Vijeće u predmetu Radovana Karadžića isključilo u cjelosti izjavu Branislava Dukića i dijelove izjava Radojke Pandurević i Angeline Pikulić koji se odnose na zločine Armije BiH nad Srbima u Sarajevu. Sudije podsjećaju Karadžića da se njemu ne sudi za pucanje po Armiji BiH već po civilima i napominju da osveta kao motiv za činjenje zločina nije relevantna za utvrđivanje odgovornosti optuženog

Prije nego što je nastavljeno unakrsno ispitivanje bivšeg komandanta Igmanske brigade VRS Velimira Dunjića, Vijeće sudije Kvona/Kwon se izjasnilo zahtjevutužilaštva da se kao nerelevantni u cjelosti ili djelimično isključe dijelovi izjava nekih od svjedoka odbrane Radovana Karadžića.

Vijeće je u potpunosti isključilo pisanu izjavu Branislava Dukića koja govori o zločinimanad Srbima u Sarajevu, što znači da on neće biti ni pozvan da svjedoči. Odbrani je, također, naloženo da iz izjava Radojke Pandurević i Angeline Pikulić rediguje dijelove koji se odnose na zločine Armije BiH nad Srbima. Karadžić će te svjedokinje, ukoliko i dalje bude želio da ih pozove, moći da ispituje samo o onim dijelovima izjava koji su relevantni za optužbe od kojih se brani.

Sudije su upozorile Karadžića da odbrana ukazivanjem na zločine druge strane, na latinskom "tu quoque", nije prihvatljiva pred Tribunalom. U vezi sa argumentom optuženog da su ti dokazi bitni kako bi se objasnilo zašto je VRS pucala na Armiju BiH, kao i zašto su "pojedinci" iz VRS činili zločine, sudije su ga podsjetile da se njemu ne sudi zbog gađanja Armije BiH već civila, te da osveta kao motiv za činjenje zločina nije relevantna za utvrđivanje njegove odgovornosti.

Tužiteljica Kimberli Vest/Kimberly West je završnici unakrsnog ispitivanja Velimira Dunjića sugerisala da je svjedok tolerisao nezakonito djelovanje pripadnika jedinice četničkog vojvode Branislava Gavrilovića "Brneta", koje je štetilo "ugledu" srpske vojske i da je to bio jedan od razloga što je svjedok razriješen svih dužnosti u VRS u januaru 1993. godine. Dunjić, međutim, tvrdi da je njegov sukob sa generalom Galićem bio "lične prirode" i poriče da je njegovo razrješenje imalo bilo kakve veze sa Brnetovom grupom.

Tužiteljica je ukazala i na dokument VRS u kojem se opisuje incident od 14. januara 1993. godine u kojem je došlo do sukoba između Dunjića i grupe Brnetovih ljudi s jedne i generala Galića i njegovih pratilaca s druge strane. Po tom dokumentu, Dunjić i Brnetovi ljudi su pokušali uhapsiti Galića. Dunjić, međutim, tvrdi da je Galić došao u njegov stan privatnim poslom o kojem nije htio govoriti na javnoj sjednici, te da nije bilo nikakvog sukoba, kao i da nisu bili prisutni Brnetovi ljudi.

Nakon što je Dunjićev iskaz zaključen na klupu za svjedoke je pozvan Mile Sladoje.

Dijeljenje sadržaja