Sa zakašnjenjem od pet dana objavljena odluka Pretresnog vijeća kojom je odbijen zahtjev tužilaštva za izvođenje dodatnih 14 svjedoka koji bi pobijali neke od dokaza Karadžićeve odbrane. Mada se slažu da se radi o dokazima koji "pokreću značajna pitanja", kao i da ih optuženi nije "najavio" u predraspravnom podnesku odbrane, sudije smatraju da je tužilac ipak mogao "razumno da predvidi" njihovo pokretanje... budući da je Karadžić na početku suđenja jasno nagovijestio da će osporavati sve presuđene činjenice

Nakon što je prošlog četvrtka odbilo tužiočev zahtjev za ponovno otvaranje dokaznog postupka radi uvođenja dokaza o masovnoj grobnici u rudniku Tomašica, Pretresno vijeće sudije Kvona/Kwon je u petak odbacilo i zahtjev za izvođenje dodatnih svjedoka u cilju pobijanja dokaza kojima je Radovan Karadžić osporavao neke od presuđenih činjenica sa drugih suđenja, koje su sudije formalno primile k znanju i u njegovom predmetu. Obrazloženje odluke je objavljeno tek danas, budući da je Tribunal do jutros bio zatvoren zbog Nuklearnog samita, održanog u njegovoj neposrednoj blizini.

Tužilaštvo je, podsjetimo, od vijeća tražilo dozvolu da izvede još 14 svjedoka koji bi potkrijepili presuđene činjenice o incidentima u Bijeljini, Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sarajevu i Srebrenici, koje je Karadžić u svom dokaznom postupku osporavao. Obrazlažući potrebu za fazu pobijanja dokaza tužilaštvo je, kao prvo, navelo da se - slijedeći naloge vijeća - u velikoj mjeri oslanjalo na presuđene činjenice i da mu je, drugo, bilo teško predvidjeti prirodu Karadžićevog osporavanja, s obzirom na "nedosljedan, nelogičan i haotičan" način vođenja dokaznog postupka odbrane.

Prema pravilima Tribunala, optužbi će se omogućiti izvođenje dodatnih dokaza ukoliko vijeće ocjeni da "postoji potreba da se odgovori na značajna pitanja pokrenuta u dokaznom postupku odbrane, koja tužilac nije mogao razumno da predvidi".

Vijeće je detaljno analiziralo na koji je način Karadžić pobijao presuđene činjenice o svim incidentima iz tužiočevog zahtjeva, dokazujući da su žrtve iz Bijeljine, Bratunca, Foče i Ključa "stradale u borbama" a ne ubistvima i napadima srpskih snaga; zatim da u sobi 3 logora Keraterm nije bio masakr već "pobuna" i "pokušaj bjekstva"; da su artiljerijske i snajperske incidente u Sarajevu izazvale "muslimanske snage", kao i da 13. jula 1995. godine nije bilo strijeljanja zarobljenih Srebreničana na obali rijeke Jadar.

Vijeće se saglasilo sa tužiocem da dokazi kojima je Karadžić osporavao presuđene činjenice zaista pokreću "značajna pitanja", što je prvi uslov za odobravanje faze pobijanja. Vijeće je, dalje, konstatovalo da u predraspravnom podnesku odbrane "nije najavljeno" pobijanje konkretnih presuđenih činjenica, ali je uprkos tome zaključilo da je tužilac "mogao i trebao to da predvidi", imajući u vidu Karadžićevu "generalnu najavu" da će osporavatisve presuđene činjenice i sve aspekte tužiočevog slučaja... izuzev "vremenskih prilika" na dan incidenata za koje se tereti.

Nakon što su odbijeni svi njegovi zahtjevi za dodatnim izvođenjem dokaza, tužilaštvu ne ostaje drugo nego da pokuša da ono što misli da nije dovoljno istakao u svom dokaznom postupku pokuša da naglasi u završnom podnesku i završnoj riječi koja je, podsjetimo, zakazana za 29. septembar ove godine.

Dijeljenje sadržaja