Radovan Karadžić traži od Vijeća da naloži peti prekid suđenja u trajanju od još dva mjeseca kako bi imao vremena da prouči novi set dokumenata koje mu je Tužilaštvo objelodanilo u martu ove godine. U tom slučaju suđenje bi se nastavilo tek 15. avgusta ove godine, po isteku ljetnje sudske pauze

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić traži od Pretresnog vijeća da naloži peti prekid suđenja u trajanju od dva mjeseca, odnosno da se trenutna dvomjesečna pauza u suđenju produži do okončanja ljetnje sudske pauze u radu Tribunala, 15. avgusta ove godine. Glavni razlog za takav zahtjev je, kako se navodi, novi set dokumenata potencijalno oslobađajućeg karaktera koje mu je Tužilaštvo objelodanilo u martu ove godine.

Karadžić posebno izdvaja šest dokumenata koji uključuju njegove instrukcije o "nesmetanom" prolasku konvoja humanitarne pomoći, zatim članak o krijumčarenju oružja u konvoju u pratnji Kanadskog bataljona, izvještaj VRS o sprovedenoj istrazi o napadu na pripadnike Unprofora i navodnom kažnjavanju počinilaca, kao i povjerljivi dokument iz oktobra 1992. godine u kojem se tvrdi da vlasti na Palama nisu kontrolisale lokalne srpske vlasti "čak ni na Ilidži".

Karadžić napominje da mu je Tužilaštvo te dokumente objelodanilo tek u martu ove godine iako ih već godinama ima u svom posjedu. Spomenuti dokumenti su, navodi dalje optuženi, samo "vrh ledenog brijega" kršenja rokova objelodanjivanja. Tužilaštvo je u martu ove godine objelodanilo odbrani još 23.457 strana različitih materijala, kao i 88.955 stranica dokumenata koje su sastavili ili dostavili svjedoci optužbe.

"Oslobađajući" karakter objelodanjenih dokumenata se, po Karadžiću, između ostalog ogleda u tome što oni navodno bacaju novo svjetlo na tužiočeve navode koji ga terete za namjerno zadržavanje humanitarnih konvoja, vođenje kampanje terora nad civilima Sarajeva, kao i propust da kazni počinioce krivičnih djela iz redova VRS.

Objelodanjeni dokumenti, tvrdi Karadžić, pokazuju da su "pažljive kontrole" humanitarnih konvoja bile neophodne, da je on pokretao istrage i kažnjavao one koji su otvarali vatru na pripadnike Unprofora, da je "uradio sve što je mogao" da konvoji pomoći uđu u Sarajevo i druge gradove u BiH, kao i da vlasti Republike Srpske 1992. godine nisu imale kontrolu nad lokalnim vlastima, te da stoga on ne može snositi odgovornost za zločine počinjene na području opština u BiH.

S obzirom na raniji nalog Vijeća da tužilaštvo okonča objelodanjivanje dokumenata potencijalno oslobađajućeg karaktera najkasnije do 31. marta ove godine ovo je, navodi Karadžić, posljednja prilika za eventualni prekid suđenja na osnovu kršenja pravila 68 bis Pravilnika o postupku i dokazima.

Suđenje Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i druge zločine u BiH, trebalo bi da se nastavi 23. maja ove godine.

Dijeljenje sadržaja