Radovan Karadžić u nastavku ispitivanja Momčila Mandića rekao da na snimku koji je prikazao tužilac pripadnici Srpske dobrovoljačke garde njemu izgledaju "prilično disciplinovano i opremljeno" i sugerisao da protiv Arkana u periodu od 1991. do 1995. godine nije podnesena nijedna krivična prijava. Optužnica protiv Arkana, međutim, pokazuje da su baš te 1995. godine "Tigrovi" počinili teške zločine u Sanskom Mostu


Tužilac je tokom ispitivanja Momčila Mandića prikazao snimak svečanog postrojavanja Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana koje je 23. oktobra 1995. godine u Banjaluci organizovana u čast Radovana Karadžića. Tom prilikom Arkan je Karadžiću raportirao kao "vrhovnom komandantu", a on je zapovjedniku "Tigrova"uzvratio izrazima "duboke zahvalnosti" za sve što je uradio za srpski narod u BiH.

Karadžić je danas rekao da pripadnici Srpske dobrovoljačke garde na snimku koji je prikazao tužilac njemu izgledaju "prilično disciplinovano i opremljeno" i sugerisao da protiv Arkana u periodu od 1991. do 1995. godine nije podnesena nijedna krivična prijava. Mandić je odgovorio da Arkan nije bio krivično gonjen u Srbiji, a "što se tiče drugih država" – kako kaže – nije mu poznato.

Haška optužnica koja je objavljena u januaru 2001. godine Arkana tereti za zločine koje je njegova paravojna formacija izvršila u drugoj polovini septembra 1995. godine u Sanskom Mostu, neposredno uoči svečanog postrojavanja u Banjaluci. Među zločinima za koje se teretio Arkan su dva masovna ubistva oko osamdeset civila, zatim dva slučaja prinudnog zatvaranja većih grupa ljudi u hotelsku kotlarnicu u Sanskom Mostu, kao i jedan slučaj silovanja.

Pravdajući "intervenciju" Arkanovaca u Bosanskoj Krajini u septembru 1995. godine, Karadžić je tvrdio da su u to vrijeme Srbi imali protiv sebe "tri do pet miliona Hrvata i Muslimana u BiH, pet miliona Hrvata iz Hrvatske i kompletan NATO savez". Odbrana Republike Srpske nakon pada Glamoča, Mrkonjić Grada, Sanskog Mosta, Ključa i drugih mjesta u drugoj polovini 1995. godine je, po Karadžićevim riječima, bila "krajnja nužda i posljednja odbrana srpskog naroda".

Mandić je rekao da nema saznanja o ratnim dejstvima u BiH u periodu od kraja 1992. godine, kao ni o Arkanovom kretanju tokom rata. Po njegovim riječima, srpska policija je svoj posao radila "profesionalno i po zakonu", a njen rad je ometala Biljana Plavšić koja se suprotstavljala hapšenju paravojnih formacija koje je ona pozvala u BiH. On je dodao da je u srpskoj policiji "kao i svuda u svijetu" sigurno bilo korumpiranih policajaca, ali tvrdi da policija "nije organizovano" činila zločine. "Ili su ratovali pod komandom vojske ili su čuvali red i mir", rekao je Mandić.

Karadžić je nastojao da pokaže da je vlada bosanskih Srba u vrijeme dok je Mandić bio ministar pravde "radila sve što je mogla" da spriječi zločine na području BiH koje je bilo pod kontrolom VRS. Karadžić je između ostalog ukazao na Mandićev prijedlog iz jula 1992. godine da civilni pravosudni organi koji su "bili bolje organizovani" preuzmu nadležnosti vojnih sudova i tužilaštava. Mandić danas kaže da je učinjena "velika greška" što taj njegov prijedlog nije prihvaćen jer bi "sada sudu mogli prezentirati krivične sankcije". Karadžić, pak, tvrdi da je izrečeno "nekoliko stotina godina zatvora" za zločine nad Muslimanima i Hrvatima, a da muslimanska strana nije nikoga osudila za zločine nad Srbima.

Karadžiću je preostalo još nešto manje od četiri od ukupno 20 sati koliko mu je odobreno za ispitivanje Momčila Mandića koje se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja