Tokom svjedočenja generala Petra Škrbića optužba ukazivala da je bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić 14. jula 1995. godine proglasio ratno stanje u Srebrenici kako bi omogućio vojsci da mobiliše buldožere i rovokopače za kopanje masovnih grobnica u koje je tih dana pokopano na hiljade strijeljanih zarobljenika

Bivši general VRS Petar Škrbić je svjedočeći na suđenju Radovanu Karadžiću potvrdio da je uvečer 11. jula 1995. godine primio naređenje komandanta Glavnog štaba Ratka Mladića da organizuje dolazak autobusa u Bratunac radi "evakuacije ljudstva". Postupajući po tom naređenju svjedok je iste večeri kontaktirao Ministarstvo odbrane RS, a sutradan ujutro je u ministarstvo uputio i pismeni zahtjev.

Tužilac Alan Tiger/Tieger je u glavnom ispitivanju ukazao na nekoliko dokumenata koje se odnose na provedbu Mladićevog naređenja, kao i Karadžićevu odluku od 14. jula 1995. godine o proglašenju ratnog stanja na području Srebrenica – Skelani. Škrbiću "nije jasno" zašto je ratno stanje proglašeno baš tog dana i to samo u tom dijelu RS, ali se slaže da je proglašenje ratnog stanja omogućavalo vojsci da u bilo kojem trenutku mobiliše resurse koji su joj trebali, uključujući buldožere i rovokopače.

Škrbić je, također, potvrdio da je 14. jula 1995. godine lično u kabinet predsjednika RS odnio na potpis ukaze o unapređenju i penzionisanju Milenka Živanovića i postavljenju Radislava Krstića na mjesto komandanta Drinskog korpusa VRS. U sudnici su prikazani snimci svečane primopredaje dužnosti održane u restoranu "Kod Jele" u prisustvu generala Mladića. Zahvaljujući se na čestitkama za zauzimanje Srebrenice, Krstić je tom prilikom najavio da će "ići u nove pobjede u stvaranju jedinstvene srpske države".

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju nastojao da dokaže da je Mladićev poziv za mobilizaciju autobusa upućen "kasno u noć" 11. jula 1995. godine. Svjedok je, međutim, ostao pri svom iskazu da je primio poziv "u sumrak" što je, s obzirom na ljetno doba, značilo da je moglo biti i nešto malo više od dvadeset sati. On je, također, sugerisao da je u RS ratno stanje u pojedinim dijelovima proglašavano "u krajnjoj nuždi", te da su u slučaju Srebrenice mogli postojati razlozi za koje svjedok nije morao znati.

Završna riječ tužioca na suđenju Vojislavu Šešelju je Karadžića, kako je rekao, navela da Pretresnom vijeću ukaže na širi kontekst sukoba na području bivše Jugoslavije i objasni da "divlji Srbi nisu tek tako skočili na svoje komšije" nego da su "odgovarali na tuđe akcije" i "za Srbe zastrašujuću retoriku i insignije iz Drugog svjetskog rata". On je, također, ukazivao da je SDS posljednja nacionalna partija formirana u BiH uoči sukoba, da je on bio posljednji političar koji je stupio na scenu, te da je srpski narod posljednji pristupio vojnom organizovanju.

Tužilac je u dodatnom ispitivanju ukazao da je upravo SDS BiH na čelu sa Karadžićem poduzeo korake da srpski narod podsjeti na zločine nad Srbima iz Drugog svjetskog rata. To je potkrijepio intervjuem u kojem je bivši ministar informisanja RS Velibor Ostojić izjavio da je to podsjećanje bilo opomena za zablude o zajedničkom životu sa neprijateljima, da je SDS pripremio odbranu i da je srpski narod "prvi put bolje pripremljen od neprijatelja".

Pošto se svjedok odgovarajući na Karadžićeva pitanja prisjetio da je optuženi jednom prilikom javno rekao da je Mladić postao legenda, ali da ima i drugih generala koje treba pohvaliti tužilac je iskoristio priliku da emituje snimak Karadžićevog intervjua od 4. avgusta 1995. godine. Karadžić je tada, između ostalog, rekao da je Krstić pred njim isplanirao operaciju u Srebrenici i da je on lično odobrio taj zadatak.

Suđenje Radovanu Karadžiću se nastavlja u ponedjeljak 12. marta.

Dijeljenje sadržaja