Optuženi traži da se Fikretu Abdiću izda obavezujući nalog za svedočenje, kako bi njegovim iskazom opovrgao optužbe za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i dokazao da su bosanski Srbi sarađivali sa Muslimanima

Radovan Karadžić veruje da bi mu iskaz Fikreta Abdića mogao pomoćida ospori teze optužbe o učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem proterivanja Muslimana, pa od Pretresnog veća traži da izda obavezujući nalog za njegovo svedočenje.

U zahtevu se navodi da Fikret Abdić, koji je na izborima 1990. godine kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) izabran u predsedništvo BiH, može da svedoči o brojnim sastancima rukovodstva SDA na kojima je "frakcija" predvođena Alijom Izetbegovićem "zagovarala ideju koja je dovela do izlaska Bosne iz Jugoslavije" i odbijanje Kutiljerovog sporazuma čijim bi usvajanjem bio "izbegnut rat".

Karadžić dodaje da Abdić može da govori o događajima sa početka sukoba kada je sa Biljanom Plavšić putovao u Bjeljinu u sklopu zajedničkih nastojanja SDA i SDS da smire etničke tenzije. Abdićev iskaz bi, takođe, mogao da obuhvati "napore da se spreči eskalacija sukoba u Sarajevu" u aprilu i maju 1992. godine i pojašnjenja brojnih presretnutih telefonskih razgovora sa generalom Mladićem i pukovnikom Gagovićem u kojima su se "zalagali da reše probleme i izbegnu civilne žrtve u Sarajevu".

Jedan od ključnih delova Abdićevog iskaza, navodi dalje optuženi, odnosio bi se na sporazumu o saradnji u oblasti Bihaća koji je 22. oktobra 1993. godine sklopio sa Karadžićem. Postojanje sporazuma i sastanci koji su tokom 1993. i 1994. godine održani u skladu sa njim su, tvrdi Karadžić, "direktno relevantni za odbacivanje optužbi o progonima i navodnom udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem da se proteraju i ubiju bosanski Muslimani". Kroz saradnju sa Abdićem Karadžić nastoji da pokaže da su on i bosanski Srbi "bili voljni da sarađuju kao i da su sarađivali" sa onim Muslimanima i njihovim predstavnicima koji "nisu želeli da stvore islamsku državu u Evropi i bili spremni da poštuju prava svih etničkih grupa". Njegovim će iskazom, veruje, dodatno "pobiti navode tužilaštva da su Karadžić i bosanski Srbi želeli rat kako bi proterali Muslimane iz svih oblasti u kojima su Srbi činili većinsko stanovništvo".

"Poseban kredibilitet" Abdićevom svedočenju o kontaktima sa Karadžićem i Mladićem, navodi se u zahtevu, daje to što ne dolazi od "nekog iz Republike Srpske, za koga bi se moglo tvrditi da ima interes da brani sebe i RS". Abdić je, pored toga, jedini koji može da svedoči o događajima unutar SDA pošto su ostali muslimanski lideri - Ejub Ganić, Haris Silajdžić i Bakir Izetbegović - "kategorički odbili da svedoče".

Uz zahtev su priložena Karadžićeva pisma Abdiću koji je, posredstvom ćerke, odgovorio da su mu advokati savetovali da ne svedoči i odbio je kontakte sa njegovim pravnimsavetnikom Piterom/Peter Robinsonom.

Dijeljenje sadržaja