Home
KARADŽIĆ TRAŽI DA INTERVJUIŠE KLINTONA
Radovan Karadžić traži od vijeća da izda obavezujući nalog bivšem američkom predsjedniku Bilu Klintonu da se sastane sa njegovim pravnim savjetnikom i odgovori na pitanja o umiješanosti SAD u transfer oružja u BiH i navodnim obećanjima vojne podrške koja su, smatra on, muslimanskoj strani poslužila kao "motiv da isceniraju" masakr na Markala 28. avgusta 1995. godine i tako izazovu zračne udare NATO
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić traži od vijeća da izda obavezujući nalog bivšem predsjedniku SAD Bilu Klintonu/Bill Clinton da obavi razgovor sa njegovim pravnim savjetnikom Piterom/Pieter Robinsonom. Karadžić je podnio zahtjev nakon što su, kako navodi u podnesku, "propali" svi napori odbrane da bivši predsjednik dobrovoljno pristane da na intervju.
Klinton, smatra Karadžić, raspolaže "relevantnim" informacijama o transferu oružja u BiH preko Hrvatske u vrijeme dok je na snazi bio embargo UN. Karadžić tvrdi da je hrvatski predsjednik Tuđman preko američkog ambasadora u Zagrebu tražio od SAD saglasnost za transfer oružja iz Irana i drugih država preko teritorije Hrvatske, i na koncu ga i dobio.
Američki ambasador je, navodno, Tuđmanov zahtjev prenio u State Department, a Klinton jeodlučio da Tuđmanu treba reći da ambasador "nije dobio instrukcije". To je, po Karadžiću, značilo da Amerika "nema primjedbu" na transfer oružja. Tu poruku je, navodi Karadžić, Tuđmanu prenio Ričard/Richard Holbruk na sastanku u Zagrebu 29. aprila 1994. godine.
Karadžić, dalje, navodi da je značajan dio naoružanja koje je ubačeno u BiH završio u Srebrenici i Žepi, kao i da je američka delegacija 16. avgusta 1995. godine prenijela liderima u Sarajevu poruku da su SAD spremne da pruže vojnu podršku muslimansko-hrvatskoj federaciji u vidu "oružja, opreme i podrške", što je uključivalo i zračne udare NATO.
Klintonovo obećanje da će ih Amerika vojno podržati, tvrdi optuženi, je Muslimanima dalo "motiv za insceniranje" masakra na Markalama 28. avgusta ‘95., kako bi izazvali intervenciju NATO. On smatra da će mu Klintonovo svjedočenje pomoći da odgovori na optužbe za napade na zaštićene zone i uzimanje pripadnika UN za taoce u maju 1995. godine.
Uz zahtjev i prijedlog da se njegov pravni savjetnik sastane sa Klintonom u Vašingtonu/Washington 10. septembra Karadžić je priložio i transkript Holbrukovog razgovora sa Tuđmanom 16. avgusta 1995. godine. Holbruk je tom prilikom Tuđmanu prenio odlučnost Klintonove administracije da insistira na mirovnom rješenju za BiH i, na koncu, iznio "najgori scenario" za slučaj damirovni napori propadnu. U tom slučaju, SAD bi bile spremne na podizanje embarga na oružje i pomoć u naoružavanju, obuci i podršci federalnim snagama "dok se ne izjednače sa srpskim snagama". Holbruk je, između ostalog, naglasio da će NATO izvršiti udare na srpske položaje samo ako srpska strana u prvih devet mjeseci "tranzicijskog perioda" prva napadne.
"Želim da bude jasno da NATO ne može postati zračna podrška federalnim snagama i obezbjeđivati zračnu podršku u eventualnim ofanzivnim operacijama federalnih snaga", naglasio je Holbruk i, između ostalog, dodao da ako srpska strana bude "razumna" do svega toga nikada neće doći.
Vezani izvještaji
- Predmet : Karadžić
- 2012-07-05 I KARADŽIĆ HOĆE DA SE ŽALI NA PRESUDU PO PRAVILU 98 BIS
- 2012-07-04 NIŠTA OD KARADŽIĆEVOG "GOSTOVANJA" U REGIONU
- 2012-07-03 TUŽILAŠTVO ĆE SE ŽALITI NA OSLOBAĐANJE KARADŽIĆA ZA GENOCID
- 2012-07-11 ŽALBA TUŽILAŠTVA NA KARADŽIĆEVO OSLOBAĐANJE ZA GENOCID
- 2012-07-12 IMENOVANO ŽALBENO VEĆE ZA "KARADŽIĆEV GENOCID"
- 2012-07-12 KAKO JE PRIPREMAN SUDIJSKI "UVIĐAJ" U SREBRENICI
TV Tribunal 550
PREŽIVJELI IZ GRABOVICE: Odiseja i noćne more Elvedina Pašića
KOMANDANT BEZ STRATEGIJE: Bliski susreti Dejvida Harlanda sa Ratkom Mladićem