Nakon što je jučer rekao da se i on osjeća Bošnjakom ali da ne može tako da se identifikuje jer su to "uzurpirali Muslimani", Karadžić je danas ukazao da se – mada je rođen u Crnoj Gori - smatra Hercegovcem i, između ostalog, opisao kako se rodila njegova "ljubav prema Sarajevu"


Radovan Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja američkog istoričara Roberta Donje/Donia "ispucao"još jedan arsenal svog viđenja prošlosti zemalja i naroda sa područja bivše Jugoslavije baveći se različitim temama - od Berlinskog kongresa 1878. godine do osnivanja nacionalnih političkih partija 1990. godine u BiH.

Nakon što je jučer rekao da se osjeća Bošnjakom, žaleći se da su Muslimani "uzurpirali" taj naziv Karadžić je danas ukazao da se smatra, barem po porijeklu, i Hercegovcem. On je naveo da je njegovo rodno selo Petnica na Durmitoru nekada bilo dio "srpske zemlje" Stare Hercegovine, koja je na Berlinskom kongresu pripojena Crnoj Gori. Mada su Crnogorci, kako je rekao, po pravilu išli na školovanje u Beograd, on se opredijelio za Sarajevo "iz ljubavi" prema Bosni i Hercegovini i tom gradu u kojem je stekao svoj "zavičajni identitet". Nastojeći da pokaže da je sa Muslimanima u Sarajevu bio u dobrim odnosima sve do izbijanja sukoba Karadžić je, između ostalog, spomenuo i svoje "posljednje šišanje kod Mehe".

Što se tiče tema koje su od nešto veće relevantnosti za njegov predmet Karadžić je u nastavku današnje sjednice ukazivao na formiranje nacionalnih političkih partija 1990. godine u BiH – Stranke demokratske akcije, Hrvatske demokratske zajednice i Srpske demokratske stranke. SDS se svojim programom, rekao je Karadžić, zalagao za principe mira, demokratije i ravnopravnosti te da je kao takav bio "korektan i prihvatljiv" partner drugim nacionalnim partijama na vlasti u BiH.

Karadžić je, također, isticao i svoje dobre odnose sa tadašnjim predsjednikom SDA Alijom Izetbegovićem, iako je jučer o njemu uglavnom govorio kao o bivšem političkim osuđeniku i sljedbeniku "Mladih muslimana" i drugih "Hitlerovih prijatelja". Izetbegovićeva inicijativa za priznavanje suverenosti BiH u januaru 1991. godine je, po Karadžiću, za sve predstavljala veliko iznenađenje pošto je ranije izjavljivao da se zalaže da ostanak BiH u Jugoslaviji.

Odgovarajući na Karadžićevo pitanje da li je milion i po Srba u BiH imalo pravo da se bori za svoj politički i ekonomski prosperitet, Donja je pred kraj današnje rasprave odgovorio da svi građani imaju to pravo, ali "nemaju pravo da eliminišu ljude drugih nacionalnosti sa teritorija koja svojataju, niti da te teritorije prisvajaju".

Karadžićevo ispitivanje Roberta Donje nastaviće se naredne sedmice.

Dijeljenje sadržaja