Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić traži da se Dražen Erdemović - čiji je iskaz sa suđenja "Srebreničkoj sedmorki" prihvaćen u dokaze u njegovom predmetu – pozove u Hag na unakrsno ispitivanje jer je odbrana došla do "novih informacija potencijalno oslobađajućeg karaktera"

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić uputio je zahtjev da se nekadašnji pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS Dražen Erdemović pozove na unakrsno ispitivanje jer je odbrana došla do "novih informacija" potencijalno oslobađajućeg karaktera. Karadžić se nada da će u ispitivanju dokazati da je Erdemović pripadao paravojnoj formaciji koja je srebreničke Muslimane strijeljala "za zlato", a ne zbog genocidne namjere srpskog rukovodstva.

Pretresno vijeće u predmetu Radovana Karadžića je decembru 2010. godine odlučilo da u dokaze usvoji Erdemovićev iskaz iz predmeta "Popović i ostali" iz maja 2007. godine, bez unakrsnog ispitivanja. Ta odluka je donesena u skladu sa pravilom 92 bis prema kojem neki svjedoci, radi uštede vremena i efikasnijeg suđenja, svoje iskaze daju u pisanoj formi. Erdemović je u tom iskazu potvrdio da je pripadao Desetom diverzantskom odredu VRS i učestvovao u egzekuciji Muslimana zarobljenih nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine.

Karadžić svoj zahtjev za unakrsno ispitivanje temelji na tvrdnjama da "grupa" kojoj je pripadao Erdemović a koja je 16. jula 1995. godine učestvovala u egzekuciji na farmi Branjevo, nije bila "de iure" i "de facto" u komandnoj strukturi VRS već paravojna formacija. Karadžić, dalje, navodi da su pripadnici Desetog diverzantskog odreda u vrijeme egzekucije na Branjevu bili na dopustu, te da su Erdemović i drugi taj zločin izvršili "za zlato", a ne da bi ispunili "navodne genocidne aspiracije" srpskog rukovodstva.

Karadžić u zahtjevu navodi dva glavna izvora "novih informacija". Prvi je knjiga Bugarina Žerminala Čivikova/Germinal Civikov "Srebrenica – krunski svjedok" u kojoj su iznesene sumnje u vezi sa Erdemovićevim svjedočenjem o njegovoj i funkcijama njegovih nadređenih u vrijeme egzekucije, kao i navodno "upitnim logističkim mogućnostima" da se "u tako kratkom vremenu strijelja 1.200 ljudi".

Kao drugi izvor za svoje tvrdnje Karadžić navodi Erdemovićev iskaz sa suđenja Momčilu Perišiću iz juna 2009. godine kada je "potvrdio" da je njegov nadređeni Momir Pelemiš za izvršenje nekog zadatka očekivao nagradu od dvanaest kilograma zlata. To, po Karadžiću, podupire tezu da Pelemiš i njegovi vojnici nisu bili pod komandom vojnih i civilnih vlasti Republike Srpske.

Zbog zločina u Srebrenici Erdemović je osuđen je na zatvorsku kaznu od pet godina koju je izdržao u Norveškoj. Po izlaskuiz zatvora on je zajedno sa porodicom uključen u program zaštite svjedoka u sklopu kojeg je dobio novi identitet i mjesto boravka. Do sada je svjedočio na šest Tribunalovih suđenja.

Dijeljenje sadržaja