Bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara Jasuši Akaši u unakrsnom ispitivanju se požalio da je svojevremeno kritikovan za "neprimjerenu ljubaznost i kurtoaznost" prema Radovanu Karadžiću. Pokušavao je, kaže, "da održi odnos povjerenja sa svim stranama", ali je ubrzo spoznao Karadžićevu vještinu "nonšalantnog izvrtanja istine"

Nekadašnji specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Jasuši Akaši/Yasushi Akashi svjedočio je na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću na isti način na koji je tokom rata izvještavao generalnog sekretara i Savjet bezbjednosti UN – diplomatski i neutralno, kako bi se zaštitio od eventualnih optužbi da je stao na nečiju stranu. No, na kraju je pretrpio kritike zbog svoje "kurtoaznosti".

Akaši je u glavnom iskazu rekao da mu je Karadžić više puta obećao da će mu dozvoliti da posjeti Banjaluku, ali da mu to nikad nije omogućeno, što je bio "stalni izvor frustracije". Odgovarajući danas na pitanja tužiteljice Kerolin Edžerton/Carolyn Edgerton, japanski diplomata je objasnio da je u Banjaluci želio provjeriti navode o etničkom čišćenju Muslimana i Hrvata.

U pismu Karadžiću od 20. septembra ’94. godine, na koje je ukazala tužiteljica Edžerton, Akaši je naveo da je tih dana iz Janje i Bijeljine protjerano preko 2.500 ljudi, kao i da je oko 700 ljudi stiglo u srednju Bosnu. U pismu, također, podsjeća da ga je Karadžić ranije uvjeravao da prisilna protjerivanja "nisu u skladu sa politikom bosanskih Srba", te ga na kraju upozorava da će odgovorni za te zločine biti krivično gonjeni.

"Mislim da ovo pismo ne treba dodatno objašnjavati", rekao je Akaši i dodao da ono predstavlja "izraz njegovog krajnjeg nezadovoljstva politikom bosanskih Srba". Kaže da je poslao Karadžiću brojna pisma sličnog sadržaja ali da je uprkos tome optužen za "neprimjerenu ljubaznost i kurtoaznost" prema ratnom predsjedniku Republike Srpske.Danas kaže da je zapravo "nastojao da održi odnos povjerenja sa sve tri strane" u BiH.

U knjizi "U dolini između rata i mira" Akaši je, pored ostalog, napisao da je "Karadžić imao tendenciju da nonšalantno izvrće istinu". Komentarišući danas tu svoju ocjenu opisao je sastanak sa Karadžićem na kojem je bilo riječi o "plavim šljemovima" koje su srpske snage uzele za taoce. Pošto je bilo očigledno da Karadžić ne govori istinu, neki od Akašijevih saradnika su predložili da napuste sastanak. Za razliku od ruskog predstavnika Ćurkina, koji je iznerviran Karadžićevim neistinama demonstrativno napustio sastanak, Akaši je ostao na sastanku "u nadi da će taoci biti pušteni", ali nije prihvatio Karadžićev poziv da ostane i na večeri.

Akaši je vremenom postajao "sve oprezniji"prema Karadžićevim obećanjima i malo po malo je, kaže, shvatio da riječi "obećanje" i "sporazum" na Balkanu nemaju istu težinu kao u Aziji.

Rukovodstvo bosanskih Srba, rekao je Akaši, "povremeno je pravilo pogrešne prosudbe". Tu svoju ocjenu je ilustrovao primjerom iz 1995. godine kada je upozorio Slobodana Miloševića da NATO priprema operaciju velikih razmjera protiv bosanskih Srba. Kada im je Miloševih prenio to Akašijevo upozorenje, ispričao je Akaši, Karadžić i Mladić su se "smijali".

Tužiteljica Edžerton je podsjetila Akašija i na njegov iskaz o incidentu na Markalma – da je ekspertski tim koji je on formirao zaključio da je granata mogla biti ispaljena i sa srpskih i sa položaja Armije BiH. Akaši je potvrdio da juče, prije nego što je odgovorio na pitanje Karadžića, nije imao priliku da se podsjeti šta tačno piše u tom izvještaju od prije 18 godina. Potvrdio je, također, da nema nikakvih saznanja o rezultatima drugih istraga koje su vođene o tom incidentu, a na osnovu kojih su Pretresno i Žalbeno vijeće u predmetu Stanislava Galića zaključili izvan razumne sumnje da je granata koja je 5. februara 1994. godine izazvala masakr na Markalama ispaljena sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS.

Suđenje Radovanu Karadžiću nastaviće se 6. maja unakrsnim ispitivanjem Stanislava Galića, nakon čega slijedi iskaz Milana Martića, osuđenog bivšeg predsjednika bivše Republike Srpska Krajina.

Dijeljenje sadržaja