Home



KARADŽIĆ: IMA LI RAZLIKE MEĐU NAMA?




Unakrsno ispitujući Sulejmana Crnčala optuženi je tvrdio da su srpske vlasti bile "veoma odgovorne i brižne" prema Muslimanima koji su svojom voljom otišli sa Pala. Pitao je Crnčala da li između njih dvojice ima ikakvih "rasnih razlika" na što mu je svjedok odgovorio da očiglednih razlika nema i dodao: "A šta u kome od nas leži unutra - to svak’ od nas zna"

Sulejman Crnčalo, svjedok na suđenju Radovanu KaradžićuSulejman Crnčalo, svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću

Negirajući navode Sulejmana Crnčala da su Muslimani u proljeće i ljeto 1992. godine pod pritiskom srpskih vlasti napustili Pale Radovan Karadžić je u drugom dijelu unakrsnog ispitivanja sugerisao da su paljanske vlasti zapravo bile "veoma odgovorne i brižne" prema njima. On je sugerisao da su opštinske vlasti "ohrabrivale" Muslimane da ostanu živjeti na Palama, a da su im u junu i julu 1992. godine "na njihov zahtjev omogućile promjenu mjesta boravka".

"Mi nismo tražili da idemo, već da nam se obezbijedi sigurnost boravka", rekao je svjedok i podsjetio da im je Nikola Koljević lično poručio "da Srbi ne žele više da žive s njima". On je naveo da su im opštinske vlasti i policija konstantno stavljali do znanja da im ne mogu garantovati sigurnost. U to su se, dodao je, i sami uvjerili suočavajući se svakodnevno sa srpskim vojnicima koji su, kako ih je opisao, bili naoružani automatskim puškama i hodali naokolo sa noževima zadjevenim za opasače i redenicima prebačenim preko golih prsa. "Ko god kaže da smo otišli dobrovoljno taj nije normalan", rekao je svjedok i dodao da odlazak Muslimana sa Pala najbolje opisuju riječi "deportacija i protjerivanje".

Karadžić je, dalje, sugerisao da je svjedok izmislio da ga je u junu 1992. godine čuo kako porodicama srpskih vojnika nastradalih u Žepi govori da su napadi na muslimanske kuće najbolji način odbrane srpskih kuća. To je potkrijepio tvrdnjom da svjedok to nije spomenuo u svojoj prvoj izjavi iz 1995. godine, kao ni u svjedočenju na suđenju Momčilu Krajišniku. Pročitao je i dio svog govora na sjednici Skupštine iz jula '92 godine kada je rekao da "Srpska Republika BiH nije tijesna ni za koga".

Svjedok se nije složio sa Karadžićevim navodima i predložio je optuženom da pregleda ratne snimke kojima sud raspolaže, a iz kojih se, kako je rekao, vidi da je takve izjave davao i na drugim mjestima, a ne samo na Palama. Tužilac Fergl Gejnor/Fergal Gaynor je u dodatnom ispitivanju ukazao na dijelove svjedokovog iskaza iz predmeta Krajišnik u kojima Crnčalo u dva navrata spominje da je vidio Karadžića ispred Doma kulture na Palama gdje se obratio srpskim porodicama iz Žepe. On tada nije govorio o detaljima Karadžićevog govora jer ga, objasnio je danas, o tome niko ništa nije pitao.

Karadžić je Crnčala, pored ostalog, pitao da li između njih dvojice ima ikakvih "rasnih" razlika. Svjedok je odgovorio da osim što je Karadžić Crnogorac a on Bosanac nikakvih razlika "naočigled nema" i dodao: "Šta u kome od nas leži unutra - to svak’ od nas zna". On je objasnio da su se Muslimani i Srbi bolje odnosili prema komšijama druge nacionalnosti, nego prema "svojima". Ali, dodao je, "sve se promijenilo kada ste vi, vaša stranka i druge stranke došli na vlast, i zato smo danas tu".

Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske, optuženom za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH, nastaviće se u srijedu iskazom zaštićenog svjedoka iz Srebrenice.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 448

GLAS ŽRTAVA: Prvi svedoci optužbe na suđenju Radovanu Karadžiću
TRANSFER ZNANJA: Kako je srpska tajna služba trenirala krajinske specijalce
OČEVIDCI: Dokazi o pojedinačnim ubistvima u Srebrenici