U nastavku unakrsnog ispitivanja vojnog vještaka optužbe Radovan Karadžić ukazivao da je on lično tokom 1992. godine izdavao apele i naređenja da se zaštiti civilno stanovništvo nesrpske nacionalnosti. Po svjedoku, "slanje dokumenata je jedna, a njihovo sprovođenje u djelo sasvim druga stvar". Odbačen Karadžićev zahtjev za jednomjesečni prekid suđenja

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je u unakrsnom ispitivanju vojnog vještaka optužbe Juena Brauna/Ewan Brown tvrdio da je on od aprila do decembra 1992. godine izdao dvadesetak apela i naredbi za zaštitu civila nesrpske nacionalnosti, zamjerajući svjedoku što ih nije uzeo u obzir prilikom izrade svoje ekspertske analize o vojnoj situaciji u Bosanskoj Krajini 1992. godine.

Braun je rekao da mu nisu poznati Karadžićevi apeli i naredbe, ali je napomenuo da je pregledajući dokumente Prvog krajiškog korpusa primijetio da se u nekim od njih spominje poštovanje Ženevskih konvencija, što je i naveo u svom izvještaju. "No, slanje dokumenta je jedna, a njihovo sprovođenje u djelo sasvim druga stvar", smatra svjedok. Karadžić je svjedoku pokazao pismo koje je 13. juna 1992. godine uputio tadašnjemgeneralnom sekretaru UN Butrosu Galiju/Boutros-Ghali, a u kojem je naveo da se vlasti RS "odriču" paravojnih grupa koje ne žele da se stave pod komandu VRS. Po svjedoku, to pismo odražava politiku po kojoj su paravojne grupe prihvatljive sve dok se žele staviti pod kontrolu srpskih vlast, ali ne i stav da je ih je trebalo goniti zbog krivičnih djela koje su počinile.

Svjedok je naveo nekoliko incidenata za koje su, prema dokumentima Prvog krajiškog korpusa koje je proučio, počiniocizločina identifikovani ali protiv njih nisu poduzete nikakve mjere. Naveo je primjer komandanta logora Manjača pukovnika Božidara Popovića koji nikada nije procesuiran iako je, kaže svjedok, bilo "opšte poznato" da su uslovi u tom logoru užasni i da su se u njemu događale grozne stvari, uključujući premlaćivanja i ubijanja zatočenika.

Karadžić je, također, tvrdio da je u dolini rijeke Sane – u Prijedoru, Sanskom Mostu i Ključu -u maju 1992. godine došlo do "sinhronizovanih napada" muslimanskih snaga na srpsku vojsku i civile, te da se tek nakon tog "napada s leđa" vojska uključila u operacije. Svjedok je, međutim, ostao pri svom zaključku da je sredinom aprila i u maju 1992. u tim opštinama došlo do preuzimanja vlasti od strane srpskih snaga, prema planovima SDS i zaključcima srpske Skupštine s kraja marta 1992. godine, te da su u cilju ostvarivanja pune kontrole uslijedile operacije razoružavanja nesrpskog stanovništva u kojima je učestvovao i Prvi krajiški korpus.

Karadžić će unakrsno ispitivanje vojnog vještaka optužbe Juena Brauna nastaviti sutra, nakon što bude saslušan jedan od zaštićenih svjedoka tužilaštva.

Pretresno vijeće je, u međuvremenu, odbacilo Karadžićev zahtjev da se suđenje prekine na mjesec dana prije nego što tužilaštvo počne izvođenje dokaza koji se odnose na genocid u Srebrenici. Karadžić je, podsjetimo, tražio prekid suđenja kako bi pregledao relevantne dokumente koje mu je tužilaštvo, kako je tvrdio, objelodanilo sa zakašnjenjem krajem prošle i početkom ove godine.

U odluci vijeća se navodi da Karadžić nije obrazložio zbog čega nije stigao da pregleda dokumente koje u svom posjedu ima već oko godinu dana i napominje da je između marta i maja ove godine određena pauza u trajanju od devet sedmica tokom koje je optuženi trebao pregledati dokumente koji su mu objelodanjeni sa zakašnjenjem, uključujući i one koji se odnose na Srebrenicu.

Dijeljenje sadržaja