Bivši predsjednik Republike Srpske traži dozvolu za ulaganje žalbe na odluku vijeća kojom mu je dodijeljeno 300 sati za izvođenje dokaza odbrane, koliko je za svoj dokazni postupak imala i optužba. Karadžić je, podsjetimo, tražio dvostruko više vremena za ispitivanje oko 600 svjedoka i pobijanje preko dvije hiljade presuđenih činjenica iz drugih predmeta

Radovan Karadžić je zatražio dozvolu za ulaganje interlokutorne žalbe na odluku Pretresnog vijeća kojom mu je dodijeljeno 300 sati za ispitivanje svjedoka koje će pozvati u dokaznom postupku odbrane, čiji je početak zakazan za 16. oktobar ove godine.

Karadžić, naime, vjeruje da je Pretresno vijeće pogriješilo u tumačenju efekta koje presuđene činjenice imaju na dokazni postupak. Po njemu, vijeće je također pogriješilo u zaključku da su neki od dokaza odbrane "repetitivni", kao i u tome što nije primijenilo

fleksibilan pristup u odnosu na vrijeme dodijeljeno za ispitivanje svjedoka. On zato traži dozvolu za ulaganje žalbe kako bi o tim pitanjima odlučivalo Žalbeno vijeće.

Karadžić smatra da takva odluka Pretresnog vijeća negativno utiče "na pravično i ekspeditivno suđenje", te da bi hitna odluka Žalbenog vijeća mogla "suštinski pospješiti postupak", što su, inače, uslovi koji se moraju ispuniti za ulaganje takozvane interlokutorne žalbe.

Bivši predsjednik Republike Srpske je krajem avgusta tražio dvostruko više vremena nego što mu je dodijeljeno - 300 sati za ispitivanje oko 600 planiranih svjedoka i dodatnih 300 sati za pobijanje više od dvije hiljade presuđenih činjenica sa drugih suđenja koje je vijeće primilo k znanju u njegovom predmetu. Nakon sugestije sudija da revidira broj svjedoka Karadžić je listu planiranih svjedoka smanjio za deset.

Vijeće je nakon toga dodijelilo Karadžiću 300 sati za ispitivanje svjedoka, uzevši u obzir činjenicu da je tužilaštvo za izvođenje svojih dokaza tražilo i dobilo 300 sati i da je svoj slučaj zaključilo za 299 sati i 27 minuta, kao i da je Karadžić za unakrsno ispitivanje svjedoka potrošio oko 750 sati, odnosno dva i po puta više od tužilaštva.

Obrazlažući tu odluku sudije su istakle da uprkos velikom broju presuđenih činjenica u ovom predmetu vijeće "ne smatra da svaka od njih treba da bude obrađena u dokaznom postupku odbrane". Povrh toga, o većini tema koje su obuhvaćene presuđenim činjenicama bilo je riječi tokom glavnog i unakrsnog ispitivanja u dokaznom postupku optužbe. Vijeće je, također, ponovo izrazilo "zabrinutost u vezi sa relevantnošću i repetitivnim karakterom velikog broja najavljenih svjedoka odbrane".

Radovan Karadžić se kao ratni politički lider bosanskih Srba tereti za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH. Dokazni postupak tužilaštva počeo je u aprilu 2010. godine, i do maja ove godine saslušano je ukupno 196 svjedoka optužbe. Pored toga, u dokaze su uvedene pisane izjave još 142 svjedoka.

Dijeljenje sadržaja