U nastavku unakrsnog ispitivanja Kristijana Nilsena koji je proučavao nastanak i rad srpske policije Radovan Karadžić nastojao dokazati da su se srpska strana zalagala za "očuvanje mira po svaku cijenu" i tvrdio da "ilegalni" rad MUP RS na naoružavanju Srba zapravo ima "pozitivnu konotaciju"…

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja eksperta tužilaštva Kristijana Nilsena/Christian Nielsen tvrdio da je Srpska demokratska stranka (SDS) uoči izbijanja sukoba u BiH postupala "legalno" i zalagala se za "očuvanje mira po svaku cijenu", za razliku od Stranke demokratske akcije (SDA) koja je u saradnji sa "privrednicima, bogatašima, kriminalcima i policajcima" radila na stvaranju "tajne muslimanske armije".

Karadžić je ukazivao na "neregularnosti" u predratnoj zajedničkoj policiji koje su, kako tvrdi,"ugrožavale" srpski narod u BiH. O tome su ga izvještavali Srbi zaposleni u MUP BiH koji su "vršili pritisak na njega" da u pregovorima sa liderima SDA i HDZ Izetbegovićem i Kljujićem, osigura da se "poštuje" kadrovska politika. SDA je, međutim, dovodila kadrove iz Sandžaka i slala svoje policajce na obuku u Hrvatsku koju su finansirali Arapski Emirati.

"Da li je normalno da u zajedničkoj državi gdje dijelimo vlast i život SDA šalje svoje policajce u drugu državu u kojoj je počeo rat protiv Srba", upitao je Karadžić svjedoka. Nilsen nije komentarisao Karadžićevu tvrdnju da je u Hrvatskoj 1991. godine "počeo rat protiv Srba", ali je naglasio da su istovremeno srpski policajci iz BiH išli na obuku u Pančevo, u Srbiji.

Osim toga, Nilsen je primijetio da je sam MUP RS, opisujući proces naoružavanja Srba prije početka sukoba u aprilu 1992. godine, takve svoje aktivnosti nazivao "ilegalnim" u više različitih dokumenata. On je dodao da su pripadnici sva tri naroda u BiH poduzimali aktivnosti u cilju stvaranja oružanih formacija, ali je odbacio Karadžićevu tvrdnju da su Srbi u tom procesu "kasnili" te da su se "branili" od Muslimana koji su cijelu BiH navodno željeli samo za sebe.

Karadžić je nastojao da dokaže da riječ "ilegalno" zapravo ima "pozitivnu konotaciju". Taj termin je, kako je objasnio, preuzet iz vremena Drugog svjetskog rata kada su ga upotrebljavali pripadnici pokreta otpora protiv njemačkog okupatora. Svjedok, međutim, kaže da se - uz pretpostavku da korištenje tog termina podrazumijeva i prisustvo okupatorske sile - može zaključiti da su pripadnici srpskog MUP u zajedničkom MUP vidjeli nešto što su "željeli da podriju".

Svjedok je odbacio i Karadžićevu sugestiju da je MUP RS zapravo "branio tekovine partizana" zalažući se za ostanak BiH u sastavu bivše Jugoslavije, primijetivši da su Srbi, prema dokumentima koje je proučavao, komunističko nasljeđe smatrali "štetnim" a njihove sljedbenike nazivali "komunjarama". On se uslovno složio sa Karadžićem da su Srbi "branili jugoslovenstvo" u smislu da su Jugoslaviju smatrali državom u kojoj su svi Srbi teritorijalno ujedinjeni.

Karadžić je, također, tvrdio da Nilsen prilikom izrade svoje analize nije uzeo u obzir dokumente koji idu u prilog srpskoj stani i sugerisao da je svjedok bio "dio tima" koji je po uputama tužilaštva "prikupljao dokaze o grešnosti srpske strane". Svjedok je odbacio te tvrdnje, naglašavajući da njegov zadatak nije bio da "piše u prilog ili protiv Srba", već da objasni način na koji je funkcionisao MUP Republike Srpske od novembra 1990 do kraja 1992. godine.

Karadžić će unakrsno ispitivanje Kristijana Nilsena nastaviti sutra.

Dijeljenje sadržaja