Home



KARADŽIĆ TRAŽI KONTAKT SA MEDIJIMA




Da bi odgovorio na "medijsku demonizaciju" kojoj je bio izložen proteklih godina, a u kojoj su po njemu prednjačili tužioci Tribunala i bivši američki ambasador Ričard Holbruk, Radovan Karadžić traži od predsednika suda da poništi odluku Sekretarijata kojom mu je zabranjen kontakt sa novinarkom jedne holandske revije

Radovan Karadžić u sudnici TribunalaRadovan Karadžić u sudnici Tribunala

U danas objavljenom podnesku predsedniku Haškog tribunala, Radovan Karadžić traži da se poništi odluka Sekretarijata suda kojom mu je zabranjen kontakt sa Zvezdanom Vukojević, novinarkom holandskog časopisa REVU.

Karadžić je u oktobru ove godine pismeno od Sekretarijata suda tražio da mu se odobri kontakt sa holandskom novinarkom, kako bi mogao da odgovori na "medijsku demonizaciju" kojoj je bio izložen proteklih godina, a u kojoj su prednjačili tužioci Tribunala i bivši američki ambasador Ričard Holbruk/Richard Holbrooke.

Sekretarijat je taj zahtev odbio, obrazlažući takvu odluku razlozima bezbednosti Pritvorske jedinice UN kao i nespecificiranim "potencijalnim negativnim posledicama po vršenje pravde". Karadžić, odnosno autor podneska Piter/Peter Robinson, ne prihvata ta obrazloženja i zabranu kontakta sa medijima kvalifikuje kao "nerazumno ograničavanje slobode izražavanja". Tom zabranom se, prema Karadžićevom podnesku, krše Protokol UN o građanskim i političkim pravima kao u Evropska konvencija o ljudskim pravima, kojima se garantuje sloboda izražavanja svima, pa i onima koji su u pritvoru ili zatvoru. U Sjedinjenim državama, navodi se dalje u podnesku, čak i osuđenici zadržavaju slobodu izražavanja, dok se u Evropskim zatvorskim pravilima precizira da je zatvorenicima dozvoljeno da komuniciraju sa medijima, sem ukoliko postoje "ubedljivi razlozi" bezbednosti ili zaštite integriteta žrtava, zbog kojih im se to može zabraniti.

Karadžić je propustio da u podnesku navede još jedan argument u prilog slobode izražavanja. On lično je, naime, početkom avgusta 1992. godine dozvolio grupi britanskih novinara da komuniciraju sa zatočenicima logora Omarska i Trnopolje. Zbog čega se, istina, kasnije gorko pokajao, budući da su njihovi izveštaji iz tih logora šokirali međunarodnu zajednicu i pokrenuli mehanizam koji je, u maju sledeće godine, doveo do formiranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 388

IZJAVA OSUMNJIČENOG: Šta je Jadranko Prlić rekao istražiteljima tužilaštva
PRAVO NA GLUPOST: Šešelj brani svoju liniju ispitivanja
ZAJEDNIČKO SUĐENJE: Ponovno izjašnjavanje Župljanina i Stanišića
HRVATSKA PROTIV SRBIJE: Potvrđena nadležnost najvišeg svjetskog suda
OPROŠTAJNI INTERVJU: Sedam haških godina sudije Schomburga