Robert Franken, svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću

Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja Roberta Frankena, bivšeg zamjenika komandanta Holandskog bataljona UN, sugerisao da pripadnici mirovnih snaga u Srebrenici nakon 10. jula 1995. godine više nisu djelovali u okviru svog mandata, odnosno da više nisu bili "nepristrasna" već strana "koja se umiješala u rat".

Franken se složio s tom Karadžićevom tvrdnjom uz objašnjenje da je to ""bila posljedica činjenice da je UNPROFOR bio napadnut od strane VRS". Odgovarajući na Karadžićeva pitanja svjedok je rekao da je 10. jula 1995. godine primio naređenje da "aktivno brani Srebrenicu svim sredstvima", te daje to naređenje prenio podređenim vojnicima da na određenim lokacijama brane enklavu.

Karadžić je potom ukazivao na namjere Armije BiH u proljeće 1995. godine da "zauzme cijelo Podrinje" što je rezultiralo nizom upada iz enklave na srpsku teritoriju. Franken je, pak, rekao da ne negira da su muslimanske snage vršile diverzije na srpske položaje oko enklave, da je bio svjestan da Muslimani nisu predali svo oružje, kao i da je stekao dojam da se radilo o armiji organizovanoj u diviziju. To je, kaže, bilo teško uočiti s obzirom da vojska nije boravila u kasarnama, već u kućama.

Holandski potpukovnik je ostao pri svojim tvrdnjama da je Ratko Mladić zatražio evakuaciju civila iz Srebrenice u Kladanj. On je rekao da mu se učinilo čudnim što su autobusi počeli pristizati u bazu nekoliko minuta nakon što je sastanak na kojem je dogovorena evakuacija završen, s obzirom da je Mladić do tada tražio od UN da se pobrine za prevoz.

Karadžić je emitovao snimak intervjua koji je dao srpskoj televiziji neposredno nakon što je VRS zauzela Srebrenicu. U njemu je, između ostalog, rekao da je Srebrenica "primer srpske plemenitosti", da "nijedan civil nije stradao", te da je stanovništvu omogućen transport do Tuzle, a da oni koji to žele mogu ostati u gradu ukoliko prihvate RS kao svoju državu.

Optuženi je time želio potkrijepiti svoju tezu da je stanovništvu bilo omogućeno da izabere hoće li otići ili ostati. Franken, međutim, smatra da je taj izbor bio samo "teoretski" i da su "u praksi" svi bili prisiljeni da odu. Tužilaštvo je u dodatnom ispitivanju ukazalo na presretnuti razgovor od 12. jula 1995. godine u kojem general Mladić kaže kako će svi biti evakuisani iz Srebrenice, "i oni koji žele i oni koji ne žele".

Nakon Roberta Frankena na klupu za svjedoke je pozvan britanski pukovnik Pirs Taker/Pyers Tucker. Vijeće je, naime, odbacilo Karadžićev zahtjev da se iz njegove pisane izjave koja se zasniva na ranijim iskazima u predmetima Galić, Orić i Perišić, izbace dijelovi koji se odnose na zločine srpskih snaga u Srebrenici 1993. godine, te je ona uvedena u dokaze.