Ekspert Karadžićeve odbrane tvrdi da na osnovu podataka koje mu je dostavila odbrana nije bilo moguće odrediti mjesto sa kojeg je ispaljena granata na Markale 5. februara 1994. godine. Slaže se, međutim, sa tužiocem da – pošto nije bio na licu mjesta – nema osove da osporava nalaze stručnjaka koji su tamo bili. On je odbacio teorije odbrane o tome da je minobacačka granata mogla biti ručno bačena sa obližnjeg krova, da je incident mogao biti izazvan statičkim eksplozivom kao da je granata mogla biti ukopana ispod asfalta

U nastojanju da ospori optužbe za masakr na Markalama od 5. februara 1994. godine Radovan Karadžić je na klupu za svjedoke izveo dr Dereka Olsopa/Allsop iz Velike Britanije koji je za odbranu pripremio ekspertski izvještaj o incidentu u kojem je, prema optužnici, minobacačkom granatom ispaljenom sa položaja vojske bosanskih Srba ubijeno 66, a ranjeno preko 140 ljudi.

Odbrana je od dr Olsopa tražila da na osnovu izvještaja UN i druge dokumentacije sa lica mjesta iznese mišljenje o tome da li je bilo moguće izračunati distancu sa koje je ispaljena granata, kako je to navedeno u izvještaju eksperta tužilaštva Berke Zečevića. Profesor Zečević je proučavajući ostatke minobacačke granate zaključio da je zona lansiranja projektila bila udaljena između 5.600 i 6.400 metara od mjesta eksplozije.

Glavni zaključak Olsopovog izvještaja je da nije bilo dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se mogla odrediti brzina i ugao udara granate, a samim tim ni mjesto odakle je ispaljena. Po njemu, ključna greška prilikom mjerenja ugla pada granate je bila ta što je iz asfaltne podloge na kojoj je projektil detonirao izvađen stabilizator granate. A svako ko je to uradio je, smatra svjedok, morao znati da će se rubovi žlijeba odroniti i da će biti nemoguće vratiti stabilizator u isti položaj i izvršiti precizno mjerenje.

Dr Olsop je u unakrsnom ispitivanju od strane tužioca Fergala Gejnora/Gaynor kao "potpuno nevjerovatnu" odbacio mogućnost da je granata mogla biti bačena na pijacu sa obližnje zgrade kako je to tvrdio jedan od prethodnih svjedoka odbrane kanadski oficir Stefan Žudri /Stephan Joudry. Isto tako, odbacio je teoriju odbrane po kojoj je incident mogao biti uzrokovan podmetnutim statičkim eksplozivom, kao i mogućnost da je granata bila ukopana ispod asfalta.

Svjedok je potvrdio da nije nikada radio sa minobacačima od 120 mm, kao i da nije poznavao minobacače koje su tokom rata koristile snage bosanskih Srba. Također je potvrdio da nije bio na Markalama i složio se da nema osnova da dovodi u pitanje zaključke stručnjaka koji su bili na licu mjesta, osobito onih koji su pregledali krater i ostatke granate. Ipak, ostao je pri svom zaključku da je, na osnovu podataka iz dokumenata kojima je raspolagao, nemoguće utvrditi distancu sa koje je ispaljena granata.

Dijeljenje sadržaja