Egipatski general Husein Ali Abdel-Razek ocijenio da je političko i vojno rukovodstvo bosanskih Srba imalo identične ciljeve, da su međusobno "tijesno sarađivali", ali da su političari, uključujući i Karadžića, vodili "glavnu riječ" na sastancima na kojima je bilo riječi o granatiranju Sarajeva i protjerivanju Muslimana. Karadžić je, pak, uz pomoć lorda Ovena, nastojao pokazati da u BiH nije bilo "dobrih i loših momaka"


U nastavku suđenju Radovanu Karadžiću tužilaštvo je u dokaze uvrstilo izjavu generala Huseina Ali Abdel-Razeka koju je on dao u julu 2002. godine za potrebe optužbe na suđenju generalu Stanisalvu Galiću. Egipatski general je u periodu od 21. avgusta 1992. do 20. februara 1993. godine obavljao dužnost zapovjednika UNPROFOR za sektor Sarajevo.

U kratkom glavnom ispitivanju Razek je ocijenio da je političko i vojno rukovodstvo bosanskih Srba imalo identične ciljeve, da su "tijesno sarađivali", ali da su političari imali "glavnu riječ". Ilustrovao je to svojim sastancima sa komandantom SRK Stanislavom Galićem, kojima je redovno prisustvovala i Biljana Plavšić. Ona je vodila razgovor u ime srpske strane, a general Galić i oficiri iz njegove pratnje su se tek povremeno uključivali, kada bi se radilo o čisto vojnim pitanjima.

Razek je, zatim, govorio o izvještajima koje je dobijao o granatiranju Sarajeva i snajperskoj vatri na civile, zbog čega je često protestovao kod Galića, dok je u razgovorima sa političkim rukovodstvom, u kojima je ponekad učestvovao i Karadžić, jedna od glavnih tema bilo protjerivanje muslimanskog stanovništva. Srpski lideri – uključujući i Karadžića su, prema Razeku, često govorili da je "život sa njima (Muslimanima) nemoguć" i pokazivali su karte sa ucrtanim linijama razgraničenja između Srba i ostalih naroda u BiH.

Optužba je, danas, prikazala snimak sastanka na Palama na kojem je lord Oven, u pratnji generala Razeka i Morijona, pred Karadžićem, Mladićem i Koljevićem iznio svoje "jako deprimirajuće utiske" iz posjete jedne od granatiranih sarajevskih bolnica. Prikazan je, takođe, i snimak TV Pale u kojem Karadžić optužuje "muslimanske snage" da postavljaju artiljeriju na nebodere i otvaraju iz njih vatru prisiljavajući srpsku stranu da uzvrati, kao i da podmeću eksploziv po ulicama i ubijaju svoje sugrađane kako bi za to optužili Srbe.

Komentarušići te snimke Razek je rekao da tokom boravka u Sarajevu "nije ni vidio ni čuo" za artiljeriju na neboderima i dodao da mu to ne izgleda kao "praktično" i "profesionalno" rješenje. Dodao je da "ne može zamisliti postavljanje eksploziva na ulicama", kao i da su sve strane iznosile mnoštvo "tvrdnji i protivtvrdnji" u čiju se istinitost on nije uvjerio tokom boravka u Sarajevu.

Na snimke tužilaštva Karadžić je uzvratio insertima iz filma "Rat koji se mogao izbjeći", američkog reditelja srpskog porijekla Džordža/George Bogdanića. U tom filmu lord Oven/Owen između ostalog govori o tome da je u BiH na sceni propagandni rat u kojem se jedni predstavljaju kao "dobri’ a drugi kao "loši momci" namijenjen američkoj publici navikloj "na kauboje i indijance".

Na Karadžićevo pitanje da li su Srbi izgubili propagandni rat između ostalog i zbog "pristrasnosti medija" Razek je odgovorio da je on lično nastojao da pruži šansu svakoj strani da iznese svoje stajalište. Prisjetio se da je novinarki CNN Kristijani Amanpur/Christiane Amanpour sugerisao da intervjuiše Karadžića: "Sjećam se da sam joj rekao da izgleda da on (Karadžić) jeste loš momak ali da ipak treba da čuje šta ima da kaže", naveo je svjedok.

Suđenje se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja