Home



KARADŽIĆ HVALI MERONA I KUDI HOLANDSKA PRAVILA




Mada zahvalan na dosadašnjoj predusretljivosti sudije Teodora Merona, bivši predsednik Republike Srpske je na današnjoj statusnoj konferenciji postavio niz novih zahteva, među kojima su dozvole za korišćenje medicinskih suplemenata, jastučeta za kičmu, komunikacijskog programa Skype i merača krvnog pritiska

Radovan Karadžić u sudnici Tribunala Radovan Karadžić u sudnici Tribunala

Pred Mehanizmom za međunarodne sudove, u čijoj je nadležnosti žalbeni postupak u predmetu bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, danas je održana prva konferencija o stanju u postupku od podnošenja najavi žalbi 22. jula ove godine. Raspravljalo se o proceduralnim pitanjima, a optuženom je omogućeno da se izjasni o zdravstvenom stanju i uslovima pritvora.

Nakon što se zahvalio predsedavajućem Žalbenog veća – sudiji Teodoru/Theodor Meronu – na pomoći u rešavanju dosadašnjih problema poput zamene starog za novi kompjuter i dozvole da koristi zvučnike, Karadžić je izneo niz zamerki na boravak u pritvoru.

Prvo, nezadovoljan jer ne može da koristi različite suplemente koji su, po njemu, važni za medicinsku preventivu. Po holandskim zakonima, kako je objasnio, nije mu dozvoljeno da koristi suplemente koji proističu iz „verskog načina života“ i upražnjavanja „istočnjačke i naše narodne medicine“, na šta se navikao tokom dugogodišnjeg skrivanja. Pravila pritvora, naime, nalažu postojanje medicinskih indikacija da bi se uneli lekovi i suplementi, čega kod Karadžića osim u pogledu povišenog šećera i krvnog pritiska – nema. Optuženi kaže da to onda „nije preventiva nego kurativa“, a on kurativu ne želi da čeka.

Zatim, Karadžić se žali na neudobnu stolicu u pritvoru. Objasnio je da je stolica koju jer imao do skora bila izuzetno nepogodna za dugotrajno sedenje, pa je svim pritvorenicima zamenjena i isporučena nova, ali ni to nije dovoljno. Traži dozvolu da na naslon postavi jastuče za kičmu, ali mu to nije dozvoljeno, ponovo zbog nepostojanja medicinskih indikacija.

Očito osokoljen dosadašnjom predusretljivošću sudije Merona, a u isto vreme svestan da se radi o „sitnicama“ i da je Pritvorska jedinica UN „bolja od mnogih drugih“, optuženi je danas tražio i da se njemu i drugim pritvorenicima omogući da sa rodbinom komuniciraju preko programa Skype. Osim toga, nada se da će sudija Meron dozvoliti i da pritvorenici koriste svoje aparate za merenje pritiska. Mada priznaje da je pritvorska medicinska služba svima na usluzi i danju i noću, kaže da se njegove kolege optuženici „stide“ da usred noći traže merenje pritiska.

Predsedavajući sudija je primetio da bi u Holandiji i on, koji nije u pritvoru, imao velikih poteškoća da pronađe medicinsku službu koja će mu usred noći izmeriti pritisak, ali je obećao da će predlog razmotriti. Obećao da će od Sekretarijata tražiti pojašnjenje zašto Karadžić ne može da koristi jastuče, Skype i medicinske suplemente.

Rečeno je još i da je zbog ranijih Karadžićevih pritužbi na „porast maligniteta u pritvoru“ sudija Meron naložio nezavisnu medicinsku istragu čiji se rezultati očekuju krajem ovog ili početkom narednog meseca.

Mimo pitanja zdravlja optuženog i uslova pritvora, danas se kratko govorilo o proceduralnim pitanjima od kojih je najvažnija informacija da će žalbeni podnesci strana biti dostavljeni do 5. decembra, a svi odgovori i „odgovori na odgovore“ do kraja februara naredne godine.

Presudom od 24. marta ove godine, ratni predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je krivim za genocid i druge zločine nad nesrbima u BiH i osudjen na 40 godina zatvora. Tužilaštvo je u najavi žalbe tražilo da se on osim za genocid u Srebrenici 1995. osudi za isti zločin i u sedam bosansko-hercegovačkih opština 1992. godine, kao i da mu se izrekne kazna doživotnog zatvora. Odbrana, s druge strane, traži oslobađajuću presudu.




Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 718

STATUS: Karadžićeve pohvale sudiji Meronu i pokude holandskim zatvorskim pravilima

INVENTAR: Pet otvorenih predmeta pred Tribunalom i njegovim nasljednikom

ZATIRANJE ISTORIJE I SJEĆANJA: Sarajevska i zagrebačka promocija narativa o kulturnom nasleđu