Uz pomoć "tajnih" dokumenata Sarajevsko-romanijskog korpusa i srpskog MUP, koji su po njemu "akuratni i iscrpni", Karadžić nastoji dokazati da su "Muslimani katkad bombardovali svoje teritorije, narod i jedinice"


Nastavak unakrsnog ispitivanja zaštićenog svjedoka optužbe "KDZ185" je bio dobrim dijelom zatvoren za javnost radi jakih zaštitnih mjera koje je Pretresno vijeće odobrilo ovom bivšem pripadniku francuskih snaga UNPROFOR. Pored zaštite identiteta taj svjedok uživa i zaštitne mjere izmjene glasa i lika.

U dijelu zasjedanja koje je bilo dostupno javnosti Karadžić se, pored ostalog, bavio incidentom granatiranja fudbalske utakmice na Dobrinji 1. juna 1993. godine kada je, prema optužnici, od posljedica dvije granate ispaljene sa položaja VRS poginulo više od deset a ranjeno stotinjak ljudi.

Svjedok je, podsjetimo, u glavnom ispitivanju rekao da je analiza kratera pokazala da su projektili ispaljeni iz pravca jugo-istoka gdje su se nalazili položaji VRS. Karadžić to negira i odgovornost za taj incident prebacuje na drugu stranu tvrdeći da su "Muslimani katkad bombardovali svoje teritorije, narod i jedinice".

Na Karadžićevo pitanje da li dozvoljava takvu mogućnost svjedok je odgovorio da su on i drugi pripadnici međunarodnih snaga "u nekoliko prilika zaista uočili snajperska djelovanja unutar grada, kao i minobacačku vatru u koju su sumnjali" u pogledu pravca iz kojeg je ona došla. Nakon toga sjednica je zatvorena za javnost.

Karadžić se poziva na "tajne" dokumente SRK koji su po njemu "akuratni i iscrpni" po kojima srpska artiljerija 1. juna 1993. kada se incident na Dobrinji dogodio "nije otvarala vatru". On je ukazivao da su pripadnici UNPROFOR analizu kratera uradili tek nakon što je od incidenta prošlo gotovo mjesec dana te da je u međuvremenu moglo doći do oštećenja rubova kratera. Tvrdio je, također, da istraga UN "nije završena" jer nisu obavljeni razgovori sa srpskom stranom, kao i da je Armija BiH imala minobacače udaljene 500 metara od igrališta na kojem se incident dogodio.

O granatama ispaljenim među gledaoce i igrače fudbalske utakmice na Dobrinji bilo je dosta govora na suđenju generalu Stanislavu Galiću koji je zapovijedao SRK u vrijeme kada se taj incident dogodio.Većina sudija u tom predmetu je zaključila da taj incident predstavlja "primjer neselektivnog granatiranja civilnog područja od strane SRK". Galić je, podsjetimo, za taj i druge zločine koje su počinile srpske snage pod njegovom komandom osuđen na doživotni zatvor.

Karadžić je za unakrsno ispitivanje ovog svjedoka iskoristio preko četiri od ukupno pet sati koliko mu je ranije odobreno. Vijeće je danas odobrilo Karadžićev zahtjev da mu se dodijeli dodatno vrijeme i naložilo mu da unakrsno ispitivanje završi tokom sutrašnjeg dana, do isteka druge popodnevne sjednice.

Dijeljenje sadržaja