Na suđenju Radovanu Karadžiću britanski novinar Martin Bel svjedočio o patnjama i stradanjima civila u opkoljenom Sarajevu iz kojeg je, s manjim prekidima, izvještavao tokom cijelog rata. Za razliku od njega i drugih ratnih izvještača koji su povremeno "dolazili u Sarajevo i odlazili iz njega", rekao je Bel, stanovnici grada su živjeli stalno u "u klopci rata čiji se kraj nije nazirao"

"Bila je to prva situacija u istoriji ratovanja da su korištena sredstva masovnog uništavanja, a da smo mi novinari imali na raspolaganju sredstva masovnog komuniciranja da o tome izvještavamo svakodnevno. U tom pogledu smo bili istovremeno sudionici i svjedoci", rekao je ratni izvještač BBC Martin Bel/Bell na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH.

Civili u Sarajevu se, prema riječima britanskog novinara, nisu samo nalazili "između dvije vatre" zaraćenih strana, već su bili izloženi i "namjernom gađanju s obje strane linije fronta". Bel, kako je rekao, nikad ranije nije vidio toliko zabrinutosti i straha urezanog u lica ljudi, od kojih su neki "posivjeli od straha". "Nama je bilo lako: mi dođemo i ostanemo nekoliko sedmica, dok su oni tamo bili stalno u klopci rata čiji se kraj nije nazirao", rekao je svjedok.

Komentarišući svoje ratne izvještaje čije je dijelove danas prikazivala tužiteljica Edžerton/Edgerton, Bel je rekao da mu i nakon toliko godina teško pada da ponovo gleda prizore patnji i stradanja stanovnika Sarajeva. Zbog njegovih izvještaja i snimaka koje je slao iz Sarajeva, pojedini britanski političari su ga proglasili osnivačem kluba "Nešto se mora učiniti!", odnosno zagovornikom strane vojne intervencije kako bi se zaustavila stradanja civila. Međutim, dodao je Bel, "zapadnim demokratijama nije bilo stalo do tih ljudi i nisu razumjeli da su svi ugroženi tom vatrom koja je gorjela u dijelu našeg zajedničkog evropskog doma".

Karadžić je na te video-snimke u unakrsnom ispitivanju odgovorio svojom selekcijom ratnih reportaža u kojima se opisuju napadi pripadnika Teritorijalne odbrane na srpske položaje na Ilidži i na komandu Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu, citiraju njegovi miroljubivi javni nastupi i izjave, kao i njegovi intervjui stranim novinarima u kojima najavljuje "zatvaranje zatvora za ratne zarobljenike" i "centara za izbjeglice", kako je nazivao logore Manjaču i Trnopolje, kao i njegova obećanja da će - "ako ima dokaza" - biti suđeno onima koji su činili zločine nad Hrvatima i Muslimanima.

U nastojanju da krivicu za početak rata prebaci na protivničku stranu Karadžić je između ostalog naveo je Alija Izetbegović 12. aprila izdao direktivu o napadu na JNA "uprkos dogovoru" iz Skoplja o mirnom povlačenju jugoslovenske armije.

Ukazujući da je stanovnicima muslimanskih i hrvatskih sela koja su dobrovoljno predala oružje garantovana "puna sloboda i bezbjednost", Karadžić je spomenuo nekoliko sela na Romaniji, u okolini Han pijeska i Rogatice koja su, prema njemu, "ostala bezbjedna do kraja rata". "Drago mi je da to čujem", odgovorio je Bel izrazivši žaljenje što to nije bio slučaj i u nekim drugim mjestima kao što je na primjer Foča. "Ili ste u Foči naišli na neki otpor, pretpostavljam", primijetio je cinično.

Unakrsno ispitivanje britanskog novinara Karadžić će nastaviti sutra.

Dijeljenje sadržaja