Beogradski novinar Zoran Petrović Piroćanac optužio je danas svog američkog kolegu Roberta Bloka da je lažno svjedočio da su Karadžić i rukovodstvo sa Pala bili na njega "vrlo ljuti" zbog emitovanja reportaže o "oslobađanju Srebrenice", emitovane na beogradskoj televiziji Studio B 15. jula 1995. godine. Po Piroćancu, i Pale i Hag su bili zadovoljni njegovom srebreničkom reportažom

Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno je iskazom beogradskog novinara Zorana Petrovića Piroćanca koji je 13. i 14. jula 1995. godine snimio reportažu o "oslobađanju Srebrenice" od strane snaga bosanskih Srba.

Pretresno vijeće je ranije u dokaze usvojilo Piroćančevu reportažu kao i njegov iskaz u predmetu "Popović i drugi", zaključujući da nema potrebe da svjedok dolazi u Hag na unakrsno ispitivanje. Optuženi je, međutim, u februaru ove godine - nakon iskaza američkog novinara Roberta Bloka/Block - podnio zahtjev da unakrsno ispita Piroćanca, kako bi osporio Blokovu tvrdnju da su rukovodstvo na Palama i Karadžić lično bili "veoma ljuti" zbog emitovanja njegove reportaže na beogradskoj televiziji Studio B.

U kratkom glavnom ispitivanju tužilac Džulian Nikols/Julian Nicholls se zadovoljio da pročita sažetak Piroćančevog iskaza u predmetu "Popović i drugi", podsjećajući na inkriminišuće kadrove muslimanskih zarobljenika na balkonu "bijele kuće" u Potočarima i tijela ubijenih ispred skladišta u Kravici koji su, nakon emitovanja reportaže, "nestali" sa originalnih traka.

Na početku unakrsnog ispitivanja "doktor Petrović", kako je zamolio da ga oslovljavaju u sudnici, je "gospodinu predsjedniku" čestitao 20 godina postojanja Republike Srpske ukazujući da ona bez njega, to jest Karadžića, ne bi postojala, a optuženi mu je uzvratio čestitkom Međunarodnog dana novinara. Odgovarajući na Karadžićeva pitanja Piroćanac je negirao da je, nakon emitovanja reprotaže, uopšte razgovarao sa američkim novinarom Robertom Blokom/Block, a kamoli da mu se požalio da je Karadžić na njega ljut.

Piroćanac je Bloka nazvao "lažovom" koji je "prvi zakotrljao genocidnu priču o Srebrenici". On je naveo da ne samo da Karadžić nije bio ljut, nego je od kolega novinara sa Pala saznao da je rukovodstvo RS zadovoljno reportažom, koju im je on poslao autobusom iz Beograda na Pale. Istovremeno je isticao da je svojim snimcima – među kojima su i inkriminišući kadrovi zatočenika na balkonu bijele kuće, gomile leševa pred ulazom u skladište u Kravici kao i veće grupe zarobljenika na livadi kod Sandića - dao "ogroman doprinos" srebreničkoj istrazi haškog tužilaštva, koje je zahvaljujući njima uspjelo da identifikuje brojne učesnike srebreničke operacije vojske i policije bosanskih Srba, kao i lokacije na kojima su se odigrali neki od značajnijih događaja opisanih u optužnici. Piroćanac, izgleda, ne vidi nikakvu protivrječnost u tvrdnji da su i Pale i Hag zadovoljni njegovim "srebreničkim uratkom".

Atmosferu koju je 13. jula 1995. godine zatekao u Potočarima – gdje se zbilo više od 20.000 srebreničkih izbjeglica, uglavnom žena i djece – Karadžić je opisao kao "ležernu", što je Piroćanac potvrdio, dodajući da on nije čuo da je neko od Srba uputio ijednu "ružnu riječ" Muslimanima. Na Karadžićevo pitanje da li je on ili bilo ko drugi iz rukovodstva RS "bio sklon da razmišlja a kamoli da radi na uništavanju Muslimana kao grupe" Piroćanac je odgovorio da bi ga on koji je u javnosti poznat kao "nemilosrdan" – u slučaju da je tako – "prvi odrao".

Tužilac je u dodatnom ispitivanju prikazao dio srebreničke reportaže u kojem se čuje kako Piroćanac – u vožnji od Potočara ka Bratuncu – komentariše scene koje se vide duž puta a koje mu djeluju kao "arapski fazoni", vulgarno psuje Muslimane i naziva ih "đubradima" koji su tu donijeli "kugu", dok Borovčanin na sve to odgovara sa "da, da" i pominje nekakvu "montažnu džamiju na Igmanu" koja će za dva-tri dana biti razorena. Piroćanac je takav svoj "vokabular" pokušao da objasni "ratnom situacijom" u kojoj nastojite "da se približite onima kod kojih ste". Borovčanin, kojem je Piroćanac takvim komentarima nastojao da se "približi", je u srebreničkoj operaciji komandovao združenim snagama MUP Republike Srpske i u Tribunalu je osuđen na 17 godina zatvora.

Suđenje Radovanu Karadžiću se nastavlja sutra iskazom posljednjeg tužiočevog svjedoka zaštićenog pseudonimom "KDZ-071".

Dijeljenje sadržaja