Pretresno vijeće naložilo tužilaštvu da Radovanu Karadžiću omogući djelimičan uvid u dokumente u vezi sa "sporazumom o imunitetu" koji je navodno zaključio sa Ričardom Holbrukom u julu 1996. godine, ali naglašava da takvi sporazumi nisu validni u slučajevima u kojima se optuženi tereti za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti


Pretresno vijeće sudije Ijana Bonomija/Iain Bonomy je odlučilo da Radovanu Karadžiću omogući djelimičan uvid u dokumente u vezi sa "sporazumom o imunitetu" koji je navodno zaključio sa Ričardom Holbrukom/Richard Holbrooke u julu 1996. godine. Tužilaštvu je naloženo da bivšem lideru bosanskih Srba dostavi sve pisane dokumente, bilješke ili snimke kojima raspolaže, a koji su načinjeni 18. i 19. jula 1996. godine u Beogradu kada je postignut navodni sporazum sa Holbrukom.

U odluci vijeća se, međutim, navodi da se "sporazum o imunitetu u slučaju kada se optuženi tereti za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti po međunarodnom pravu ne može smatrati validnim". Vijeće stoga zaključuje da eventualna Holbrukova obećanja u konkretnom slučaju ne mogu imati nikakav utjecaj na ovlaštenja Tribunala ili ureda tužioca.

Karadžić je od izručenja u Hag tražio da mu tužilaštvo omogući uvid u dokumenta koja su, kako smatra, "od ključnog značaja za njegovu odbranu". Tražio je "kopiju sporazuma sa Holbrukom" kao i druge dokumente koji, po njegovom uvjerenju, dokazuju da je postojalo obećanje da "neće biti uhapšen i izručen Tribunalu ukoliko se povuče iz javnog i političkog života". Osim toga, zahtijevao je i informacije o propalim pokušajima njegovog hapšenja nakon 18. jula 1996. godine i ovlaštenjima Ričarda Holbruka da s njim pregovara u ime međunarodne zajednice, kao i informacije o vezama SAD i kancelarije tužilaštva uključujući i one koje se odnose na američku pomoć u ljudstvu i resursima.

Tužilaštvo je tražilo da se Karadžićev zahtjev u cjelosti odbaci navodeći da "čak i da je sporazum o imunitetu i postojao, on ne bi imao utjecaja na trenutni postupak". Takav sporazum, po mišljenju optužbe, "nije od značaja za pripremu Karadžićeve odbrane, nema pravnog efekta pred Tribunalom i ne može da utiče na njegovu nevinost ili ublažavanje eventualne kazne po osnovu olakšavajućih okolnosti". Običajno međunarodno pravo, po mišljenju tužilaštva, "zabranjuje amnestiju od odgovornosti u slučaju najtežih kršenja međunarodnog krivičnog prava, a zločini za koje se Karadžić tereti spadaju u tu kategoriju".

Radovan Karadžić se tereti za genocid od 31. marta do 31. decembra 1992. godine u deset opština u Bosni i Hercegovini, kao i za genocid od jula do novembra 1995. godine koji se odnosi se na ubistvo više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici. Takođe je optužen za zatvaranja, mučenja, silovanja i seksualno nasilje, uništavanje vjerskih i kulturnih spomenika, istrebljenje, ubistva, deportacije, neljudsko postupanje i uzimanje pripadnika UN za taoce i žive štitove u maju i junu 1995. godine.

Dijeljenje sadržaja