Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedoči još jedan kriminalistički tehničar sarajevskog CSB koji je učestvovao u istragama artiljerijskih i snajperskih incidenata u Sarajevu. Optuženi ukazuje na "manjkavost" sarajevskih istraga čiji se nalazi, po njemu, ne mogu koristiti u postupku pred međunarodnim sudom

Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno je iskazom zaštićenog svjedoka "KDZ-477", bivšeg kriminalističkog tehničara sarajevskog CSB koji je učestvovao u istragama incidenata granatiranja i snajperskog djelovanja u periodu od 1993. do 1995. godine. U dokaze je uvedena pisana izjava koja se temelji na njegovim ranijim svjedočenjima u predmetima dvojice bivših zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS, generala Stanislava Galića i Dragomira Miloševića.

Svjedok je bio uključen u istrage dva incidenta granatiranja koji su navode u optužnici protiv Karadžića. U slučaju granatiranja Alipašinog polja 22. januara 1994. godine ubijeno ješestoro djece koja su se igrala na snijegu, a još pet osoba ranjeno. U drugom incidentu koji se dogodio 26. maja 1995. godine, u ekploziji modifikovane avio bombeu Ulici Safeta Hadžića dvije osobe su teško ranjeno, a još petnaest ljudi je zadobilo lakše tjelesne ozljede.

Svjedok čiji je posao bio fotografisanje i prikupljanje tragova na mjestu incidenata, je u glavnom ispitivanju granatiranje Alipašinog polja u kojem su stradala djeca opisao kao "iznenadno". Incident se, kako je objasnio, dogodio u sred primirja. Da su granate došle neočekivano, po svjedoku, govori i činjenica da su djeca bila na otvorenom i da su se igrala.

On je, također, naveo da na Alipašinom polju nije bilo vojnih ciljeva, već da se radilo o radničkom naselju u kojem je, tokom rata živjelo oko deset hiljada civila. Prema zaključku balističara uviđajnog tima CSB, kobni projektili su ispaljeni sa srpskih položaja u Nedžarićima. Jedan od balističara koji je utvrdio pravac ispaljivanja granata je, inače, bio Mirza Sabljica iz SCB Sarajevo, koji je ranije svjedočio na ovom suđenju.

Karadžić je u unakrsnom ispitivanju, kao i u slučaju prethodnih svjedoka koji su govorili o incidentima granatiranja i snajperskog djelovanja, nastojao da dokaže da su sarajevske istrage bile "manjkave". I ovom je prilikom tvrdio da istrage koje su vođene na temelju izjava očevidaca i drugih tragova - a bez tijela žrtava koja su u međuvremenu uklonjena sa mjesta incidenata - nisu valjane u krivično-pravnom procesu kakav se vodi protiv njega. I ovaj svjedok je, poput svojih prethodnika, objasnio da su građani Sarajeva koji su se zatekli u blizini mjesta incidenata odmah transportovali žrtve u bolnicu u nadi da će tako spasiti njihove živote.

Karadžić će unakrsno ispitivanje svjedoka "KDZ-477" završiti sutra. Nakon njega, najavljen je iskaz još jednog od bivših priapdnika UN kojeg su srpske snage krajem maja 1995. godine koristile kao živi štit od vazdušnih udara NATO.

Dijeljenje sadržaja