Radovan Karadžić se u završnici unakrsnog ispitivana generala Majkla Rouza požalio da je UN griješio u tretmanu sukobljenih strana u BiH, smatrajući srpsku vojsku "pobunjeničkom" a "muslimansku" legitimnom. U dodatnom ispitivanju svjedok je rekao da je po njegovom mišljenju sa stanovišta efektivne kontrole Karadžićeva moć bila "apsolutna"


Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja generala Majkla Rouza/Michael Rose tvrdio da su Ujedinjeni narodi griješili u tretmanu sukobljenih strana u BiH smatrajući srpsku vojsku "pobunjeničkom", a "muslimansku" legitimnom. Zbog takvog stava, kako je rekao, Ujedinjeni narodi su na napade Armije BiH "gledali kroz prste", dok su na kontranapade Srba reagovale "kritikom i netolerancijom i smatrali ih pritiscima".

"Status snaga bosanske drzave bio je drukčiji od snaga bosanskih Srba zato što je bosanska država bila priznata od UN kao država članica", rekao je general Rouz navodeći da su se pripadnici mirovnih snaga ponašali u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti kojom je BiH priznata kao suverena država.

"Ali gospodine generale i mi smo Bosna", rekao je Karadžić i sugerisao da je dio nesporazuma između srpske strane i UNPROFOR bio prouzrokovan upravo time što je bosansku državu na čelu sa "krnjim Predsjedništvom" UN smatrao legitimnom. General Rouz je potvrdio da su UN i bosanski Srbi imali različit stav o tom pitanju.

Karadžić je nastojao dokazati da bosanski Srbi nisu bili "genuino" ili stvarno, "protiv UN" nego su njihovi postupci bili prouzrokovani "legitimnim sumnjama" da protivnička strana "izvlači korist od UNPROFOR", služeći se između ostalog i humanitarnom pomoću u vojne svrhe. "Sasvim je moguće da smo mi vama davali gorivo za održavanje puteva, a da ste ga vi koristili za tenkove", uzvratio je general Rouz Karadžiću.

Karadžić je, između ostalog, tvrdio da je napad VRS na Goražde u proljeće 1994. godine bio "odgovor" na prethodnu ofanzivu Armije BiH, te da srpska vojska nije namjeravala da zauzme Groažde. On je, između ostalog, ukazao na bilješku iz Mladićevog dnevnika u kojoj stoji: "zauzeli smo više nego što smo namjeravali, a cilj je bio da se onemoguće napadi iz Goražda".

Optužba je u dodatnom ispitivanju svjedoku pokazala dokument Glavnog štaba VRS upućen 12.4.1994. godine Hercegovačkom korpusu i taktičkoj grupi "Višegrad". U njemu se navodi da "predsjednik smatra da srpska vojska ima na raspolaganju još tri ili četiri dana da riješi pitanje Goražda nakon čega će najvjerovatnije doći do potpisivanja prekida neprijateljstava", te da "predsjednik insistira i naređuje da se predstojeće vrijeme iskoristi i u rejonu Goražda uradi što više u datim uslovima".

"Moje tumačenje ovoga dokumenta je da su bosanski Srbi željeli maksimizirati svoju vojnu prednost u ta tri dana", rekao je general Rouz. Na pitanje tužiteljice Edžerton/Edgerton šta na osnovu tog dokumenta zaključuje o Karadžićevoj efektivnoj kontroli nad vojskom, Rouz je odgovorio: "Ja bih rekao da je ona bila apsolutna".

Time je iskaz generala Rouza okončan, a suđenje se nastavlja sljedeće sedmice iskazima novih svjedoka optužbe.

Dijeljenje sadržaja