Francuski inspektor Žan-Rene Ruez, nekadašnji šef tima srebreničke istrage haškog tužilaštva u nastavku suđenja bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, uz pomoć mapa, fotografija, vazdušnih i video snimaka počeo rekonstrukciju događaja u srebreničkog enklavi nakon ulaska Mladićevih snaga u julu 1995. godine

Francuski inspektor Žan-Rene/Jean-Rene Ruez, nekadašnji šef tima srebreničke istrage haškog tužilaštva je tragom informacija dobijenih od preživjelih još 1996. godine obišao sve lokacije od značaja za rekonstrukciju događaja u srebreničkoj enklavi u julu 1995. godine. Na mnoge od tih lokacija se narednih godina više puta vraćao, otkrivajući dio po dio mozaika srebreničkih zločina.

Ruez je u glavnom ispitivanju na mapama označio ključne pravce kretanja stanovništva 11. jula 1995. godine: prema bazi UN u Potočarima gdje je spas potražio najveći dio stanovništva i u pravcu Šušnjara i dalje prema Tuzli kuda se uputila kolona od oko 15.000 ljudi. Pored toga, ukazao je i na mjesta razdvajanja, kao i objekte zatočenja i mjesta na kojima su izvršena strijeljana muškaraca kao i lokacije masovnih grobnica. Sve faze istrage su detaljno zabilježene na fotografijama i video-snimcima koji su pokazani u sudnici.

Srpske snage su do isteka 13. jula 1995. godine dovršile deportaciju stanovništva iz enklave i zarobljavanje muškaraca koji su držani na različitim lokacijama, a među ostalima, u "bijeloj kući" u Potočarima, osnovnoj školi "Luke", na fudbalskom igralištu u Novoj kasabi, u skladištu u Kravici, te hangaru i drugim objektima u Bratuncu. Prema riječima svjedoka, u Bratuncu je bilo toliko zarobljenika da ih je bilo nemoguće ne primijetiti. Za njih su morali znati svi stanovnici, uključujući i Miroslava Deronjića, Karadžićevog "civilnog povjerenika" za Srebrenicu, čija se kancelarija nalazila "u sred događaja".

Karadžić je do sada više puta pokušao da se distancira od Deronjića tvrdeći da su njihovi odnosi bili "hladni i daleki",te da su njih dvojica bili zapravo "politički protivnici". Deronjić je, inače, priznao krivicu za ubistva i deportacije muslimanskih civila iz Glogove. Osuđen je na deset godina zatvora, a preminuo je u maju 2005. godine tokom odsluženja kazne u švedskom zatvoru.

Ukazujući na sljedeću fazu srebreničke istrage – pronalaženje mjesta masovnih egzekucija i grobnica u kojima su žrtve pokopane – Ruez je opisao kako su zahvaljujući informacijama dobijenim od preživjelih otkrivene masovne grobnice u dolini Cerske iz koje je ekshumirano 151 tijelo i na obali rječice Jadar gdje je ubijeno oko 60 ljudi. Uz pomoć mapa, fotografija i video snimaka svjedok je rekonstruisao masakr u skladištu u Kravici, kao i na dva stratišta nedaleko od Orahovca, na kojima su ekshumirane masovne grobnice nazvane Lažete 1 i 2.

Iskaz Žan-rene Rueza se nastavlja u ponedjeljak, 30. januara. Nakon što tužilac završi njegovo glavno ispitivanje, suđenje Karadžiću će se nastaviti iskazom Wilijema Haglanda/William Haglund, američkog antropologa koji je od 1996. do 1998. godine bio zadužen za rad tima forenzičara uključenih u istrage haškog tužilaštva u Srebrenici.

Nakon njegovog svjedočenja Ruez će se vratiti na klupu za svjedoke kako bi ga unakrsno ispitao Radovan Karadžić.

Dijeljenje sadržaja