Radovan Karadžić se ovih dana intezivno dopisuje sa cijelim svijetom u nastojanju da dovede u Hag svjedoke, među kojima bivšeg načelnika stanice javne bezbjednosti Zvornik Dragomira Vasića, ministra vanjskih poslova Njemačke Klausa Kinkela, zamjenika ruskog premijera Dimitrija Rogozina, generala Veslija Klarka kao i bivšeg pripadnika bosanske tajne policije Edina Garapliju

U pauzi suđenja, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić uputio je više zahtjeva vlastima Bosne i Hercegovine, Njemačke, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država da mu pomognu u vezi sa nekoliko svjedoka koje je namjerava da pozove tokom dokaznog postupka odbrane, dok je Pretresnom vijeću uputio još jedan zahtjev za izdavanjem obavezujućeg naloga za svjedočenje.

Karadžić, naime, od bosanskih vlasti traži da mu obezbijede transkript svjedočenja bivšeg načelnika CSB Zvornik Dragomira Vasića u predmetu Radomira Vukovića pred sudom BiH pošto u ovom trenutku "razmatra mogućnost" da Vasića pozove da svjedoči u njegovu odbranu. Vuković je, naime, u svom iskazu tvrdio da je Karadžić u julu 1995. godine tražio da se zarobljeni Srebreničani "dislociraju", a da je Mladić naredio "pobijte to".

U pismu upućenom njemačkim vlastima Karadžić traži da mu odgovore na zahtjev da se njegovom pravnom savjetniku Piteru/Peter Robinsonu omogući intervju sa bivšim ministrom vanjskih poslova Klausom Kinkelom. Na sličan način, i uz dodatne izraze zahvalnosti za dosadašnju saradnju, Karadžić piše i Rusima tražeći da mu što hitnije odgovore na zahtjev da intervjuiše zamjenika premijera Dimitrija/Dimitry Rogozina.

Karadžić, dalje, od SAD traži da mu dostave zapise, memorandume, bilješke ili bilo koje druge informacije u vezi sastanaka generala Veslija Klarka/Wesley Clark sa generalom Mladićem 27. avgusta 1994. u Banjaluci i Alijom Izetbegovićem 19. avgusta 1995. u Sarajevu. Karadžić poziva Klarka da svjedoči u dokaznom postupku odbrane i nada se da će se on tom pozivu odazvati "kao što se odavao pozivu tužilaštva" u predmetu Slobodana Miloševića.

Karadžić, konačno od Pretresnog vijeća traži da izda obavezujući nalog za svjedočenje Edinu Garapliji, bivšem pripadniku bosanske tajne policije. Garaplija je, naime, odbio poziv odbrane da svjedoči u predmetu Karadžić uz obrazloženje da se "uslijed posljedica rata i ratnih trauma više ničeg ne sjeća u vezi rata u BiH".

Karadžić navodi da je Garaplija u intervjuu istražiteljima tužilaštva 2000. godine naveo da je specijalna jedinica "Ševe" izvršila snajperski napad na francuske pripadnike UNPROFOR u Sarajevu "tako da izgleda kao da je vatra otvorena sa srpskih položaja", kao i da su postavili eksploziv u stan generala Sefera Halilovića i podmetnuli dokaze da izgleda da se radilo o minobacačkoj granati ispaljenoj sa srpske teritorije.

Karadžić se nada da će Garaplijinim iskazom pokrijepiti svoje tvrdnje da je bosanska strana inscenirala snajperske napade i tako izazvati razumnu sumnju u dokaze optužbe da je srpska strana odgovorna za snajperske incidente za koje se tereti.

Dijeljenje sadržaja