Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić traži dodatno unakrsno ispitivanje 11 tužiočevih svjedoka čiji se iskazi odnose na Sarajevo, među kojima američkog diplomate Herbeta Okuna, generala Majkl Rouza i Ruperta Smita i još nekih dužnosnika UN, kao i britanskog novinara Martina Bela…

Radovan Karadžić traži da Pretresno vijeće naloži jedanaestorici svjedoka koji su već svjedočili o događajima u Sarajevu da ponovo dođu u Hag na dodatno unakrsno ispitivanje. U zahtjevu se navodi da je tužilaštvo u svim tim slučajevima prekršilo obavezu pravovremenog objelodanjivanja dokumenata o kojima optuženi sada želi da dodatno ispita navedene svjedoke pošto ti dokumenti, po Karadžiću, sadrže informacije potencijalno oslobađajućeg karaktera.

Među svjedocima koje Karadžić želi dodatno ispitati su američki diplomata Herbert Okun, generali Majkl Rouz/Michael Rose, Rupert Smit/Smith i Hussein Ali Abdel-Razek, zatim bivši šef Evropske posmatračke misije Kolm Dojl/Colm Doyle, šef civilnog sektora misije UN Dejvid/David Harland, vojni vještak Ričard Filips/Richard Phillips i britanski novinar Maritn Bel/Bell. Preostala tri svjedoka su iskaze dali pod zaštitnim mjerama, te su umjesto njihovih imena u zahtjevu navedeni samo pseudonimi.

Karadžić također želi da američkog diplomatu Okuna suoči sa, kako navodi, "razlikama" između njegovog iskaza i onog što stoji u memorandumu lorda Ovena/Owen iz novembra 1992. godine. Taj memorandum, navodi se u zahtjevu, sadrži ocjenu lorda Ovena da je Karadžić bio "razuman" u činjenju određenih ustupaka u pregovorima o Sarajevu "sve dok se radilo o finalnim ustupcima koji vode postizanju dogovora", kao i da je prihvatio pristup mapama koji je predložio Alija Izetbegović.

Takve ocjene, po Karadžiću, su u suprotnosti sa optužbama da je imao namjeru da teroriše civile u Sarajevu, a američki diplomata Okun ih nije spomenuo u svojoj bilježnici, za razliku od nekih drugih zapažanja, među kojima i to da je Karadžić bio opsjednut genocidom nad Srbima u Drugom svjetskom ratu i da je stalno govorio o tome. Okun je na sastanku u novembru 1992. godine u svoju bilježnicu koja je usvojena u dokaze, između ostalog, zapisao da "Karadžić, raščupan i melodramatičan više nego obično, nije spomenuo genocid nad Srbima pune tri minute".

Dijeljenje sadržaja