Radovan Karadžić uz pomoć svjedokinje Željke Malinović nastojao dokazati da je Armija BiH koristila medicinske ustanove kao vatrene položaje. Drugi svjedok odbrane, Miladin Trifunović, ne vidi ništa loše u odvođenju muslimanskih zarobljenika na prinudni rad, kao ni njihovom ranjavanju i pogibijama, pošto su tamo bili u društvu srpskih vojnika

U nastavku dokaznog postupka odbrane Radovana Karadžića svjedočila je Željka Malinović iz Sarajeva koja je do rata radila kao medicinska sestra u ambulanti na Otoci, u opštini Novi Grad. U pisanoj izjavi za odbranu Radovana Karadžića navela je da je, strahujući za svoj život, početkom maja 1992. godine prebjegla u sarajevsko naselje Nedžariće, gdje je radila u ratnoj ambulanti snaga bosanskih Srba.

Malinović tvrdi da su Srbi u Sarajevu bili maltretirani, optuživani da su snajperisti i odvođeni u improvizovane zatvore odakle su se rijetko vraćali. U ljeto 1992. godine njen otac je uhapšeni odveden u zatvor gdje je preminuo u novembru iste godine. Armija BiH je, prema svjedokinji, stalno kršila primirja i za to krivila Srbe, dok je VRS djelovala isključivo defanzivno. Kao primjer korištenja medicinskih ustanova za vatrene položaje navela da je vidjela pripadnike Patriotske lige kako kroz prozor ambulante na Otoci pucaju na kasarnu "Viktor Bubanj".

Svjedokinja je u unakrsnom ispitivanju priznala da nije lično vidjela zlostavljanje Srba u Sarajevu. Ona je u izjavi opisala incident u kojem su muslimanske snage krajem aprila 1992. godine na Alipašinom polju mučile Slavišu Kravljaču zabijajući mu eksere pod nokte, nakon čega su ga njene komšije navodno kamenovali. To je, kaže, "čula od komšija" čija je imena zaboravila jer ne želi da se sjeća loših stvari. Ostala je pri tvrdnji da je iz ambulante na Otoci pucano na kasarnu "Viktor Bubanj". Fotografije kasarne koje joj je pokazala tužiteljica su joj sumnjive jer joj se čini da je kasarna bila "mnogo veća" i da između nje i ambulante na Otoci nije bilo toliko nebodera koji zaklanjaju pogled.

Predsjedavajući sudija Kvon/Kwon po završetku svjedokinjinog iskaza upozorio Karadžića da dokazi o zločinima druge strane nisu relevantni za njegov predmet, kao ni to ko je prvo na koga pucao, i da li su borbe strana u sukobu bile ofanzivne ili defanzivne. Upozorio je da će vijeće ubuduće pažljivo pratiti relevantnost dokaza koje izvodi odbrana.

Karadžić je potom na klupu za svjedoke izveo Miladina Trifunovića, prvogkomandanta Vogošćanske brigade koji svjedoči sa zaštićenim likom. Kao i svi prethodni svjedoci iz VRS Trifunović, također, tvrdi da je njegova jedinica vodila isključivo defanzivne borbe i da je gađala samo vojne ciljeve. U unakrsnom ispitivanju su mu pokazani dokumenti iz kojih slijedi da je njegova brigada izvodila ofanzivne dejstva u rejonu brda Žuč. Svjedok je, međutim, ostao pri svojoj tvrdnji, rekavši da to i nisu bila "prava ofanzivna dejstva" već pokušaj povratka izgubljene teritorije i "težnje, želje, čežnje" za povratkom u svoje kuće. Tužiteljica mu je, zatim, pokazala dokument Vogošćanske brigade o operaciji čišćenja tri sela u rejonu Žuči. Na pitanje ko živio u tim selima kratko je odgovorio "Muslimani".

Najzanimljiviji dio dosadašnjeg iskaza Trifunovića odnosio se na zatočenički objekt Planjina kuća u kojoj su, prema iskazima tužiočevih svjedoka, bili zatočeni i zlostavljani brojni Muslimani iz Vogošće, odvođeni na prinudni rad na prve linije fronta i korišteni kao "živi štit" u borbama na Žuči. Svjedok je, naime, suočen ne samo sa iskazima tih svjedoka nego i sa dokumentima VRS po kojima je lično tražio anagažovanje zatvorenika na linijama fronta od kojih su, upravo u toj prilici, četvorica poginula, a sedam ranjeno.

Trifunović se pravdao govoreći da je postupao po naredbi Ministarstva odbrane RS po kojoj je to "bilo dozvoljeno u slučaju da zatvorenici nisu bili izloženi opasnosti". Uprkos mrtvima i ranjenima kaže da, po njemu, zatvorenici nisu bili u opasnosti jer su na linije išli zajedno sa pripadnicima VRS. A, "ako smo radili skupa", smatra svjedok koji je u bivšoj JNA imao čin kapetana, onda to nije bilo u suprotnosti sa odredbama o postupanju sa zarobljenim licima.

Trifunović će svjedočenje zaključiti 27. novembra, nakon jednonedjeljne pauze na suđenju Radovanu Karadžiću.

Dijeljenje sadržaja