Bivši komandant Drinskog korpusa VRS Milenko Živanović prvi put se pojavio kao svedok u Tribunalu nakon što su mu sudije, na zahtev Radovana Karadžića, izdale nalog za svedočenje pod pretnjom kazne

Penzionisani general Milenko Živanović bio je komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od njegovog osnivanja u novembru 1992. godine do jula 1995. kada je tokom napada na enklave Srebrenica i Žepa dužnost predao dotadašnjem načelniku štaba Radislavu Krstiću. Smenjen je "na vreme" pošto je njegov naslednik Krstić u međuvremenu u Tribunalu osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Protiv Živanovića nije u Hagu podignuta optužnica niti se na suđenjima optuženima za srebreničke zločine ikada pojavio kao svedok.

Mesto na klupi za svedoke zauzeo je po prvi put zahvaljujući obavezujućem nalogu izdatom na zahtev Radovana Karadžića. Pre nego što je počeo da svedoči, predsedavajući sudija Kvon/Kwon ukazao mu je na pravo da odbije da odgovara na pitanja koja ga bi ga mogla inkriminisati.

Karadžić je Živanovićevim iskazom dokazivao da 1995. godine nije postojao nikakav plan za pogubljenje zarobljenika iz Srebrenice. U sažetku Živanovićeve pisane izjave timu odbrane navodi se da bivši komandant Drinskog korpusa "nije imao saznanja o takvom planu", niti je ikada Karadžiću kao vrhovnom komandantu uputio bilo kakav izveštaj u kojem se govorilo o pripremama da se zarobljenici pogube, da su pogubljenja u toku ili da su već pogubljeni. Karadžić po mišljenju Živanovića nikada ne bi odobrio streljanje zarobljenika. Drinski korpus samo je "branio srpski narod u području Podrinja" a nakon što su Muslimani proširili granice enklave Srebrenica kako bi se povezali sa Žepom i koristili tu vezu za krijumčarenje oružja, Drinski korpus je počeo sa operacijom razdvajanja enklava.

U kratkom ispitivanju od strane optuženog Živanović je pokazao i mapu sa označenih 157 srpskih sela u Podrinju koja su, prema njegovim rečima, potpuno uništena u periodu od maja 1992. do januara 1993. godine. U takvim uslovima je, složili su se optuženi i svedok, formiranje Drinskog korpusa VRS 1. novembra 1992. godine, bilo neophodno.

U unakrsnom ispitivanju tužiteljica je svedoka suočila s nekoliko dokumenata koji po optužbi ukazuju na nameru VRS da područje Podrinja "očisti" od muslimanskog življa. Bivši predsednik skupštine bosanskih Srba, Momčilo Krajišnik u novembru 1992. godine, na sastanku sa vojnim vrhom kojem je prisustvovao i Živanović, naglašava da je prioritetni zadatak "čišćenje Drine" i "razdvajanje od Muslimana" te da je u tome najvažnija uloga Drinskog korpusa. Živanović ne poriče da mu je takav zadatak poveren i tvrdi da tu nema ničeg lošeg jer "niko nije rekao da bi Muslimane trebalo pobiti". Na primedbu tužiteljice da to znači kako mu je "etničko čišćenje" Muslimana prihvatljivo, Živanović se pozvao na mapu s uništenim srpskim selima i na svoje dobre odnose s Muslimanima negirajući da je doprineo njihovom uklanjanju sa područja Srebrenice i iz Istočne Bosne.

Živanović je negirao da je uticao na sprečavanje prolaska konvoja sa hranom i humanitarnom pomoći za enklave kako bi stanovništvu život učinio "nepodnošljivim i besperspektivnim", te da su po njegovim naređenjima paljene kuće prethodno proteranih Muslimana iz Podrinja. Stanovništvo enklava prema njegovim rečima nije oskudevalo u hrani a u muslimanskim selima paljene su samo kuće iz kojih je otvarana vatra i koje su predstavljale diverzantska uporišta.

Nakon Živanovića Karadžić je na klupu za svedoke izveo bivšeg ministra policije bosanskih Srba, Tomislava Kovača, čiji će se iskaz nastaviti sutra.

Dijeljenje sadržaja