Home
SREBRENICI "BLIŽI" BIRMINGEM OD ZVORNIKA
Osporavajući tvrdnju bivšeg predsednika Vrhovnog vojnog suda Republike Srpske o efikasnosti tamošnjeg vojnog pravosuđa za vreme rata, tužilac ukazao da je britanski "Independent" par dana nakon masakra u Srebrenici o tome podrobno pisao, a da vojni tužioci iz Zvornika - u čijoj su blizini počinjeni zločini - nisu tim povodom ništa preduzeli
Novak Todorović, svjedok odbrane Radovana Karadžića Radovan Karadžić od početka dokaznog postupka odbrane nastoji da ubedi sudije da je Republika Srpska tokom rata bila uređena pravna država u kojoj je vladao red i zakon, doduše uz sporadične nerešene zločine prema civilima, koji su u ratno vreme neizbežni i očekivani. Bivši predsednik Vrhovnog vojnog suda bosanskih Srba Novak Todorović je u izjavi timu odbrane naveo da su se u retkim prilikama kada su zločini počinjeni vojni tužioci i sud trudili da budu na visini zadatka. Tvrdi da su se proceusirala sva krivična dela bez obzira na nacionalnu pripadnost počinilaca i, sve u svemu, predstavio je vojno pravosuđe takvim da ga se ne bi postidele ni zemlje sa najnaprednijim pravnim sistemima.
Tužilac Nikols/Nichols je, međutim, u unakrsnom ispitivanju tu sliku značajno narušio, navodeći prvo da je tokom rata u BiH po članu krivičnog zakona koji tretira "ratne zločine protiv civilnog stanovništva" tek u leto 1993. godine pokrenut "prvi, jedini i poslednji" predmet. Radi se o pokušaju procesuiranja šestorice srpskih vojnika zbog ubistva oko 60 Muslimana u Velagićima kod Ključa počinjenog 1. juna 1992. godine. Taj predmet, međutim, nikada nije ozbiljno vođen i do danas nije okončan.
Sudija Todorović nije mogao da opovrgne tužiočevu sugestiju, ali je naveo da su srpski zločinci procesuirani i po drugim članovima zakona, pa je tako naveo jedan predmet za silovanje u Bijeljini i "ubistvo češkog državljanina na Grbavici". Tužilac je potom predočio sudske spise iz kojih se vidi da su pripadnici vojske bosanskih Srba kažnjavani retko, a i u tim retkim situacijama bi dobijali mnogo blaže kazne za ubistva Muslimana, nego kada su žrtve bili Srbi.
Tužilac je sugerisao da je vojno pravosuđe Republike Srpske učinilo "otprilike ništa" da se istraže zločini počinjeni u julu 1995. godine u Srebrenici. Kada je svedok odgovorio da u to vreme do vojnih sudova nije stigla "nijedna krivična prijava" za zločine u Srebrenici i da se za to prosto nije znalo, tužilac je predočio članak iz britanskog "Independenta" od 17. jula 1995. godine u kojem se pod naslovom "Tela nagomilana u srebeničkom užasu" izveštava o masovnim ubistvima na farmama u Branjevu i Kravici. "Vi hoćete da kažete da je jedan taksista u Birmingemu samo nekoliko dana nakon zločina o tome imao više informacija od vas u Zvorniku, gde je bilo sedište Vrhovnog vojnog suda", pitao je tužilac. "Da", odgovorio je kratko Todorović, nakon čega je okončano unakrsno ispitivanje. Odgovarajući na dodatna pitanja optuženog, svedok je rekao da u to vreme nije čitao "Independent" a da domaća štampa nije pisala ništa o zločinu u Srebrenici. Problem je, jedino, u tome što je glavni izvor novinara "Independenta" bila beogradska TV Studio B, koja je 15. jula prikazala snimke Zorana Petrovića Piroćanca na kojima se vidi gomila leševa pred skladištem u Kravici.
U nastavku današnjeg zasedanja svedočio je bivši kriminalistički inspektor iz Brčkog Petar Kaurinović. On je u izjavi odbrani odgovornost za zločine u Brčkom prebacio na paravojne jedinice koje su "de fakto držale vlast u gradu" prvih ratnih meseci, navodeći da se situacija sredila kada je vrh vlasti bosanskih Srba poslao bivšeg saveznog policijskog inspektora Miodraga Davidovića da pohapsi prestupnike. Tužiteljica Mekena/McKenna je, međutim, sugerisala da je Krizni štab SDS pozvao paravojne jedinice u Brčko, a da je politički vrh odlučio da se sa njima obračuna tek kad su se oteli kontroli. U isto vreme, predočila je i dokaze iz kojih se vidi da su u zločinima nad civilima u logoru "Luka" učestvovali i policajci, među kojima i Ranko Češić, koji je pred Tribunalom osuđen na 18 godina zatvora. Svedok kaže ga je poznavao od ranije kao "lokalnog prestupnika i nasilnika" i da mu nije jasno kako je on početkom rata primljen u policiju. Nevoljko je priznao da su policajci obezbeđivali "Luku" ali kaže da zna samo za jedan incident premlaćivanja zatočenika u tom logoru.
Kaurinović je, inače, u maju 1992. godine učestvovao u identifikaciji oko 60 leševa muslimanskih civila ekshumiranih iz masovne grobnice na području Brčkog i taj zločin je takođe pripisao paravojnim formacijama. Na kraju unakrsnog ispitivanja je prihvatio mogućnost da su nesrbi napuštali Brčko upravo usled zločina koji su nad njima počinjeni u "Luci" i na brojnim drugim lokacijama u gradu, uključujući i kuće i stanove u kojima su živeli.
Fotografije
Dijeljenje sadržaja
Vezani izvještaji
TV Tribunal 574
GLAS ŽRTAVA: Kako je Nermin Karagić preživio strijeljanje u Ljubiji
KUTILJEROV PLAN: Sporazum za očuvanje ili cijepanje Bosne?
PODMETANJA: Mladićeva odbrana osporava nalaze sarajevskih istražitelja
PRAVDA U RATU: Prva, posljednja i jedina istraga ratnog zločina