U nastavku suđenja bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću ispitana dvojica zaštićenih svjedoka, bivših pripadnika Službe za prisluškivanje Armije BiH. Karadžić između ostalog sugeriše da su on i drugi učesnici u presretnutim razgovorima bili skloni "hvalisanju i pretjerivanju"

Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je iskazima dvojice pripadnika Službe za prisluškivanje Armije BiH koji su presretali, snimali i transkribovali razgovore političkih i vojnih čelnika Republike Srpske. Obojica su dali iskaze sa mjerama zaštite identiteta i lika. Njihovim svjedočenjem tužilaštvo nastoji da potkrijepi autentičnost transkripata i snimaka presretnutih razgovora koje namjerava da uvede u dokaze.

Svjedok KDZ-245 je bio pripadnik jedinice za prisluškivanje u takozvanom "južnom objektu" sa kojeg su prisluškivane veze u rejonu Srebrenice. U dokaze je usvojena njegova pisana izjava koja se temelji na ranijim svjedočenjima u predmetima Krstić, Popović i Tolimir na kojima je potvrdio autentičnost presretnutih razgovora i opisao postupak njihovog presretanja, snimanja i transkribovanja.

Karadžića je u unakrsnom ispitivanju zanimalo da li je presretanje i snimanje razgovora rađeno po nalogu sudskih organa i u svrhu korištenja u sudskim procesima. Sugerisao je da su učesnici razgovora upotrebljavali poslovice, aluzije, šale i različite stilske figure, da su bili skloni "hvalisanju i pretjerivanju", kao i da je bilo uobičajeno da sukobljene strane jedna drugoj, svjesne da ih prisluškuju, "podmeću" informacije.

Svjedok je rekao da je radio po nalogu pretpostavljene komande u Armiji BiH i da mu nije poznato da su snimanja presretnutih razgovora imala neku drugu svrhu osim "odbrane zemlje". Po riječima svjedoka, svi razgovori su transkribovani "doslovno" i zatim su bez dodavanja komentara prosljeđivani nadređenoj komandi.

Sljedeći svjedok KDZ-126 je bio komandir Odjeljenja za presretanje razgovora u Armiji BiH i također je učestvovao u presretanju radio-relejnih veza Vojske Republike Srpske (VRS). U dokaze je usvojena njegova objedinjena pisana izjava zasnovana na intervjuu sa istražiteljima Tribunala iz 1999. godine, kao i na transkriptu svjedočenja u predmetu sedmorice bivših vojnih i policijskih zvaničnika VRS iz 2006. godine.

Karadžić je tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka ukazao na presretnuti razgovor koji je 13. jula 1995. godine preko posrednika vodio sa svojim civilnim komesarom za Srebrenicu Miroslavom Deronjićem. Međutim, o detaljima tog presretnutog razgovora vođenog dva dana nakon zauzimanja Srebrenice, ovom prilikom nije bilo govora.

Suđenje Radovanu Karadžiću optuženom za genocid i druge zločine u BiH nastaviće se iskazom novog svjedoka u utorak, 20. marta.

Dijeljenje sadržaja