Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić na prvom pojavljivanju pred sudijom Tribunala najavio da će se zastupati sam, ali sa "nevidljivim savjetnikom". Izjašnjavanje o navodima optužnice odloženo za 29. avgust ove godine. Karadžić tvrdi da je 1996., 1997. i 1998. razmišljao o dolasku u Hag, ali je od toga odustao u strahu da će biti likvidiran zbog navodnog sporazuma sa Holbrukom


Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić, optužen za genocid i druge zločine počinjene u BiH između 1992. i 1995. godine, je na prvom pojavljivanju u sudnici Tribunala najavio da će se sam zastupati pred sudom. "Imam nevidljivog savjetnika, ali sam odlučio da se sam branim", rekao je Karadžić. Izjašnajvanje o krivici je odložio za sljedeću sjednicu zakazanu za 29. avgust ove godine.

Karadžić je potvrdio svoj identitet, a kao posljednje "neoficijelno prebivalište", prije hapšenja, je naveo beogradsku adresu na kojoj je živeo kao doktor Dabić. Na pitanje o državljanstvu odgovorio je da se smatra državljaninom BiH, Crne Gore i Srbije i dodao da se po dolasku u Holandiju, najvjerovatnije na roterdamskom aerodromu, pozdravio sa ambasadorom BiH i razgovarao sa predstavnikom srbijanske ambasade, ali da i iz Crne Gore "nije bilo nikog".

Holandski sudija Alfons Ori je Karadžića upoznao sa njegovim pravima i pravilnikom o postupku, te mu je ukazao na ključne tačke optužnice koja ga tereti za najteže zločine u nadležnosti Tribunala: genocid i saučesništvo u genocidu, zločine protiv čovječnosti, krešenja zakona i običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija. Na pitanje da li je shvatio optužnicu Karadžić je odgovorio da je "još uvijek proučava".

Glavni tužilac Tribunala Serž Bramerc/Serge Brammertz, koji je danas iznimno prisustvovao prvom pojavljivanju optuženog, je najavio da će Karadžićeva optužnica uskoro biti modifikovana. Iako nije mogao reći o kakvim se izmjenama radi, precizirao je da neće biti dodavani novi zločini. Inače, pored njega prvom pojavljivanju Radovana Karadžića je prisustvovao i tužilac Alan Tiger/Tieger koji će, po svoj prilici, biti jedan od članova tužilačkog tima na suđenju bivšem političkom lideru bosanskih Srba.

Upitan da li želi da pokrene neka pitanja Karadžić je zatražio da govori o navodnim neregularnostima prilikom njegovog hapšenja u Beogradu. Pošto mu sudija Ori nije dozvolio da pročita četiri stranice pripremljenog teksta, Karadžić je samo ukratko ispričao da je od strane nepoznatih civila uhapšen tri dana ranije nego što to tvrde vlasti u Beogradu.

Karadžić, takođe, tvrdi da je sporazm koji je 1996. godine postigao sa "vladom SAD" a posredstvom Ričarda Holbruka/Richard Holbrooke bio glavni razlog njegovog izbjegavanja da se ranije pojavi pred Tribunalom. Karadžić, naime, tvrdi da mu je Holbruk obećao povlačenje optužnice u zamjenu za njegovo povlačenje iz javnog i političkog, pa "čak i književnog života" u BiH. Tvrdi da je između 1996. i 1998. godine "ozbiljno namjeravao" da dođe u Hag, ali je od toga odustao u strahu da će biti likvidiran zbog sporazuma sa Holbrukom. Sudija Ori je Karadžiću sugerisao da se o ovim i, eventualno, drugim pitanjima obrati Pretresnom vijeću pismenim podneskom.

Zanimljivo je da je Karadžić za razliku od nekih svojih predhodnika iskazao poštovanje prema Tribunalu. Prilikom ulaska i izlaska sudije Orija iz sudnice je ustao kao što je to i običaj, a najavio je i da će učestovati u suđenju "bez obzira na to šta misli o ovoj instituciji". "Braniću se od nje kao što se branim od elementarne nepogode", rekao je Karadžić.

Dijeljenje sadržaja