Tužilac je u finišu glavnog ispitivanja Momčila Mandića ukazivao da su se, osim Biljane Plavšić, sa "arkanovcima" i raznim paravojnim formacijama voljeli slikati i drugi lideri bosanskih Srba, među kojima i optuženi Radovan Karadžić. Na početku unakrsnog ispitivanja Karadžić svjedoka pozdravio sa "gospodine ministre", a Mandić mu uzvratio sa "gospodine predsjedniče"


Momčilo Mandić je u prvom dijelu glavnog ispitivanja tvrdio da je za dolazak paravojnih jedinica u Republiku Srpsku bila odgovorna isključivo Biljana Plavšić, te da je ona bila jedna od onih "taštih profesorskih tipova" koji su voljeli da se slikaju sa "zlikovcima" što su, kako je rekao, ubijali i pljačkali najprije nesrpsko stanovništvo, a kada im je ponestalo plijena onda i Srbe.

Tužilac je danas te navode ilustrovao zapisnikom sa 22. sjednice Skupštine bosanskih Srba održane 1992. godine u Zvorniku kojoj joj je prisustvovao i Karadžić. Biljana Plavšić je tada rekla da je ona "poslala pismo na sve strane" s pozivom da u Republiku Srpsku dođu "svi oni koji hoće da se bore za srpstvo" – od dobrovoljaca iz Rusije do "šešeljevaca" i "gardista" Željka Ražnatovića Arkana u Srbiji. Te njene riječi prisutni su pozdravili aplauzom.

Nakon što je Mandić rekao da mu "nije poznato" da su i druge vođe bosanskih Srba željele da Arkan dođe u Republiku Srpsku, tužilac je prikazao snimak svečanog postrojavanja Srpske dobrovoljačke garde 23. oktobra 1995. godine, Karadžiću "u čast". Nakon što mu je Arkan raportirao kao "vrhovnom komandantu", Karadžić mu je uzvratio izrazima "duboke zahvalnosti" za sve što je uradio za srpski narod u BiH.

Mandić je rekao da taj snimak sada prvi put vidi i dodaje da je, po njegovim saznanjima, Plavšićeva "bila zadužena" za pozivanje paravojnih jedinica iz drugih država. Karadžić se usprotivio uvođenju snimka u dokaze uz objašnjenje da je taj materijal snimljen 1995. godine, a da se Mandićev iskaz o paravojnim formacijama i pozivanju Arkana odnosio na 1992. godinu.

Na početku unakrsnog ispitivanja Karadžić i Mandić su se toplo pozdravili obraćajući se jedan drugom sa "gospodine ministre", odnosno "gospodine predsjedniče". Karadžić se svom nekadašnjem ministru pravde izvinio "zbog patnji" koje je pretrpio radi optužbi da je pomagao njegovo skrivanje što je Mandić "sa zadovoljstvom prihvatio".

Karadžić je u prvom dijelu ispitivanja sugerisao da je Mandić u predmetu Momčila Krajišnika svjedočio "pod pritiskom" jer je u to vrijeme bio i sam osumnjičen za ratni zločin, što je svjedok i potvrdio. Transkript tog svjedočenja je, inače, uveden u dokaze u Karadžićevom predmetu. Na direktno pitanje sudije Morisona/Morrison da li je njegov iskaz u predmetu Krajišnika bio "netačan", Mandić je odgovorio odrečno.

Osim toga, Karadžić je tvrdio da su advokati Miće Stanišića i Stojana Župljanina bili bolji i "spremniji" u unakrsnom ispitivanju od Krajišnikovih te da su, po njegovoj procjeni, i Mandićevi odgovori bili "tačniji i akuratniji". Zato zatražio da se u sudski spis uvede i transkript tog Mandićevog iskaza, ili barem njegovi najrelevantniji dijelovi.

Karadžić je, dalje, tvrdio da su Srbi bili "prevareni" jer su Muslimani 1991. godine u MUP BiH ukinuli poziciju zamjenika podsekretara za državnu bezbjednost koja je trebala pripasti Srbima. Mandić je to potvrdio, ali se nije složio sa Karadžićevom tvrdnjom da je to mogao biti razlog za zabrinutost među Srbima. Po Mandićevom mišljenju, ukidanje te pozicije je moglo zabrinuti samo SDS pošto "narod nije ni znao za to".

Karadžić će unakrsno ispitivanje Momčila Mandića nastaviti sutra.

Dijeljenje sadržaja