Vazdušni udari NATO na srpske ciljeve u ljeto1994. godine bili su rezultat "muslimanske ratne propagande", tvrdi Radovan Karadžić u nastavku unakrsnog ispitivanja Entoni Banberija koji je 1994. i 1995. godine bio politički savjetnik najprije Viktora Andrejeva, šefa civilnih poslova UN u Sarajevu, a potom Jasušija Akašija, specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja Entoni Banberija/Anthony Banbury, sadašnjeg pomoćnika generalnog sekretara za podršku mirovnim operacijama UN, ukazivao na krizu u Goraždu u aprilu 1994. godine, tvrdeći da su informacije o granatiranju tog grada i stradanju stanovništva bile "višestruko pretjerane", te da su bile sastavni dio "muslimanske ratne propagande" koja je emitovala "izmišljotine". To je, po Karadžiću, utjecalo na odluke Unprofora o angažovanju NATO avijacije i bombardovanju srpskih položaja.

Karadžić je te tvrdnje potkrijepio izjavom generala Majkla Rouza/Michael Rose da su slike ruševina iz Goražda, objavljene u svjetskim medijima, zapravo srpske kuće iz kojih su Muslimani 1992. godine "protjerali" Srbe. Ukazao je, također, na naređenje generala Mladića kojim se zabranjuje rušenje i paljenje kuća i nalaže da se civilno stanovništvo zaštiti. U naređenju se navodi da "muslimanska propaganda lansira dezinformacije" da je "VRS pristupila totalnom uništenju muslimanskog življa" a sa ciljem "kompromitacije Republike Srpske".

Komentarišući izjave generala Rouza, Banberi je rekao da je u aprilu 1994. godine, zbog stalnih borbi i ograničenja slobode kretanja, bilo teško doći do pouzdanih informacija o stanju u Goraždu, ali je dodao da je "osnovno razumijevanje" situacije u tom gradu koje je UN imao u to vrijeme ostalo nepromijenjeno i nakon što su dobili potpunije informacije. Što se tiče Mladićevog naređenja Banberi je primjetio da se misija UN "nije toliko oslanjala na dokumenta koliko je odmjeravala ponašanje" strana u sukobu. Odbacio je Karadžićevu tvrdnju da je povlačenje srpskih snaga oko Goražda u maju 1994. godine bio "gest dobre volje" VRS.

U nastojanju da dokaže da je protivnička strana bila odgovorna za otpočinjanje sukoba Karadžić je, između ostalog, pokazao i izvještaj generala Bertrana De Laprela/Bertrand De Lapresle, upućen tadašnjem šefu mirovnih operacija UN Kofiju Ananu/Annan, u kojem se bosanska strana optužuje za oružane incidente u području Goražda. Na pitanje optuženog da li mu je taj francuski general "ulivao povjerenje", svjedok je spremno odgovorio: "Ne baš".

Pozivajući se na Ženevske konvencije, Karadžić je tvrdio su Srbi "imali pravo" da odrede pod kojim će se uslovima kretati humanitarni konvoji preko njihove teritorije, te da su za svako ometanje prolaska imali razlog. Svjedok se, međutim, nije složio s tom Karadžićevom tvrdnjom rekavši da je Vijeće sigurnosti zahtijevalo potpunu slobodu kretanja humanitarnih konvoja. On je odbacio Karadžićevo obrazloženje da su Srbi imali pravo da zaustavljaju konvoje i izuzimaju hranu i drugu opremu, zbog toga što je jedan dio te robe navodno završavao na crnoj berzi.

Karadžić je ukazao i na sastanak na Palama 6. jula 1995. godine, na kome je Nikola Koljević predstavnicima UN izrazio zabrinutost zbog humanitarne krize. Pošto je Banberi rekao da po njegovom mišljenju "Srbi nikad nisu bili iskreno zabrinuti" Karadžić ga je optužio da je "antisrpski raspoložen". Svjedok je to odbacio rekavši da on nije bio ni za jednu stranu, već "za Unprofor i civilno stanovništvo" koje je bilo patilo zbog odnosa koji je srpska strana imala prema kretanju konvoja sa humanitarnom pomoću.

Karadžić je nastojao da dokaže da je bosanska vlada "zastrašivala" pripadnike UN, navodeći da je sredinom jula 1995. godine zatraženo da koordinator UN za civilne poslove Filip Korvin/'Philip Corwin odmah napusti BiH. Karadžić je ustvrdio da je Korvin bio "na lošem glasu" zato što je glasno kritikovao "muslimansku stranu". Svjedok je odgovorio da se zapravo radilo o tome da li su se zvaničnici Unprofora ponašali nepristrasno, korektno i objektivno, a po njegovom mišljenju, Korvin se "nije ponašao kako je to priličilo jednom zavaničniku UN".

Unakrsno ispitivanje Entonija Banberija Karadžić će završiti sutra, nakon čega će se na klupu za svjedoke vratiti nevoljni svjedok optužbe i ratni predsjednik Kriznog štaba sarajevske opštine Ilidža, Neđeljko Prstojević.

Dijeljenje sadržaja