Pretresno vijeće odbacilo zahtjev Radovana Karadžića da grčkom predsjedniku Karolosu Papuljasu izda obavezujući nalog za intervju sa njegovim pravnim savjetnikom Robinsonom. Karadžić smatra da bi uz pomoć grčkog predsjednika mogao osporiti odgovornost za Markale I, uzimanje pripadnika UN za taoce i etničko čišćenje

Pretresno vijeće sudije Kvona/Kwon odbacilo je zahtjev Radovana Karadžića da izda obavezujući nalog grčkom predsjedniku Karolosu Papuljasu/Karolos Papoulias da pristane na intervju sa pravnim savjetnikom njegove odbrane, Piterom/Peter Robinsonom.

Vijeće, naime, smatra da nema potrebe da pravni savjetnik optuženog intervjuiše aktualnog grčkog predsjednika s obzirom da je iz dosadašnjih podnesaka odbrane jasno da su se njih dvojica više puta sastajali tokom relevantnog perioda, te da je obojici "savršeno jasno na šta bi se Papuljasov iskaz odnosio".

Pošto je Karadžić "potpuno svjestan prirode iskaza" koji bi Papuljas mogao dati u slučaju da bude pozvan kao svjedok, vijeće smatra da "nema potrebe" da se grčkom predsjedniku izdaje obavezujući nalog da se prije toga sastaje sa pravnim savjetnikom optuženog.

Papuljas je od 1993. do 1996. godine obavljao dužnost ministra spoljnih poslova Grčke i u tom svojstvu je, po mišljenju optuženog, igrao "značajnu ulogu" u mirovnim pregovorima o BIH. Karadžić smatra da Papuljas posjeduje "relevantne informacije" koje se odnose na incident na Marakalama 5. februara 1994. godine, uzimanje pripadnika UN za taoce u maju 1995. godine, kao i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem istjerivanja Muslimana sa područja koja su Srbi smatrali svojim.

U svom zahtjevu Karadžić je, između ostalog, naveo da je nakon prvom masakra na Markalama grčkom ministru rekao da Srbi nemaju nikakve veze sa tim zločinom. Da su kojim slučajem Srbi bili odgovorni za taj masakr Karadžić bi, s obzirom na tadašnje prijateljske odnose sa Grčkom, to sigurno u povjerenju rekao Papuljasu. Dalje, na sastanku u junu 1995. godine, tokom takozvane "krize talaca", Karadžić kaže da je Papuljasu rekao da Srbi "imaju pravo da pripadnike UN drže kao ratne zarobljenike". Papuljas je, također, "aktivno učestvovao u naporima da uvjeri Karadžića da prihvati mirovni prijedlog Kontakt grupe", a sam Karadžić je u njegovom prisustvu navodno više puta izrazio želju da se pronađe mirovno rješenje za BiH, bez favoriziranja etnički čiste srpske teritorije.

Optuženi je u krajem 2011. godine u dva navrata pismeno tražio da se grčki predsjednik sastane sa njegovim pravnim savjetnikom i obezbijedi kopije bilješki, memoranduma i izvještaja sa zajedničkih sastanaka. Međutim, početkom ove godine mu je odgovoreno da predsjednik Papuljas "nema namjeru da udovolji Karadžićevom zahtjevu za intervjuem", a sudije su sada zaključile da za takvim intervjuom nema ni potrebe.

Dijeljenje sadržaja