Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno iskazom zaštićenog svjedoka koji je u julu 1995. godine preživio masovno pogubljenje Srebreničana u Orahovcu. Na sugestiju optuženog da su se Muslimani pripremali za rat protiv Srba, a ne obrnuto, te da "niko ne bi poginuo" da nije bilo otpora, svjedok uzvratio da su to "gluposti"


Treći svjedok optužbe na suđenju bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću je Bošnjak iz Kamenice koji je u julu 1995. godine preživio masovno strijeljanje u Orahovcu, gdje je prema optužnici pogubljeno oko hiljadu zarobljenih muškaraca i dječaka. Njegov identitet je zaštićen pseudonimom i tehničkom izmjenom lika.

Tužilac je u dokaze uveo objedinjenu pisanu izjavu svjedoka koja je zasnovana na njegovim prethodnim svjedočenjima na pet suđenja među kojima Slobodanu Miloševiću i Vujadinu Popoviću. Prema sažetku izjave, svjedok je u martu 1993. godine iz Kamenice prebjegao najprije u Konjević Polje, a potom u Srebrenicu. Nakon što su snage bosanskih Srba 11. jula 1995. ušle u Srebrenicu svjedok je otišao u Šušnjare gdje se neko vrijeme krio u okolnim šumama.

Svjedok se zajedno sa oko hiljadu ljudi 13. jula predao srpskim snagama u Sandićima. Tog dana zarobljenicima se obratio Ratko Mladić koji im je obećao da će biti razmijenjeni, što su oni pozdravili aplauzom. Jedna manja grupa žena i djece je prebačena u autobuse, dok su preostali muškarci među kojima je bilo desetak dječaka odvezeni najprije u Bratunac, a potom u školu u Zvorniku. Zatvorenici su 14. jula u grupama svakih petnaestak minuta izvođeni iz škole, a potom kamionima prevoženi do obližnje livade gdje su strijeljani tokom cijelog dana i večeri. Svjedok nije pogođen i spasio se pretvarajući se da je mrtav, ležeći ispod tijela jednog od ubijenih. Tokom noći je pobjegao ostavljajući iza sebe cijelo polje prekriveno leševima.

Odgovarajući na pitanja tužioca Džuliana Nikolsa/Julian Nichols svjedok je u kratkom glavnom ispitivanju rekao da je 11. jula 1995. godine napustio Srebrenicu zato što se bojao. "Radovan Karadžić je godinu dana ranije prijetio da će se osvetiti građanima Srebrenice", objasnio je svjedok i dodao: "Čega smo se bojali – to nam se u putu i desilo".

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju sugerisao da svjedok "nije žrtva već vojnik Armije BiH", što po njemu isključuje jedno drugo. Pozivajući se na dokumente Armije BiH i knjige koje su njeni zapovjednici napisali nakon rata, Karadžić je izložio tezu da su se Muslimani na području Zvornika "tajno organizovali" još s početka 1991 godine i da je JNA postala srpska vojska "jer su je Muslimani napustili". Još je rekao da "niko ne bi poginuo" da nije bilo otpora. "Gospodine Karadžiću, da nismo uopšte davali otpor bilo bi pola miliona žrtava", uzvratio mu je svjedok i podsjetio ga na ono što se dogodilo u Srebrenici. "Po vama, trebali smo sjediti u kući, i da kad dođete lijepo skupite sve u jednu zgradu, da silujete djevojke i žene, da ubijate koga hoćete, da pustite koga hoćete", rekao je svjedok.

Optuženi je, također, sugerisao da se svjedok 3. aprila 1992. godine iz Beograda gdje je, inače, radio, vratio u Kamenicu "da brani svoje selo". "Ne, došao sam jer je bio Bajram", uzvratio je svjedok koji ne spori da je kasnije postao pripadnik Armije BiH i da je branio svoju zemlju. Dodao je da su po zakonu svi građani bili dužni da brane BiH. "A ti si je etnički čistio", poručio je Karadžiću. On nije prihvatio ni Karadžićevu sugestiju da je svoje mjesto "branio od Srba". "Fikret Abdić je Bošnjak pa smo se branili i od njega", rekao je svjedok.

Tokom ispitivanja vrlo često je dolazilo do oštrih razmjena u sudnici. Svjedok se skoro ni u čemu nije slagao sa sugestijama optuženog i nekoliko puta mu je rekao: "Pričaš gluposti Karadžiću". Obraćajući se sudijama objasnio je da "ne može da odgovara na gluposti". Podsjetio je da je Srebrenica bila pod zaštitom UN ali je pala u pred očima cijelog svijeta. Zatim se okrenuo optuženom i rekao: "Prvo ste nam uzeli imovinu, onda ste nam oduzeli živote, a sad me ubjeđujete da smo mi htjeli rat".

U sutrašnjem nastavku unakrsnog ispitivanja Karadžić bi, konačno, trebalo da stigne do najrelevantnijeg dijela iskaza svjedoka KDZ 064, koji se odnosi na ono što je u julu 1995. godine preživio na stratištu kraj Orahovca.

Dijeljenje sadržaja