U Tribunalu održana rasprava o zahtjevu Radovana Karadžića da mu BiH dostavi dokumente koje smatra relevantnim za svoju odbranu. Predstavnica BiH ukazala da je BiH učinila sve što je mogla na pronalaženju dokumenata i naglasila da potragu otežavaju Karadžićevi neprecizni i preširoki zahtjevi. Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon rekao da se od Bosne i Hercegovine očekuje "dobrovoljna saradnja" sa svim stranama u postupku

Razlog sazivanja današnje javne rasprave je, po riječima predsjedavajućeg sudije Kvona/O-Gon Kwon, "vrlo sporo napredovanje" u rješavanju zahtjeva Radovana Karadžića da se Bosni i Hercegovini izda obavezujući nalog da pronađe i dostavi dokumente koje njegova odbrana traži. "Sudijama se čini da je to u velikoj mjeri zbog toga što BiH često ne nudi zadovoljavajuću saradnju niti optužnom niti vijeću", rekao je korejski sudija navodeći da "izgleda da između različitih državnih organa ne postoji odgovarajuća i efikasna komunikacija što ostavlja utisak da bosanske vlasti to pitanje ne uzimaju ozbiljno ili da se njime bave na jedan donekle neorganizovan a možda čak i birokratski način".

Bosanska ambasadorica u Holandiji Miranda Sidran-Kamišalić koja je u raspravi učestvovala kao ovlaštena predstavnica BiH je istakla "punu opredijeljenost BiH za saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju" i naglasila da je BiH do sada u tom pogledu "učinila sve što je bilo u njenoj moći". Ona je ukazala da potragu za dokumentima otežava to što su Karadžićevi zahtjevi "neprecizni" i preširoki. Osim toga, kako je navela, "ponekad izgleda kao da optuženi ima saznanja koje vlasti BiH nemaju".

Karadžićeva odbrana je u junu 2009. godine zatražila od bosanskih vlasti da dostavi dokumente koji se odnose na navodni šverc oružjem i vojnom opremom preko tuzlanskog aerodroma početkom 1995. godine kojim namjerava da podupre tezu odbrane da su u BiH bile četiri sukobljene strane – Srbi, Hrvati, Muslimani i međunarodna zajednica koja je BiH snabdijevala oružjem u vrijeme dok je na snazi bio embargo. Ministarstvo vanjskih poslova BiH je odbrani dostavilo tri dokumenta što, po odbrani, nije dovoljno i zato traži od vijeća da izda obavezujući nalog BiH. Pored toga, odbrana je u januaru ove godine uputila dodatni zahtjev bosanskim vlastima da joj dostavi još pet setova dokumenata.

Bosanska predstavnica je na današnjoj raspravi, između ostalog, pojasnila da se dosadašnji napori BiH odnose isključivo na prvi zahtjev Karadžićeva odbrane i precizirala da će konačan izvještaj sudu biti dostavljen najdalje za mjesec dana. U vezi za drugim zahtjevom vlasti BiH nisu ništa poduzele jer smatraju da Karadžićeva odbrana sa ambasadom BiH "treba komunicirati putem ovog suda". Sudija Kvon je naglasio da se vijeće ovakvim zahtjevima bavi isključivo kada je to "posljednji izlaz" i izrazio očekivanje da će BiH dobrovoljno sarađivati s Tribunalom, uključujući i odbranu kao jednu od strana u postupku.

Karadžić od BiH, između ostalog, traži i dokumente koji se odnose na aktivnosti specijalnih jedinica "Laste" i "Bosna" koje su, po Karadžiću, "bile angažovane na likvidiranju Srba i Muslimana u Sarajevu". Tim dokumentima će, kako je rekao, dokazati da su "ono što se pripisuje Srbima najčešće počinili drugi". Osim toga, Karadžić traži i dokumentaciju o muslimanskom stanovništvu iz srebreničke regije koje je od aprila 1992. do jula 1995. godine umrlo prirodnom smrću a što se, po riječima optuženog, takođe pripisuje Srbima.

Nakon rasprave tužilac je ispitao Bogdana Vidovića, kriminalističkog tehničara sarajevskog CSB koji je učestvovao u istragama snajperskih i artiljerijskih incidenata u Sarajevu. Nakon što je u dokaze optužbe uvedena svjedokova objedinjena izjava sa ranijih suđenjima generalima Stanislavu Galiću i Dragomiru Miloševiću zasjedanje je prekinuto pošto se Karadžić i dalje ne osjeća dobro.

S obzirom da je za ponedjeljak zakazan iskaz kanadskog generala Dejvida Frejzera/David Fraser, Vidovićevo unakrsno ispitivanje je odloženo za narednu srijedu.

Dijeljenje sadržaja