Vojni vještak tužilaštva Juen Braun u nastavku svjedočenja na suđenje Radovanu Karadžiću rekao da su logori Manjača, Omarska, Keraterm i Trnopolje bili "dio politike razdvajanja" Srba od ostalih naroda u BiH

Vojni vještak tužilaštva Juen Braun/Ewan Brown je svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću rekao da je prvi strateški cilj - razdvajanje Srba od Muslimana i Hrvata - bio od ključnog značaja za političko i vojno rukovodstvo Republike Srpske. Njegova realizacija je, po riječima svjedoka, podrazumijevala iseljavanje nesrpskog stanovništva sa velikih dijelova teritorije BiH koje su Srbi smatrali svojim.

Proces razoružavanja i iseljavanja nesrpskog stanovništva u Bosanskoj Krajini se odvijao uz pomoć vojske i u skladu sa odlukama Autonomne regije Krajina (ARK). Logori (Manjača, Omarska, Keraterm i Trnopolje) su bili dio "planiranog protjerivanja nesrba" iz Bosanske Krajine. Oni su, navodi svjedok u svom ekspertskom izvještaju, bili"dio politike razdvajanja" Srba od ostala dva naroda u Bosni i Hercegovini.

Braun u svom izvještaju "Vojna situacija u Bosanskoj Krajini" na više mjesta spominje logor Manjača i, između ostalog, kaže da je iz dokumentacije koju je pregledao očito da je Prvi krajiški korpus znao da za veliki broj ljudi zatočenih u tom logoru nije bilo dokaza da su sudjelovali u oružanom sukobu. Uprkos tome, kaže svjedok, oni su ih i dalje držali u logoru u kojem nije bilo dovoljno hrane i vode i u kojem su bili izloženi zlostavljanju. U izvještaju Prvog krajiškog korpusa od 3. septembra 1992. godine se, pored ostalog, navodi da je specijalnom izvjestiocu UN Tadeušu Mazovjeckom/Tadeusz Mazowiecki koji je bio zabrinut za poštovanje ljudskih prava zatočenika uskraćen pristup logoru Manjača. U tom dokumentu se navodi da je Mazovjecki spriječen da uđe u logor pod izgovorom da nema odobrenje srpske vlade i da mu je rečeno da treba da brine o "pravima srpskog naroda".

Braun je svjedočeći na suđenju Karadžiću podsjetio da su zatvorenici iz Manjače oslobođeni tek u decembru 1992. godine i naglasio da im srpske vlasti ni tada nisu dozvolile da se vrate svojim kućama nego su ih sprovele van teritorije pod kontrolom bosanskih Srba.

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju, između ostalog, tvrdio da su se srpski poslanici iz opština sa muslimanskom ili hrvatskom većinom zalagali u Skupštini da "i njihov kraj uđe u srpsku republiku", ali se on osobno "borio protiv te megalomanije" i zalagao da Srbi uzmu samo one opštine u kojima su bili većinski narod. Svjedok se, međutim, nije s time složio navodeći da su u ljeto 1992. godine mnoge opštine, među kojima su Bosanska Krupa, Sanski Most i Doboj, zauzete iako nisu bile većinski srpske.

Karadžić će unakrsno ispitivanje vojnog vještaka optužbe nastaviti u utorak, 22. novembra.

Dijeljenje sadržaja