Radovan Karadžić u poluvremenu suđenja oslobođen optužbe za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština: Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku. Za preostalih deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, po ocjeni sudija izvedeno je dovoljno dokaza koji bi mogli biti osnova za osuđujuću presudu

Pretresno vijeće korejskog sudije O-Gon Kvona/Kwon djelimično je prihvatilo zahtjev Radovana Karadžića po pravilu 98 bis i donijelo oslobađajuću presudu po tački 1 optužnice koja bivšeg predsjednika Republike Srpske tereti za genocid u sedam bosansko-herecegovačkih opština – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Analizirajući dokaze tužilaštva vijeće je zaključilo da ubistva, nanošenja teških fizičkih i mentalnih povreda, prisilna premiještanja stanovništva i nametanja neljudskih uslova u zatočeničkim objektima u spomenutim opštinama, svojom "prirodom, razmjerama i kontekstom... nisu dosegli nivo" iz kojeg bi razumni presuditelj činjenica mogao van razumne sumnje zaključiti da su počinjeni sa namjerom da se bosanski Muslimani i/ili Hrvati u cjelosti ili dijelom unište kao etnička ili vjerska grupa.

Za zločine za koje se Karadžić tereti u ostalih 10 tačaka optužnice tužilaštvo je, po ocjeni vijeća, izvelo dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se optuženom mogla izreći osuđujuća presuda. Ti zločini su kvalifikovani kao četiri udružena zločinačka poduhvata – etničko čišćenje i progon nesrpskog stanovništva u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine, kampanja artiljerijskog i snajperskog terora nad Sarajevom, uzimanje osoblja UN za taoce i, konačno, genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.

Na osnovu dokaza koje je ponudilo tužilaštvo, po mišljenju vijeća, razumni presuditelj činjenica bi mogao zaključiti da su u okviru tih udruženih zločinačkih poduhvatapočinjena krivična djela navedena u optužnici, kao i da je Karadžić kao predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga i sam učestvovao u tim poduhvatima. Karadžić je sa ostalim učesnicima dijelio ciljeve tih zločinačkih poduhvata da se bosanski Muslimani i/ili Hrvati trajno uklone sa tih područja činjenjem progona, istrebljenja, ubistva, deportacije i drugih nehumanih djela, uključujući i genocid u Srebrenici.

Dokazi, po ocjeni sudija, pokazuju da je u slučaju Srebrenice Karadžić dijelio namjere drugih članova udruženog zločinačkog poduhvata, uključujući i specifičnu namjeru da se počini genocid i da se srebrenički Muslimani diskriminišu na rasnim, vjerskim ili političkim osnovama.

Radovan Karadžić će se u sudnici ponovo pojaviti 3. septembra na konferenciji o stanju u postupku, a početak izvođenja dokaza odbrane je zakazan za 16. oktobar.

Dijeljenje sadržaja