Pravni savjetnik Radovana Karadžića u završnici iskaza eksperta za balistiku Zorice Subotić pojasnio da je teza odbrane "da se ne može van razumne sumnje ustanoviti koja strana je ispalila minobacački projektil koji je pogodila Markale 28. avgusta 1995. godine"

Bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića optužnica, između ostalog, tereti i za granatiranje Markala 28. avgusta 1995. godine kada je u eksploziji minobacačke granate poginulo 43, a ranjeno 75 Sarajlija. Odbrana nastoji da to ospori ili, barem, da baci sumnju da se incident na Markalama dogodilo onako kako tvrdi tužilac, odnosno da je granata ispaljena sa položaja VRS na Trebeviću.

Karadžić je danas precizirao da je "odbrana zainteresovana da dokaže kako nije bilo, a da je na tužilaštvu da dokaže kako je bilo". Njegov pravni savjetnik Piter/Peter Robinson je pojasnio da je teza odbrane "da se ne može van razumne sumnje ustanoviti koja strana je ispalila minobacački projektil koji je pogodio Markale 28. avgusta 1995. godine".

Tu svoju tezu odbrana nastoji da potkrijepi iskazom Zorice Subotić, eksperta za balistiku iz Beograda koja tvrdi da minobacačka granata nije mogla biti ispaljena sa položaja VRS. Granata je, po njoj, mogla biti ispaljena sa teritorije pod kontrolom Armije BiH. Međutim, podatak da niko nije čuo ispaljenje uputio ju je na zaključak da je incident mogao biti izazvan statičkim eksplozivom, ili je sa krova obližnje zgrade bačena granata. Tu tvrdnju je potkrijepila zapažanjem, njoj "neobičnih" detalja sa lica mjesta.

Tužilac Gejnor/Gaynor je u unakrsnom ispitivanju emitovao video-snimak sa Markala i ukazao na neke od "neobičnosti" koje je Subotićeva navela u svom izvještaju. Ekspertu odbrane je, naime, neobično to što je jedan od ljudi sa Markala preživio iako su mu bile odsječene obje noge, kao i to što njegov položaj na snimku "nije u saglasnosti prostiranja udarnog talasa". Neobične su joj, također, povrede na tijelu druge žrtve jer su, po njenoj procjeni, one mogle biti nanesene trombonskim metkom a ne granatom...

Zorica Subotić priznaje da nije ekspert za medicinu, kao i da nikada nije pregledala leš neke osobe ubijene u eksploziji minobacačke granate od 120 mm. Odgovarajući na tužiočeva pitanja potvrdila je da u izvještajima timova UN i sarajevskog MUP koji su neposredno nakon eksplozije istražili lice mjesta nije vidjela ništa što bi upućivalo na zaključak da je na Markalama upotrijebljen statički eksploziv ili da je granata bačena s krova.

Sudija Hauard Morison/Howard Morrison se na kraju iskaza eksperta odbrane vratio na prvi incident na Markalama iz februara 1994. godine. On je podsjetio na teoriju Subotićeve da je tom prilikom među poginule i ranjene dodan određeni broj mrtvih ljudi kako bi se, navodno, povećao broj žrtava. Ako je to tačno, rekao je sudija, onda bi morali pretpostaviti da je bilo potrebno određeno vrijeme da se leševi prikupe uoči incidenta. U tom slučaju, primijetio je, članovi njihovih porodica bi sigurno bili iznenađeni ako bi na spisku vidjeli njihova imena, te bi pokrenuli neku istragu.

Subotićeva se složila da bi u takvom slučaju porodice vjerovatno pokrenule istragu, ali je dodala da je "naišla na dokument" po kojem je jedna osoba sa spiska žrtava na Markalama II zapravo poginula u borbama, dok se druga osoba koja bi, po povredama viđenim na snimcima, trebala biti mrtva – uopšte ne nalazi na spisku žrtava. Ona se požalila da je prilikom pregleda spiskova žrtava naišla na "pravu zrbku" – u nekim slučajevima su nedostajale stranice, neki spiskovi su bili nepotpuni ili su bili na različitim lokacijama…

Nakon što je iskaz Zorice Subotić zaključen na klupu za svjedoke je pozvan novi svjedok odbrane – Dane Katanić, bivši predsjednik Izvršnog odbora opštine Skelani.

Dijeljenje sadržaja