utvrđeno stanje i lažno pripisivanje odgovornosti" za zločin na Markalama onemogućilo ili barem odložilo pomirenje u Bosni i Hercegovini

Bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića optužnica, između ostalog, tereti za artiljerijski napad VRS na sarajevsku pijacu Markale 5. februara 1994. godine kada je u eksploziji minobacačke granate ubijeno 66 a ranjeno više od 140 ljudi.

Prvu istragu o tom incidentu uradio je uviđajni tim sarajevskog Centra službi bezbjednosti (CSB) u kojem je bio i svjedok optužbe Mirza Sabljica. Odgovarajući danas na pitanja optuženog Sabljica je opisao "haotičnu situaciju" koju je 5. februara 1994. zatekao na mjestu zločina. Tezge su, rekao je, bile ispreturane, stvari rasute po tlu na kojem su se još uvijek nalazili dijelovi tkiva i krv. Na licu mjesta su već bili pripadnici Policijske uprave Stare grad koji su oko mjesta zločina postavili žute trake.

Svjedok je danas još jednom potvrdio ono što su snimci uviđaja već ranije pokazali – da je stabilizator granate koji je bio ukopan u asfalt uz pomoć noža izvadio vojnik Francuskog bataljona UNPROFOR. Nakon toga Karadžić više nije insistirao na svojoj ranijoj tvrdnji – da je Armija BiH "štemovala" krater koji je na tlu napravila granata kako bi okrivila Srbe.

Karadžić je, zatim, ukazivao da je istražni tim na lice mjesta došao cijeli sat nakon eksplozije kada su ranjenici i poginuli već bili i evakuisani i mjesto zločina izmijenjeno. Apelujući na svjedokovu "čast i profesionalizam" Karadžić ga je pitao da li misli da je "bolje da se narodi u BiH pomire ove godine nego dogodine".

"Iz moje perspektive kao čovjeka koji je nacionalno opredijeljen kao Bosanac ja sve te narode gledam kao jedan i ja bi volio da moja domovina BiH i svi ljudi koji žive u njoj žive prosperitetno i da postanemo dio Evrope", odgovorio je svjedok i dodao: "Mislim da tu i pripadamo, bez obzira na naše etničke različitosti, i mislim da toliko toga imamo zajedničkog i da uz malo više volje možemo ići puno lakše".

Zahvaljujući svjedoku na takvom odgovoru Karadžić ga je pitao da li se slaže da bi "pogrešno utvrđeno stanje i lažno pripisivanje odgovornosti za neki incident jednoj ili drugoj strani, odložili proces pomirenja i nanijeli veliku štetu uspostavljanju normalnog života". Intervenisao je sudija Kvon/Kwon upozorenjem optuženom da "od svjedoka traži da nagađa", na šta je Karadžić uzvratio da je cilj njegovog pitanja bio da ukaže kako je "dužnost svih nas da doprinesemo da se to pomirenje desi ove godine, a ne dogodine ili za deceniju".

Karadžić je u dosadašnjem toku suđenja u nekoliko navrata rekao da proces pomirenja nije moguć sve dok se smatra da su za zločin na Markalama odgovorne srpske snage i dok u zatvoru sjede on i njegovi, kako često naglašava, "nevino osuđeni" generali.

Nakon iskaza Mirze Sabljice suđenje je prekinuto zbog toga što se Karadžić nije osjećao dobro. Za sutra ujutro zakazana je javna rasprava o Karadžićevom zahtjevu da mu vlasti Bosne i Hercegovine dostave dokumente koje smatra relevantnim za svoju odbranu.

Dijeljenje sadržaja